ing.geologija_i_parcijala.docx;filename= utf-8''ing.geologija i parcijala

8/19/2019 ING.GEOLOGIJA_I_PARCIJALA.docx;filename= UTF-8''ING.GEOLOGIJA I PARCIJALA

1/14

INŽENJERSKA GEOLOGIJA

ODGOVORI NA PITANJA

I DIO

(103 PITANJA)

1. Defnicija inženje!"e #e$%$#ije&


2/14

- Inženjerska geologija je nauka koja se bavi istraživanjem, proučavanjemi rješavanjem inženjerskih problema i problema vezanih za zaštituokoliša koji mogu nastati kao rezultat interakcije između geološkogokoliša i inženjerskih radova tj. ljudske aktivnosti, kao i predviđanjemhazarda, razvojem mjera zaštite od geoloških hazarda ili mjera njihova

ublažavanja.'. P$je%a inženje!"e #e$%$#ije&

- Inženjerska geologija čini razgranatu naučnu oblast koja praktičnuprimjenu ima u građevinarstvu, rudarstvu, urbanističkom planiranju, a uposljednje vrijeme u zaštiti geološke sredine. Dijeli se na• I!"#!$#%&'( )#*%++I$( koja izučava zička, mehanička i

tehnološka svojstva stijena.• I!"#!$#%&'( #+DI!/0I'( koja izučava savremene geološke i

inženjeresko geološke procese.• %#I+!/!( I!"#!$#%&'( #++I$( koja se bavi kompleksnim

geotehničkim izučavanjem ve1ih ili manjih područja.• &)#2I$/!( I!"#!$#%&'( #++I$( koja je vezana za detaljna

inženjerskogeološka i geotehnička ispitivanja.3. Saanja inženjea #ae*ine i inženje!"i+ #e$%$#a&

- &aradnja između inženjera građevinarstva i inženjerskih geologa jeneophodna, posebno za vrijeme problematičnih građevinskih projekatas posebnim naglaskom na nosivost i de3ormacijsko ponašanje koje jepod jakim uticajem nehomogenosti i različitosti podpovršinskih uslova,na primjer pri• 'onstrukciji tunela• )ojačanju 4sanaciji5 kosina• )odpovršinskom modeliranju• eotehnici okoliša

,. Naj*ažniji i!"$n-ini-e-i n-a/nj$!-i&- Diskontinuiteti predstavljuju površine na kojima dolazi do nagle

promjene zičkih i hemijskih svojstava kao i nagle promjene brzine inačina širenja seizmetičkih talasa. !ajvažniji su• 0ohorovči1ev diskontinuitet• 6iechert-utenbergov diskontinuitet• ehman diskontinuitet

. -a je %i-$!2ea- 7emljina kora zajedno sa gornjim dijelom omotača čini litos3eru

sastavljenu od silikatnih stijena. itos3era 4grč. ithos-stijena5 se prostiredo dubine od 89-:;9 km. &astoji se od šest velikih tektonskih ploča4#uroazijska, Indoaustralijska, )acička, &jevernoamerička,

$užnoamerička i /3rička5 koje plutaju po plastičnoj astenos3eri uzrokuju1ipotrese, vulkanske erupcije, oblikovanje planina i okeanskih bazena.

4. -a je #e$i- eoid je pravi zički lik 7emlje sa nepravilnom 4zatalasanom5

površinom. )ovršina geoida bi se tačno podudarala sa srednjompovršinom okeana na 7emlji, ako bi okeani bili ometani plinom,strujama i vremenom, u ravnoteži i stanju mirovanja u odnosu na

rotiraju1u 7emlju.


3/14

5. V!-e ene#ije 6e7%je&-


4/14

stvaraju velike doline brazdanja, tzv. strukturu ri3ta 4npr. Istočnoa3ričkubrazdu5.

13.K$n*e#en-ne #anice&< 'onvergentne granice su mjesta gdje se ploče kre1u jedna prema

drugoj, a odlikuju se nizom geoloških aktivnosti. /ko se jedna pločapodvuče pod drugu konvergentne granice grade zonu subdukcije.%azlikuju se tri vrste konvergentnih granica okean-okean, okean-kontinent i kontinent-kontinent.

1,.Ra=%i"a i=7e !;"cije i "$%i=ije&< 'onvergentne granice su mjesta gdje se ploče kre1u jedna prema

drugoj, a odlikuju se nizom geoloških aktivnosti. /ko se jedna pločapodvuče pod drugu konvergentne granice grade zonu subdukcije. Dvijekontinentalne ploče se približavaju i sudaraju kada je okeanska korapotpuno podvučena, a ni jedna kontinentalna kora nije dovoljno gustada se podvlači-subducira. +vaj proces se nazva kolizija.

1.Tan!2$7ne #anice&- *rans3ormne granice nastaju gdje se ploče horizontalno pomiču i klize

jedna pored druge u suprotnim smjerovima duž dubokih rasjeda, te nenastaje nova kora niti se uništava postoje1a.


5/14

• >omogenost = u svakom svom dijelu imaju jednaku građu,hem.sastav i z.osobine.

• /nizotropija = jednake osobine u paralelnim, a različite uneparalelnim smjerovima.

• &imetrija = vanjska i unutrašnja simetrija koju čine osa, ravni i centri

simetrije.• &posobnost rasta = pove1ava se ili raste pravilnim slaganjem s

kristalnim plohama.

'1. Iea%ni i ea%ni "i!-a%i&- 'ristali su čvrsta kristalizirana tijela omeđena plohama koje se sijeku u

bridovima, a bridovi u uglovima. )roces nastanka kristala naziva sekristalizacija. Da bi se razvili pravilni idealni kristali, trebaju da postojeodređeni termodinamički uslovi pri njihovom nastajanju, prije svega dase proces kristalizacije odvija dovoljno sporo i da rastojanje izmeđucentra bude dovoljno udaljeno tako da kristali ne smetaju jednidrugima. !edostatak slobodnog prostoja za razvoj kristala dovodi dopojavljivanja realnih kristala sa izraženim nepravilnostima spoljašnjegoblika iGili unutrašnje građe.

''.Kaa"-ei!-i"e a7$2ni+ 7inea%a&- /mor3ni minerali nepravilne su unutrašnje građe i spoljašnjeg oblika, ali

određenog hemijskog sastava. )ojavljuju se u obliku kuglastih,bubrežastih, grozdastih i sličnih agregata. /mor3no stanje je nestabilno,te najve1i broj minerala tokom vremena rekristalizira, odnosno prelazi izamor3nog u kristalno stane. 4npr. +pal zbog gubitka vode reklistalizira ukvarc5

'3.>e7ij!"e $!$;ine 7inea%a&- >emijske osobine minerala su

• >emijski sastav = izražava se 3ormulom.• )olimorja• Izomorja• &adržaj vode

',.P$%i7$f=a7&- )olimorzam je pojava kada minerali istog hemijskog sastava imaju

različite kristalogra3ske osobine, najčeš1e zbog različitih kristalnihstruktura. !azivaju se polimor3nim modikacijama. )olimorzam jeposebno izražen kod ugljika koji se javlja kao grat i kao dijamant.

'.I=$7$f=a7&- Izomorzam je pojava suprotna polomorzmu. )ostoje minerali

različitog hemijskog sastava, ali sličnog molekularnog sklopa kojekristališu ne samo u istom sistemu, ve1 i u veoma sličnim oblicima togsistema. *akvu jednu grupu čini kalcit, magnezit i siderit.

'4.K$+e=ij!"e $!$;ine 7inea%a&- 'ohezijske osobine


6/14

Hestice koje igrađuju kristalnu rešetku nastoje zadržati svoj položaj iodupiru se svakoj sili koja nastoji promjeniti njihovu pravilnu građu.• *vrdo1a minerala• 2jepljivost• om

• 'ovnost• #lastičnost

'5.?$+!


7/14

• &ul3ati• >alogenidi• &uldi• Kos3ati• #lementi

0inerali organskog porijekla 4-ta grupa5 po mišljenju pojedinihmineraloga ne pripadaju mineralima.

31.Naj=a!-:%jenija #:a 7inea%a&- &ilikati su najrasprostranjenija i naj značajnija grupa petrogenih

minerala. lavni sastojci su magmatskih stijena, dobro su zastupljeni umetamor3nim, a nalaze se i u sedimentnim stijenama. %azlog je velikazastupljenost silicija u litos3eri i njegov anitet prema kiseoniku.

3'.P$je%a !i%i"a-a&- 7bog različitog načina vezivanja &i+F tetraedara nastaje L različitih

grupa silikatnih minerala• !ezosilikati• &orosilikati• Inosilikati• 2iklosilikati• Kilosilikati• *ektosilikati

33.Naj=naajniji :e!-a*nici ne=$!i%i"a-a&- !ajznačajniji predstavnici nezosilikata su olivin, granati, disten,

andaluzit, silimanit, topaz, cirkon, titanit i dr.3,.Naj*ažniji 7inea%i i= #:e !$$!i%i"a-a&

- !ajvažniji minerali iz grupe sorosilikata su epidot, coisit i vezuvijan.3.Naj*ažniji 7inea%i i= #:e ci"%$!i%i"a-a&

- !ajvažniji minerali iz grupe ciklosilikata su beril 4smaragd, akvamarin5,turmalin i kordijerit.

34.Naj*ažniji 7inea%i i= #:e :i$"!ena&- !ajvažniji minerali iz grupe piroksena enstatit, broncit, augit, hipersten.

35.Naj*ažniji 7inea%i i= #:e a7f;i$%a&- !ajvažniji minerali iz grupe ambiola su hornblenda, azbest.

38.Važni 7inea%i i= #:e f%$!i%i"a-a&-


8/14

,3.Naj*ažniji :e!-a*nici #:e !%2a-a&- !ajvažniji predstavnici grupe sul3ata su gips, anhidrit i barit.

,,.Naj*ažniji :e!-a*nici #:e +a%$#enia&- !ajvažniji predstavnici grupe halogenida su halit, silvin i Eourit.

,.Naj*ažniji :e!-a*nici #:e !%fa&- !ajvažniji predstavnici grupe sulda su pirit, halkopirit, s3alerit, galenit,

cinabarit, kovelin.,4.Naj*ažniji :e!-a*nici #:e 2$!2a-a&

- !ajvažniji predstavnici grupe 3os3ata su apatit, vivijanit i tirkiz.,5.Naj*ažniji :e!-a*nici e%e7ena-a&

- !ajvažniji predstavnici elemenata su metali, polumetali i nemetali.

,8.-a je !-ijenaC a /-a "a7en- &tijena je sastavni dio litos3ere ili 7emljine kore, određenog načina

pojavljivanja, hemijskog sastava i strukturno-teksturnih osobina. )odstijenama podrazumijevamo kompaktne, čvrste tvorevine, kao i

nevezane rastresite materijale i plastične, ponekad polutečne agregate4gline5.

- 'amen predstavlja prirodno ili vještački odvaljen komad stijene.,9.P$je%a !-ijena :e7a nain :$!-an"a&

- )rema načinu postanka stijene su podjeljene u tri velike grupe• 0agmatske• &edimentne 4taložne5• 0etamor3ne

0.e/@e !-ijena #ai %i-$!2ee&- )rema rezultatima istraživanja američkih geomehaničara 2larke-a i

6ashington-a litos3ere je do :L km dubine izgrađena od 9Mmagmatskih stijena, FM šejla, B,89M pješčara i B,;9M krečnjaka.

1.P$!-ana" 7a#7a-!"i+ !-ijena&- 0agmatske stijene nastale su konsolidacijom usijanog tečnog rastopa

koji zovemo magma ili lava, zbog čega su kristalaste i masivne i nesadrže nikakvih organskih ostataka.

'.S-aiji 7a#7a-i=7a&- &tadiji magmatizma su

• 0agmatski stadij,• )egmatitski stadij,• )neumatoliski stadij,•

>idrotermalni stadij.3.P$je%a 7a#7a-!"i+ !-ijena :e7a ;ini :$!-an"a&- )rema mjestu postanka stijene možemo podijeliti u tri grupe

• Dubinske, plutonske ili intruzivne stijene,• Izlivne, vulkanske ili e3uzivne stijene• "ične ili hipabisalne stijene

,.O;%ici :$ja*%ji*anja in-=i*ni+ 7a#7a-!"i+ !-ijena&- Intruzivne magmatske stijene 3ormiraju oblik batolita, lakolita, 3akolita i

lopolita. ( mor3ologiji intuzivnih magmatskih stijena često seupotrebljava i termin pluton ili masiv. *o je nedenisan termin za svaintruzivna tijela, pogodan ako se ne raspolaže pouzdanim podacima na

osnovu kojih bi se moglo zaključiti o kojem obliku se radi..O;%ici :$ja*%ji*anja e2=i*ni# 7a#7a-!"i+ !-ijena&


9/14

- #3uzivne magmatske stijene javljaju se u obliku ploča, štitova ivulkanskih čunjeva ili kupa.

4.O;%ici :$ja*%ji*anja žini+ !-ijena&- "ične stijene se javljaju u obliku žica, dimnjaka, greda i silova.

5.S-"-a 7a#7a-!"i+ !-ijena&

- &truktura je denisana stepenom kristalizacije, veličinom oblikom imeđusobnim odnosom minerala, a zavisi od načina postanka stijena.7avisno od krupno1e, minerali koji izgrađuju stijene dijele se na3enokristalne, mikrokristalne, kriptokristalne. +snovne vrste struktura umagmatskim stijenama su zrnasta, porrska, otska i staklasta ilihijalinska.

8.Te"!-a 7a#7a-!"i+ !-ijena&- *ekstura predstavlja prostorni raspored sastojaka i ispunjenost prostora

mineralnom materijom, a zavisi od uticaja vanjskih 3aktora bilo prilikomnastanka stijene ili nakon toga. +snovne teksture magmatskih stijena

su homogena ili masivna, Euidalna i vezikularna.9.?ine$%$/"a "%a!if"acija 7a#7a-!"i+ !-ijena&

- 0inerološki principi klasikacije magmatskih stijena zasniva se navremenu nastanka i značaju koji minerali imaju u stijenama. )remavremenu nastanka 4primarni minerali, sekundarni minerali5, prema ulozikoju igraju u stijeni 4glavni,sporedni,akcesorni5, prema procentualnomsadržaju tamnih minerala 43emski, salski5

40.>e7ij!"a "%a!if"acija 7a#7a-!"i+ !-ijena&- 0etode hemijske klasikacije magmatskih stijena polazi od njihovog

hemijskog sastava, i to prvenstveno od sadržaja &i+; u stijenama idijele se na• 'isele stijene• !eutralne stijene• Nazične stijene• (ltrabazične stijene

41.G%a*ni :e!-a*nici "i!e%i+ 7a#7a-!"i+ !-ijena (in-=i*niCe2=i*niC žiani)&- lavni predstavnici kiselih magmatskih stijena

• Intruzivnih = granit, granodiorit• #3uzivnih = riolit, dacit• "ičanih = granitski apliti i pegmatiti

4'.G%a*ni :e!-a*nici ne-a%ni+ 7a#7a-!"i+ !-ijena (in-=i*ni+Ce2=i*ni+Cžiani+)&- lavni predstavnici neutralnih magmatskih stijena su sijeniti, keratori,

dioriti i andeziti.43.G%a*ni :e!-a*nici ;a=ini+ 7a#7a-!"i+ !-ijena (in-=i*ni+C

e2=i*ni+C žiani+)&- lavni predstavnici bazičnih magmatskih stijena su gabro, bazalt i

dijabaz.4,.G%a*ni :e!-a*ni" %-a;a=ini+ 7a#7a-!"i+ !-ijena&

- lavni predstavnik ultrabazičnih magmatskih stijena = peridotiti.4.S-aij7i :$!-an"a !ei7en-ni+ !-ijena&

- &edimentne stijene nastaju iz postoje1ih magmatskih, sedimentnih imetamor3nih stijena. 7a genezu sedimentnih stijena važni su stadijumi


10/14

• Kizičkog, hemijskog ili biološkog trošenja• *ransport materijala• &edimentacija ili taloženje• Dijageneza ili očvrš1avanje

44.P$ce!i -$/enja !-ijena&

- )rocesi trošenja su procesi hemijske izmjene i zičke de3ragmentacijestijena na površini 7emlje, ili plitko ispod njene površine, djelovanjemrazličitih egzogenih 3aktora. &tijene i minerali se 3ormiraju uglavnom navisokim pritiscima i temperaturama u unutrašnjosti 7emlje gdje senalaze u hemijskoj ravnoteži sa mjestima svog postanka. !a površini suizloženi novim potpuno drugačijim uslovima temperature, pritiska ivlage, tako da se mijenjaju i 3ormiraju nove, trošne stijene koje su uravnoteži sa površinskim uslovima. *rošenje stijena može bitimehaničko, hemijsko ili biološko i obično djeluju istovremeno. )rocesitrošenja su primarni mehanizmi erozije.

45.Tan!:$- 7a-eija%a&- *ransport trošnog materijala na padinama djelovanjem gravitacije

odvija se na relativno kratkim rastojanjima, a dalji prenos se odvijavodom, ledom ili vjetrom. !ajvažniji 3aktor transporta je voda.

48.Ta%$ženje i%i !ei7en-acija&- *aloženje prenošenog materijala može biti mehaničko, hemijsko i

biohemijsko. 0ehanički transportovane čestice talože se kada oslabisnaga transportnog medijuma. !akupljanjem hemijskih otopina uzatvorenim lagunama, bazenima i jezerima pove1ava se koncentracija

različitih soli i počinje njihova kristalizacija. ( vodenoj sredini organizmigrade skelete od anorganske materije, uglavnom kalcita. (miranjemorganizama skeleti tonu na dno, gdje nastaje kalcitni mulj koji se sastojiod kalcitnog skeletnog detritusa.

49.Sei7en-aci$ni $"$%i/&- &edimentacioni okoliš mogu biti kontinentalni, prelazni i marinski.

• kontinentalni okoliš pustinjski, glacijalni, pe1inski, riječni, močvarni i jezerski.

• )relazni okoliš delte, estuari i zone plime i oseke.• 0arinski okoliš priobalni, dubokovodni i grebenski.

50.Dija#ene=a ($*/@a*anje)&- Dijageneza sedimentnih stijena obuhvata više procesa u sedimentima

koji se događaju pri niskim temperaturama i malim pritiscima, apredstavlja postupni prelaz mekanih, rasutih, vodom bogatih, nevezanihtaloga u čvrste sedimentne stijene. 0ože biti potpuna ili nepotpuna,može započeti neposredno nakon taloženja ili u nekoj kasnijoj 3azi.%azlikuju se mehanička i hemijska dijageneza. )roces koji dovodi domehaničke dijageneze sedimenata naziva se litikacija, a ukoliko dolazido hemijskih i mineralnih promjena naziva se najčeš1e samodijageneza.

51.S-"-ni !a!-$jci !ei7en-ni+ !-ijena&

- &trukturni sastojci sedimentnih stijena su zrna 4predstavljaju osnovnugrađu stijene5, veziva 4u sedimentnim stijenama su matriks i cement5 i


11/14

pore 4slobodni prostori u kojima nema ni matriksa ni cementa, a običnosu ispunjene vazduhom, vodom ili na3tom5.

5'.S-"-e !ei7en-ni+ !-ijena&- &trukturu sedimentnih stijena određuje veličina, mor3ometrijske

karakteristike, raspored, način kontakata i međusobnog povezivanja

sastojaka, tj. karakteristike koje proizilaze iz procesa koji su doveli donastanka te stijene. +snovni tipovi struktura sedimentnih stijena suklastična, kristalasta, amor3na i organogena.

53.Te"!-e !ei7en-ni+ !-ijena&- )od teksturom stijene podrazumijevaju se sve karakteristike njene

unutrašnje građe uslovljene međusobnim odnosima, prostornimrasporedom i orjentacijom pojedinih sastavnih komponenti stijene. &obzirom na način postanka teksture mogu biti primarne, koje nastaju zavrijeme taloženja i sekundarne koje nastaju tokom dijageneze.!ajvažniji tipovi sedimentnih tekstura su masivna, trakasta, slojevita ibrečasta.

5,.K%a!if"acija !ei7en-ni+ !-ijena&- 'lasikacija sedimentnih stijena zasnovana je na njihovom postanku i

dijeli se na tri grupe• 'lastične = nastaju sedimentacijom čestica,• >emijske = nastaju izlučivanjem minerala iz rastvora i• Niohemijske ili organogene = mineralna materija nastaje

biohemijskim procesima- Dalja podjela je na osnovu stepena dijageneze ili litikacije sedimentne

stijene• !evezane• )oluvezane i•


12/14

58.Kaa"-ei!-i"e /%jn"a i "$n#%$7ea-a&- Oljunak i konglomerat su klastične stijene koje imaju zaobljena zrna

prečnika ve1eg od ;mm koje se oblikuju dužim transportom u vodenojsredini, kao i djelovanjem valova na obalamo mora i jezera. 7bog dužegtransporta mogu biti heterogenog sastava. Oljunak je nevezana stijena

čijom cementacijom nastaje konglomerat.59.Kaa"-ei!-i"e :ije!"a i :je/aa&

- )ijesak i pješčar su klastične stijene veličine zrna od B,BL-; mm. &tepenzaobljenosti zrna također zavisi od dužine transporta i sastava primarnestijene. 0akroskopski je veoma teško prepoznati mineralni sastav.(glavnom su heterogenog sastava, a najčeš1e su izgrađeni od kvarca imuskovita. )rema najzastupljenijem ili najznačajnijem mineralu dobijajuime.

80.O!n$*na a=%i"a i=7e #%ine i #%inca&- Hestice gline međusobno su povezane vodenim opnama koje obavijaju

svaku česticu. Djelovanjem pritiska ili isušivanjem gline gube vodu iprelaze u čvrste stijene koje se nazivaju glinci.

81.P$je%a #%ine :e7a 7inea%n$7 !a!-a*&- )rema mineralnom sastavu gline se često dijele na

• Ilovače• aporovite gline• )orculanske gline

8'.-a je %a:$ac- aporac je diagenetski očvrsla laporovita glina, slojevite teksture koja

se lako raspada pri djelovanju površinskih uticaja. aporci su mješanestijene sastavljene od promjenljivog odnosa karbonatnih i glinovitihkomponenti.

83.Na!-ana" "enja"a i !a!-a*&- 'rečnjaci su najrasprostranjenije karbonatne stijene pretežno

organskog, rjeđe anorganskog porijekla. 'rečnjaci mogu nastati nakopnu, u slatkoj vodi i morskoj vodi. Histi krečnjaci sadrže više od BMkalcita, sadrže i dolomit i mineralne gline, te nekarbonatne minerale.

8,.-a je !eaC a /-a -a*e-in- &edra je spužvasti, izrazito porozan i šupljikav, u pravilu mekan i

drobljiv krečnjak.

- *ravertin je čvrsto liticirani, šupljikavi i 1elijasto građen slojevitikrečnjak.8.D$%$7i-i&

- Dolomiti su karbonatne stijene sastavljene od minerala dolomita.84.Ra=%i"a i=7e "enja"a i $%$7i-a&

- %azlika između dolomita i krečnjaka je u tome da se u sastavu dolomitanalazi i kalcit.

85.E*a:$i-ne !ei7en-ne !-ijene&- #vaporitne sedimentne stijene nastale su hemijskim izlučivanjem iz

prirodno visokokoncentriranih otopina zbog snažne evaporacije iliisparavanja vode. +ne nastaju u područjima sa suhom i toplom klimom,

u rubnim dijelovima slanih jezera, u zatvorenim lagunama i zaljevima.


13/14

*oj skupini stijena pripadaju karbonati, anhidriti, gips i različite soli.&lojevite su građe i kristalastestrukture.

88.Si%icij!"e !ei7en-ne !-ijene&- &ilicijske stijene nastale su biohemijskim i hemijskim izlučivanjem iz

vodenih otopina koje su sadržavale silicijsku kiselinu. %ožnjac je

silicijska sedimentna stijena.89.Ka!-$;i$%i-i&- 'laustobioliti su sedimentne stijene organskog porijekla, obrazovane od

ugljenika i njegovih jedinjenja, koje mogu da gore i nazivaju se 3osilnagoriva. &vrstavaju se u dvije grupe grupa bitumija4na3ta, as3alt5, grupaugljeva 4lignit, antracit5.

90.P$!-ana" 7e-a7$2ni+ !-ijena&- 0etamor3ne stijene nastaju metamor3ozom ili izmjenom postoje1ih

magmatskih, sedimentnih i metamor3nih stijema, uglavnom u dubljimdijelovima litos3ere, pri promjenama zičko-hemijskih uslova.

91.G%a*ni 2a"-$i 7e-a7$f=7a&

- 0etamorzam je skup svih procesa koji dovode do strukturnih,mineralnih ili hemijskih promjena u primarnoj stijeni, a odvijaju se učvrstom stanju. lavni 3aktori metamor3nih procesa su temperatura,pritisak i hemijski aktivni Euidi.

9'.i7e je !%$*%jen$ :$*e@anje -e7:ea-e- )ove1anje temperature uslovljeno je

• )orasto dubine• *oplotnim zračenjem magmatskog tijela pri utiskivanju u litos3eru• %adioaktivnim procesima• *renjem masa litos3ere pri njihovim pomjeranjem duž rasjednih zona• (darom velikih meteorita ili drugih svemirskih tijela na 7emljinu

površinu

93.V!-e :i-i!"a %i-$!2ei&- ( pli1im dijelovima litos3ere djeluje umjereni pritisak ili stres koji

postepeno prema dubini prelazi u svestrani ili hidrostatski pritisak.9,.!7jeeni :i-i!a" (!-e!)&

- (smjereni pritisak ili stres utiče na strukturu i teksturu stijene, ali nebitno i ravnotežnu mineralnu zajednicu. Djelovanje usmjerenog pritiskaogleda se u intenzivnom drobljenju, ali i prekristalizaciji minerala po

%ieckeovom principu. %azlikujemo tri vrste stresa tenziju, kompresiju ismicanje.9.Te"!-e 7e-a7$2ni+ !-ijena "$je na!-aj je%$*anje7 !-e!a&

- Djelovanjem stresa nastaju škiljave teksture, sa subparalelnimprostornim rasporedom pločastih i listi1avih minerala.

94.B%ii&- Kluidi transportuju različite hemijske elemente na značajne udaljenosti.

lavni aktivni Euid i metamor3nim procesima je voda koja može bititrojakog porijekla meteorska, voda iz hidratnih minerala i juvenilnavoda iz magmatskih tijela.

95.V!-e 7e-a7$f=7a&

- 7avisno od temperature, pritiska, veličine stijene koja je podvrgnutametamor3ozi i stabilnosti mineralnih parageneza, razlikujemo


14/14

• 'inetičku ili dinamometamor3ozu• *ermalnu metamor3ozu• Dinamotermalnu metamor3ozu• )lutonska metamor3oza• Ook-metamor3oza• pirometamor3oza

98.S-"-a 7e-a7$2ni+ !-ijena&- 'od intezivnih izmjena gubi se primarna struktura stijene i nastaju nove

stijene sa novim sklopom. &trukture metamor3nih stijena mogu nastatiprekristalizacijom i rastom minerala bez taljenja ili drobljenjem dijelovai cijele mase primarnih stijena. %azlikujemo blastične strukture,heteroblastičnu strukturu i kataklastičnu strukturu.

99.Te"!-a 7e-a7$2ni+ !-ijena&- & obzirom na raspored minerala u metamor3nim stijenama, među

najtipičnije teksture ubraja se škiljavost. 7a metamor3ne stijene nastaleu dubljim dijelovima litos3ere karakteristična je čvorasta, okcasta ibobičava tekstura. 'ontaktnom metamor3ozom, pri hidrostatskompritisku, nastaju masivne teksture.

100. K%a!if"acija :e7a ;ini :$!-an"a&- )romjene u stijenama i mineralima se intenziviraju sa dubinom, kako

rastu pritisak i temperatura. & obzirom na uslove pritiska i temperatureu litos3eri, mozemo razlikovati tri zone epizona, mezozona i katazona.

101. K%a!if"acija :e7a :$ije"% !-ijena i= "$ji+ ! na!-a%e7e-a7$2ne !-ijene&

- )rema porijeklu stijena iz koji su nastale razlikuju se• 0etametamor3ne = od metamor3nih stijena• +rtometamor3ne = od magmatskih stijna• )arametamor3ne = od sedimentnih stijena

10'. Važnije 7e-a7$2ne !-ijene&-

ing.geologija_i_parcijala.docx;filename= utf-8''ing.geologija i parcijala

Documents