02 2015 nova akropola

7/21/2019 02 2015 Nova Akropola

1/24

ZNATI POETIIZNOVA

KAMENI VRTHRAMA RYOANJI

POLIKLETOVKANON

FILOZOFII SOFISTI

NOVAAKROPOLAwww.nova-akropola.comBroj 02 | 2015.

Z A B O L J E G O V J E K A I B O L J I S V I J E T

LABIRINT
http://www.nova-akropola.com/http://www.nova-akropola.com/

7/21/2019 02 2015 Nova Akropola

2/24

10

4

Sadraj4LABIRINT

Amalija Kranjec-Markei

10ZNATI POETI IZNOVA (1. dio)Jelena Sikiri

15FILOZOFI I SOFISTIDelia Steinberg Guzmn

16KAMENI VRT HRAMA RYOAN-JIAnastazija Pulja

20POLIKLETOV KANONSuzana Dobri-aja

23FILIP I DEMOSTEN

Impresum:Glavni urednik:

Andrija JoniIzvrna urednica: Nataa aja

Urednici rubrika: Luka Mari, Dijana Kotarac,Sofija Stepanovska, Anastazija Pulja, Marta Mihii

Redaktura: Dijana Kotarac

Lektura: Branka aja, Vesna Bosnar

Tehniko urednitvo: Atila Barta,Svjetlana Pokrajac, Matija Previ

ISSN 1849-6237

02 | 2015. WWW.NOVAAKROPOLA.COM

NOVAAKROPOLAZ A B O L J E G O V J E K A I B O L J I S V I J E T

Izdava:

NOVA AKROPOLA - kulturna udrugaIlica 36, 10000 Zagreb

Tel: 01/481 2222, Fax:01/233 0450

web: www.nova-akropola.hre-mail: [email protected]

15

14

20

23

16
http://www.nova-akropola.com/http://www.nova-akropola.hr/mailto:[email protected]:[email protected]://www.nova-akropola.hr/http://www.nova-akropola.com/

7/21/2019 02 2015 Nova Akropola

3/24

3

Jedna od izrazitijih karakteristika dananjegvremena je povrnost. To je zato to ivimo podpritiskom vrtoglave dinamike koja nas poput

neke nekontrolirane struje gura u neshvatljivom, nepo-znatom smjeru. U rijetkim trenucima spokoja poku-avamo shvatiti svijet oko sebe, a u jo rjeim pokua-vamo doprijeti do svog srca i uti njegov prigueni glas.

U ovoj utrci s vremenom postepeno gubimo obrise

dogaaja, kao da se sve stapa u jedno sivilo u kojemnestaju razlike izmeu lijepog i runog, ispravnog ipogrenog, istinitog i lanog... Zbog toga nerijetkonastaju iskrivljene slike sebe i svijeta, a ono to nasiznutra najvie pogaa su zamueni stavovi pred pro-blemima ili ih smatramo nerjeivima i bjeimo odnjih, ili ih podcjenjujemo zanemarujui njihovu pri-sutnost - traei u njima neke izvanjske krivce. I doknaizgled nastavljamo uobiajenim tijekom iekujuineto i nadajui se udu, nasluujemo da smo duboko

iznutra zapeli u mrei koju smo sami ispleli...Traimo izlaz, traimo malo vie jasnoe i nutarnjeg

svjetla... Uviamo da nas je ivot doveo do nekog rubai da u neemu moramo poeti iznova. Ali kako?

U starim mitovima i simbolima koji stiu iz dubinavremena skrivene su upute i savjeti za rjeavanjekljunih ljudskih problema. Jedna takva simbolikadrama vezana je uz prastari simbol labirinta. Mnogesu kulture prolosti plele prie oko njega nastojeiprenijeti bit ovjeku vanih iskustava...

Labirint u nama je posljedica nae svakodnevnesvijesti u kojoj su se s vremenom nataloile mnoge

potroene forme misli i osjeaja koje nismo imalisnage napustiti. Ovdje stalno zapinjemo u zamrenemree neostvarenih elja, lanih maski, bolnih sjea-nja iz kojih nismo povukli korisna iskustva

Svi imamo svoj nutarnji labirint koji smo godinamagradili zaokupljeni izvanjskim stvarima i pojavama,zanemarujui trajnije vrijednosti. Ali svi imamo usebi i Tezeja, vlastitu nutarnju snagu koja se pokre-nuta voljom moe suoiti sa sjenama nakupljenihproblema. Jednom kada se na to odluimo, prepo-

znat emo kako imamo jo jedan dar Arijadninu nitkojom smo neraskidivo povezani s plemenitim smi-slom svoga nastojanja. uvajui ovu vezu, moi emonadii potekoe i pronai svjetlo izlaza...

Urednitvo

POETAK

KRAJ

7/21/2019 02 2015 Nova Akropola

4/24

4 NOVA AKROPOLA 02/2015

Labirint je jedan od drevnih univerzalnih sim-bola puta ka sreditu koji nalazimo u veinikultura na svim stranama svijeta.

Zapadna ga civilizacija najbolje poznaje zahva-ljujui kretskom labirintu iz antikog mita o Tezeju,Minotauru i Arijadni. No, ovaj simbol u obliku grae-vina, kamenih labirinata te crtea i reljefa susreemo iu Egiptu, Indiji, Meksiku, Irskoj, Skandinaviji i Rimu.

Najstariji pronaeni prikaz labirinta jest krunogoblika, s jednim ulazom i sedam koncentrinih krugovakojima se dolazi do sredita. Taj se labirint naziva kla-sinim i prema njemu su nastale sve ostale vrste: kva-dratni, oni s vie ili manje krugova, meandrini i drugi.Klasini labirint treba razlikovati od novije, zbunjujueforme s vie moguih ulaza i izlaza u kojem se ovjek

moe izgubiti. Pravi labirint ima samo jedan ulaz izlazi jedno sredite prema kojemu putnik ide. Smatra seda sama rije "labirint" potjee od grke rijei labrysdvostruka sjekira iinthos, to znai mjesto. Dvostrukaje sjekira jedan od temeljnih simbola kretske kulture,kao i sam labirint, te su usko povezani. No, dok osimprikaza na kretskim noviima do sada nisu pronaeniarheoloki ostaci labirinta, sjekire s dvije otrice susveprisutne: uklesane u kamenu, oslikane na keramicii freskama, te izraene u bronci, srebru i zlatu, veliine

od par centimetara do par metara. Pronaene su i upeinama koje su u minojsko doba koritene za reli-gijske obrede (kult svetog bika), to govori o njihovomobrednom znaaju.

Dvostruka sjekira je naroiti simbol nutarnjegovjekovog oruja, koji se jo prikazivao i kao dvostrukipar rogova nasuprotno okrenutih, jedan prema gore, adrugi prema dolje, tako da zajedno ine sjekiru s dvijeotrice.

Bronana figuraAresa-Dioniza, I.-II. st.

LABIRINTAmalija Kranjec-Markei

7/21/2019 02 2015 Nova Akropola

5/24

5

Kretski labirintIako se pretpostavlja da je ovaj mitski labirintmorao biti u sastavu ili u blizini kraljevske palae u

Knossosu na Kreti, njegovi ostaci jo nisu pronaeni.Oblik ovog sedmerostrukog labirinta poznajemosamo s kretskih kovanica. Njegovu izgradnjuspominje mit o velikom antikom graditelju Dedalui njegovom sinu Ikaru.

U psiholokom smislu, labris je, poput maa, sim-bol snage volje kojom ovjek harmonizira sebe, ovla-davajui svojom niom prirodom u svom psihikomlabirintu. Ovim su se simbolom bavili i suvremenimislioci poput C. G. Junga, Josepha Campbella iMircea Eliadea i nalazili u njemu znaenja vezanauz ovjekov nutarnji ivot, koji osvajamo putovanjemprema sreditu labirinta ili sebe samih.

Prvi spomen labirinta nalazimo u drevnom kret-skom mitu o prastarom bogu Aresu-Dionizu iz samihpoetaka vremena. U njemu se navodi da tada jo nitanije bilo stvoreno niti oblikovano na zemlji i svugdje je

bila samo tama. Ares-Dioniz je s visina siao na zemljusa zadatkom da oblikuje svijet. Za taj mu je poduhvats neba poslano oruje labris, sjekira s dvije otrice,s kojom je zapoeo hodati i rezati tamu ispred sebe.Kako je svugdje bila tama i nije se ni po emu mogao

orijentirati, hodao je ukrug, kao to to ini ovjekhodajui nepreglednom pustinjom. Ali, reui tamustvarao je brazdu kojom je iao i postupno krio putkoji je nazvan labirint. Kada je dospio do kraja spi-ralnog puta, otkrio je da vie nema onu sjekiru kojuje imao na poetku, jer se ona pretvorila u plamteubaklju koja je svijetlila u njegovim rukama u sreditulabirinta.

Najpoznatiji antiki mit o labirintu vezan je uzatenskog junaka Tezeja koji na Kretu dolazi dokrajiti

udovinog Minotaura, pola ovjeka - pola bika, kojemsu Atenjani bili prisiljeni slati ljudske rtve mladiei djevojke. Tezej ulazi u labirint nosei spasonosnunit koju mu je dala kraljeva ki Arijadna, zahvaljujuikojoj je pronaao izlaz iz labirinta nakon to je pobi-jedio Minotaura. Simboliki, heroj Tezej je svijestkoja ulazi u ivotnu borbu s onim niim, animalnim usebi i u toj bitci pobjeuje zahvaljujui svojoj hrabro-sti da ue u mrani labirint (vlastitu unutranjost) tepomou Arijadne (Due, vieg ja) koja mu daje spaso-

nosnu nit kojom ostaje vezan uz ono najbolje u sebi.Heroj-pobjednik je onaj koji ostvari pobjedu nad svo-jim niim aspektima tako da ih moe koristiti po volji,nadahnut Duom.

7/21/2019 02 2015 Nova Akropola

6/24


Egipatski labirintDrevni egipatski labirint spominju nam Herodoti Strabon koji su ga i posjetili. Herodot izvjetavao ogromnom kompleksu koji se sastojao odnadzemnog i podzemnog dijela, a inilo ga je 3000dvorana, dvorita i galerija. Sveenici su ga provelisamo nadzemnim dijelom iji su zidovi bili oslikani iispisani hijeroglifima, i ijom je veliinom i ljepotombio zadivljen. No u podzemni, obredni dio kompleksanije imao pristup.

Nedavna istraivanja u blizini piramide u Hawari(oko 90 km juno od Kaira, kod ulaza u oazu Faiyum)potvrdila su da se pod pijeskom nalaze granitni ostacigoleme graevine koja bi mogla predstavljati ostatkeovog izgubljenog labirinta.

Kameni labirinti u Skandinaviji

Brojni su labirinti nainjeni na tlu pomou naslaganogkamenja irom starog germanskog podruja. Ovaj se tipnaziva baltikim, jer se moe nai vie od petsto primjera uzemljama uz Baltik od Rusije, preko Estonije do Norveke,vedske i Finske. Najljepi se primjerci nalaze u Gotlanduu vedskoj, te u Zaiatskom u Rusiji. Kako su neprestanoobnavljani, teko je utvrditi njihovu starost. Vjerojatno suimali obrednu ulogu u staroj germanskoj religiji.

Drevni europski labirintiNajstarijim se pronaenim prikazom labirinta smatra stela iz Pylosa, pronaena u ostacima mikenskepalae, datirana u 1200. g. pr. Kr. Prikaz labirinta i ratnika-lovaca u spilji Val Camonica u Italiji vjerojatno jepuno stariji, kao i labirinti urezani u stijenu u Pontevedri u panjolskoj. Vrlo je zanimljiv podzemni kompleksHypogeum Hal Saflieni na Malti, graen na tri razine kao labirint, a smatra se starim oko est tisua godina.

7/21/2019 02 2015 Nova Akropola

7/24

7

Labirinti na podrujuVelike BritanijeVei broj labirinata pronaen je na podruju Irske i veese uz keltske korijene. Najstarijim se smatra Hollywoodskikamen s urezanim klasinim labirintom sa sedamkrugova.

Vrlo je zanimljivo mistino brdo Tor kraj Glastonburyja,na kojem je urezana stepeniasta spirala koja se penje dovrha brda kao trodimenzionalna varijanta labirinta.

U Rock Valleyu u Cornwallu takoer se nalazi lijeplabirint urezan u stijenu, kao i u Achnabrecku u kotskojte Knowthu u Irskoj, da izdvojimo samo nekolikonajpoznatijih.

Labirinti u gotikim katedralamaNa podovima nekih francuskih gotikih katedralanalaze se prikazi labirinata. Najpoznatiji je labirintiz katedrale u Chartresu, iz XIII. stoljea, koji sutijekom povijesti nazivali i putem u Jeruzalem, jersu ga vjernici koristili kao simboliki hodoasniki

put u sredite svojih vjerskih tenji. To je labirint odjedanaest koncentrinih krugova. Srednjovjekovnisu graditelji stvarali labirinte od est do petnaest

krugova, a mnogi su imali i kvadratni oblik. Lijepi seprimjeri nalaze i u Amiensu te u opatiji St. Bertinau St. Omeru. U razdoblju kasnog srednjeg vijeka irenesanse umjetnici su nastojali razviti nove oblikelabirinata, tako da su ih inili sve sloenijima i estetskidoraenijima.

U brojnim je engleskim, danskim i njemakimcrkvama motiv labirinta esto prisutan na zidovima,stropovima, podovima, vratima i slino.

7/21/2019 02 2015 Nova Akropola

8/24


Indijski labirintiSmatraju se vrlo drevnima, a najstarijim se smatralabirint urezan u kamenu obalu rijeke Pansaimol uindijskoj dravi Goi. U indijskoj se tradiciji nazivajuchakravyuhu, po legendarnoj krunoj vojnoj formacijikoju je koristio heroj Drona u bitci na polju Kuruketra,opisanoj u epu Mahabharata. Tradicija takoerspominje palau demona Ravane iz epa Ramayane,koja je bila u formi labirinta, a nalazila se na Sri Lanki.

Ameriki labirinti

Ameriki Indijanci

Osobito zanimljivo pleme Hopi koristilo je ovaj simbolu obredne svrhe. ak i danas u folkloru i rukotvorinama(pletene koare) plemena june, sredinje i sjeverneArizone ovaj je simbol est motiv, a moe se nai i uNovom Meksiku, kao i u sjevernim meksikim podrujima.

NazcaTajanstveni geoglifi iz pustinje Nazca u Peruu sadre iogroman prikaz majmuna iji je rep prikazan kao spiralnilabirint. Postoji i prikaz jedne samostalne spirale. Smatrase da su simboli spirale i labirinta direktno povezani,budui da oba vode ka sreditu svoje strukture, a time

simboliki i ka sreditu samog ovjeka koji im pristupa.Nedavna istraivanja dr. Nicholasa Saundersa otkrila sui prikaz golemog labirinta na podruju te pustinje, koji jemogue pratiti jedino pjeice jer se iz zraka ne vidi zbogistroenosti.

RimskilabirintiRimljani suovaj simbolnajee koristiliza ukraavanjepodova mozaikom.Najee jekvadratnogoblika, a nutarnji

je rasporedmeandrian,

spiralan ili zmijolik.Lijepo su ouvaniprimjeri u Pulii Conimbrigi uPortugalu.

7/21/2019 02 2015 Nova Akropola

9/24

9

MexicoPrije nekoliko je godina u Meksiku, na Yucatanu kod sela

Tahtzibichen, pronaen kompleks spilja povezanih uobliku labirinta, u kojima se nalazi vie kamenih hramovai piramida. Neke od spilja ovog labirinta nalaze se ispodvode. Arheolozi smatraju da su hramovi i piramidegraeni ispod vode, te da cijeli kompleks predstavlja nekuvrstu majanskih vrata u drugi svijet.

ChavnChavn je vrlo staro obredno sredite nepoznate kultureJune Amerike. Smjeteno je na visini od nekih 3200metara iza planinskih lanaca Kordiljera. Danas je ovdjepreostao samo niz razruenih ostataka okrnjenih piramidai graevina na obroncima, nazvanih Utvrde.

U Chavnu su najznamenitiji podzemni prolazi koji inepravi labirint. Jo uvijek nije otkrivena svrha ovih prolazaniti se zna gdje zapoinju i gdje zavravaju. Vjerojatnosu imali neko inicijatsko, simboliko znaenje povezanos drevnom religijom naroda Chavna. Ovi prolazi susavreno izvedeni, obloeni velikim kamenim ploamaod neke vrste sivog granita, a poduprti malim potpornimlukovima od istog materijala. Geoloko istraivanje ukrugu od 50 kilometara od Chavna nije otkrilo mjestoodakle bi ovo kamenje moglo potjecati. To nam govori ovisokom tehnikom stupnju razvoja i o zaista izvanrednojljudskoj vjetini.

U njegovom je labirintu zatvorena takozvanastela Lanzn, za koju takoer nije jasno kako je tamopostavljena. To je monolit, odnosno monolitni kipboanstva visok 4,53 metra, nazvan Veliki noili Veliki idolkoplje, budui da ima oblik pravog, uspravljenog noa. Posvoj je prilici u skladu sa starim religijskim vjerovanjimakakva nalazimo kod svih naroda, prema kojima nepostoje samo izvori prirodne vode, nego i izvori energije,

odnosno magnetskih ili telurikih snaga na nekimtokama Zemljine kore.

7/21/2019 02 2015 Nova Akropola

10/24


Jelena Sikiri

Uivotu postoje trenuci kada unato svoj uurba-nosti i problemima koji nas okruuju, traimopredah. Iskljuujemo televizor, ne diemo slu-

alicu iako telefon dugo zvoni, ne dira nas gomila poslakoji nas eka, ne ujemo pitanja koja nam postavljaju...Gledamo kroz prozor i dok nam pogled besciljno luta nina emu se ne zadravajui, misli se gube u daljini.

Iznenada se sjetimo neke situacije, odnosa, poslakoji smo ostavili u prolosti, no jo nismo zaboravili, jersjeanje na njih nosi gorak okus nezadovoljstva: "Eh,

da mi je tada bilo ovo iskustvo i shvaanje, moda bisve bilo drugaije!" Ponekad nam se nakon tih izne-nadnih uspomena, koje nam se kao lavina obrue naglavu, jave misli koje nas vrate u stvarnost i u tom tre-

nutku iskrenosti prema sebi samima s osobitom jasno-om spoznamo sivilo svakodnevice, sve ono o emuu svakodnevnoj uurbanosti nastojimo ne razmiljati:o hrpi nerijeenih problema, nejasnih meusobnihodnosa, unutarnjih proturjeja i slabosti, razliitihobaveza. Raa se osjeaj da smo davno zapeli u nekojneshvatljivoj movari i da nas ta movara previe gui,ne da nam disati... To znai da je doao trenutak danapokon prestanemo stiavati i zadravati u sebi krikdue: "Treba poeti sve iznova, drukije!"

Znati poeti iznova veliko je i sloeno umijee.Potrebno nam je ne samo onda kada smo prisiljeniizvlaiti se iz tekih, bezizlaznih situacija. U stvari, svakije dan svojevrsni novi poetak. ak i kada nam sve ide

Svaki je poetak novo roenje

ZNATI POETIIZNOVA

7/21/2019 02 2015 Nova Akropola

11/24

11

dobro i ini se da smo napokon uhvatili tajanstvenupticu sree, na se ivot ipak odvija u stalnoj, napornojborbi. Razlog tomu nije samo rjeavanje ovih ili onih

materijalnih, ivotnih problema. Mi se isto tako svakod-nevno borimo sauvati i uvrstiti ve dostignuto, zadr-ati letvicu bar na minimalnoj razini svih svojih tenji,interesa, traganja, osjeaja i meusobnih odnosa.

Borimo se da budemo usklaeni s vlastitim kriteri-jima i ne spustimo se ispod vlastitog dostojanstva, dane dozvolimo dui da uvene. Zato nas sam ivot stalnoprimorava da ponemo iznova. Jer ako ne elimo danas proguta rutina, jednostavno smo prinueni da svremena na vrijeme osjetimo "novi dah" u svemu to

radimo i ulovimo taj novi val i priljev snaga koje dolazekada se u naem ivotu ili djelovanju neto poinjesutinski mijenjati.

Drevni su filozofi govorili da je svaki novi poetaknovo roenje. Poinjui iznova, prelazimo tajanstveniprag koji razdvaja jedan ciklus, jednu etapu naegivota od druge. Zatvaramo jednu i otvaramo drugu,novu i istiju stranicu svoga postojanja. Stvara sedojam da sa svakim novim poetkom u teatru naegivota poinje novi in. Glumci su isti, no scena je dru-

gaija, javljaju se nova lica pa se i sama radnja odvijau potpuno drugom, neoekivanom pravcu. Svaki novipoetak u potpunosti mijenja nau perspektivu, tokugledita, sve se vidi drugaije.

Ono to je ranije bilo aktualno, sada se ini nadi-eno. Ono to je bilo dio nae sadanjosti, uviamoda je nestalo u prolosti. Ono to nam se inilo nedo-

hvatljivo i kao daleka budunost, ini nam se blizu,dostupno sadanjosti. Drevni su mudraci govorili dapoeti iznova s jedne strane znai ponovo se roditi, as druge roditi neto novo. Bez obzira na veliku koli-inu neizvjesnosti, u svakom novom poetku prisutnaje nada: jo je sve pred nama i jo nita nismo uspjelipokvariti...

7/21/2019 02 2015 Nova Akropola

12/24


Najee su ivotne potekoe te koje nas prisile da

ponemo iznova. No, postoje trenuci kada je ne samoneophodno znati poeti iznova, nego i uiniti to u pra-vom trenutku, inae e biti prekasno i nita neemopromijeniti.

ivotna movara jedna je od takvih situacija. Ona naspodsjea na poznate Augijeve staje iz dvanaest Heraklo-vih radova. Movara se stvara tijekom dueg vremena,mjesecima, a ponekad i godinama, gomilanjem nerijee-nih problema, hladnih ili munih meusobnih odnosa,rutinskog posla, situacija i stanja koja gue tenje due.

to due ostaju nerijeenima, to nas jae pritiu, to sedublje u njima utapamo i tee je iz njih izai.

Takvih je situacija u ivotu jako mnogo. Na primjer,nezadovoljavajui odnosi, kada zajedno ive ljudi kojisu potpuni stranci jedno drugome. Njihov zajednikiivot traje godinama nakupljajui gorinu, razoa-ranje, tugu ili jednostavno nerazumijevanje. Razdormeu njima postaje sve dublji, od njega ne stradavajusamo oni, nego i svi oko njih... No, navika ini svoje,vanjski privid se odrava, a sve ostalo je davno puteno

da se odvija samo po sebi.Ili, na primjer, inercija koja esto postaje sastavni

dio nae sive svakodnevice. Mjesecima, godinamaidemo na jedan te isti dosadni posao, zatim se vraamo

kui i bavimo istim takvim dosadnim kunim poslo-

vima, gledamo istu dosadnu televiziju i tako svaki dan.Ponekad osjetimo da nam je svega dosta, vidimo danam je dua prazna i da elimo neto drugo, novo, iakone znamo tono to, ali nemamo snage neto poduzetijer to znai preokrenuti sve naglavake, "pa zato bihse nepotrebno trudio, na kraju mi je i ovako dobro...".To je jo jedna situacija koja na kraju zavrava pro-valijom i neuspjelim pokuajima samopotvrivanjana poslu ili u osobnom ivotu. esto jedna movarapovlai drugu, jo pogubniju, i utapajui se u njoj sve

vie, ovjek se sve bre kotrlja nizbrdo... Kada doemodo bolesne ovisnosti o alkoholu, tabletama za spava-nje, drogi, do stalne depresije, strahova, fiksnih ideja,postaje nam svejedno jer ne nalazimo nikakav izlaz iztog zatvorenog kruga.

Razmrsiti gordijski vor "movare" jako je teko.to vie analiziramo, to nam je tee ustati, to dubljepropadamo u blato i to jae osjeamo teinu svegatoga, strani teret koji nas ini jo slabijima, inertni-jima i bespomonijima. Na koncu se pomirimo i pre-

stanemo razmiljati o boli jer je tako lake.Poeti iznova pomou malih promjena u naem

ivotu, produavajui koprcanje u istom blatu u kojemse ve davimo, praktiki je nemogue. Poeti iznova u

Izai iz movare

7/21/2019 02 2015 Nova Akropola

13/24

13

situaciji "movare" znai izii iz nje. Korisna je Hera-klova pouka: spoznavi da je besmisleno godinamaskupljati stajski gnoj uobiajenim, sporim nainom,

promijenio je tok dviju rijeka i potoci iste vode ujedan su tren odnijeli sve blato Augijevih staja. Izai izmovare i poeti iznova uvijek znai pronai snagu zapromjenu tijeka vlastite sudbine.

S jedne strane, potrebna je vrsta odluka, potrebnoje jednim udarcem presjei ono to nas je stjeralo utjesnac, ono to ini nesretnim ne samo nas, nego i

okolinu poput Aleksandra Velikog koji je, znajui daje odvezivanje nekorisno, presjekao gordijski vor. Sdruge strane, treba poduzeti konkretne korake, izvriti

odreene radnje, to prije pripremiti teren za niz akcijakoje e u konanici dovesti do korjenite promjene naesudbine i sudbine onih do kojih nam je stalo. Pa neka tobude i metoda pokuaja i pogreaka, bitno je da se netopokrene s mrtve toke. Proi e neko vrijeme i ovi enapori neminovno poeti donositi rezultate.

Poeti iznova u situaciji movare, znai stvoritinovu situaciju, promijeniti je izvana kako bi se netopromijenilo iznutra. U svakom sluaju, ne smije seotezati, beskonano odlagati trenutak prihvaanja rje-

enja, tisuu se puta pitati je li ono dobro ili loe sveto moe imati loe posljedice: ako u tom trenutku nedonesemo odluku, poslije moemo izgubiti i ono tosmo ve pokrenuli i sve e se vratiti na poetak kruga.

Razumljivo, takve odluke trebaju imati vrstetemelje i biti dobro promiljene, osobito s moralno-etike toke gledita. No, neophodan proces promi-ljanja ne smije se brkati s drugim, slinim procesomrazmiljanja kada je ono to nazivamo analiziranjemekanje u kojem nita ne inimo ili iekujemo

povoljne uvjete, a na kraju se pretvara u izgovorekoje sami sebi izmiljamo, samo da ne bismo uinilionaj vani, prijelomni pomak, neophodan da bismozapoeli iznova. Drevni su filozofi govorili da je pro-

7/21/2019 02 2015 Nova Akropola

14/24


mjena vanjske situacije potrebna zato da dua dobijemogunost novog roenja, a sudbina mogunost daza to stvori nove uvjete. Sudbina nikada ne daje nove

mogunosti i uvjete u situaciji movare zato to zna dae ih movara progutati, kao i nas zajedno s njima.

Postoje situacije, naizgled potpuno sreene, kadaje potrebno poeti iznova iznutra, a ne izvana. Onese odnose na na nutarnji svijet, s jedne strane na svepostojee strahove, komplekse i nemire, a s drugestrane na sve nae skrivene tenje i potencijale linosti.

U svakom od nas postoje unutarnje ograde i ti-tovi, obrambene reakcije i obrasci ponaanja. Tijekomgodina ovi, prije svega nesvjesni mehanizmi samoo-

brane, pouzdano nas uvaju od agresivnosti i stresnihsituacija vanjskog svijeta, od svega onoga s ime se uivotu nismo u stanju suoiti svjesno, otvoreno i direk-tno. No, s vremenom nas poinje smetati ono to jeranije bilo djelotvorno, to nas je titilo i dozvoljavalonam da se povuemo u sebe i sakrijemo u svoj kutak.Ono to je ranije bio siguran tit, sada se pretvarau neprobojne unutarnje zidine iza kojih je tijesno inemogue disati, koje elimo i moramo ukloniti uko-liko elimo zapoeti novi ivot.

Na primjer, stidljiv ili utljiv ovjek sasvim se navi-knuo sjediti u svom uglu i nikome se ne obraati, samoda ga nitko ne dira. No, s vremenom se javlja stvarniproblem usamljenosti koji stvara pukotine u neproboj-

nom zidu stidljivosti i utljivosti. U ovom sluaju pro-mjena vanjskih okolnosti nije rjeenje. Za novi poetakpotreban je unutarnji napor: ljuska se razbija kada se

iznutra poinje neto dogaati, neto mijenjati.Postoji beskonano mnogo slinih situacija. Slika-

jui prizore koji su mu dugo bili poticajni, umjetnikshvati da se ono to je prije smatrao vrhuncem svogastvaralatva, sada pretvorilo u ograniavajue okvire nakoje se naviknuo i koje treba napustiti. Nikakve izvanj-ske promjene stila nee pomoi. Za poetak novograzdoblja u svom stvaralatvu treba slomiti odreeneunutarnje barijere i navike, oivjeti nova stanja duekoja e se odraziti u njegovim slikama.

Kako se ugodno osjea ovjek koji se navikao nemativlastito miljenje, stalno traiti tue savjete i oslanjatise na tua plea u problemima koje je mogao potpunosam rijeiti. Kada bi paljivo promotrio kako se razvijajunjegovi odnosi s ljudima do ijeg miljenja toliko dri iiju podrku stalno zloupotrebljava, otkrio bi da se nji-hova prvobitna simpatija i suosjeanje esto pretvarajuu rastuu ljutnju. Ono to je ranije bio povod za meu-sobni odnos, sada postaje prepreka. U ovom sluaju,ako eli poeti iznova, treba shvatiti da e se njegov

odnos s drugim ljudima promijeniti tek onda kada sepromijeni on sam, kada unutar sebe razbije zatitnimehanizam i postane samostalan i u svojim oima i usvom ivotu. (nastavak u sljedeem broju)

7/21/2019 02 2015 Nova Akropola

15/24

15

Ako je u mnogim razdobljima ljudskog posto-janja oiglednost bila element spoznaje iutvrivanja injenica, oigledno je da se povi-

jest ponavlja... Poneto izmijenjenog izgleda, u jedvapromijenjenim okolnostima, iste se snage i iste idejepojavljuju u igri suprotnosti koja e pridonijeti kona-noj ravnotei evolucije.

Ima tome ve nekih dvije i pol tisue godina kakose u Heladi odvijao javni, politiki i moralni sukobizmeu sofista i filozofa. Tada je to moglo izgledati kaodogaanje svojstveno iskljuivo toj civilizaciji. Meu-tim, filozofa i sofista je bilo uvijek, ima ih danas, a bite ih, ini se, i dalje.

Tko su bili sofisti? Bile su to osobe raznovrsnihznanja i sjajnog govornikog umijea koje su bilesposobne dokazati bilo to, ali takoer i ono potpunosuprotno. Njihova je uloga bila pripremiti mladeAtenjane za izazove raajue demokracije: bilo je

potrebno razviti vjetine koje e odgovarati politikimpotrebama tog vremena. Istina ili susret s boanskimnisu bili bitni. Presudna je bila trenutna srea i razno-likost miljenja umjesto Istine koja se inila dalekom inedostupnom.

Filozofi i sofisti

Delia Steinberg Guzmn

Kao odgovor na ovaj procvat sofizma, na scenustupa Sokrat. On je filozof - zaljubljenik u Istinu, kojie radije izgubiti naklonost javnosti nego ii protiv vla-stite savjesti. Njegova misija, prema njegovim vlastitimrijeima, nije bila obogatiti graane ili im dati manje ilivie znanja. On je elio probuditi svijest ljudi kako biih uinio boljima. Uvijek je radije birao ulogu uiteljanego ulogu politiara.

Dok su sofisti naplaivali svoja uenja i, u skladu stim, birali svoje uenike prema drutvenom poloaju iimovnom statusu, Sokrat nije elio naplaivati poduku,a svoje je uenike birao zbog onih moralnih i intelek-tualnih sklonosti koje e omoguiti najvei razvoj nji-hovih uspavanih vrlina.

Kako je zavrio ovaj sukob? Rezultat je dobropoznat. Jo jednom je miljenje nadvladalo znanje, laistinu, interesi pravdu. Sokrat je popio kukutu jer nje-gova smrt nije bila u suprotnosti s principima koje je

zagovarao vlastitim primjerom itav ivot.Danas su nazivi drugaiji. Sofista je puno i susre-

emo ih na svakom koraku, iako se skrivaju pod naj-razliitijim imenima. No, njihovo djelovanje i ciljevisu isti.

S druge strane, jednako kao i prije, malo je filozofazaljubljenika u mudrost i dosljednih svojim vlastitimidejama. No i te malobrojne se nemilice napada ioptuuje istim optubama koje su prije vie stoljeaokonale Sokratov ivot: kvarenje mladih i poricanje

pravih bogova...Neki povjesniari ak kau da Sokrat nikad nije ni

postojao te da su ga Atenjani samo izmislili, jer je biopotreban kao moralni model u vremenu propadanjatradicionalnih vrijednosti. Ne vjerujemo da je to bilotako. U svakom sluaju, da smo tada bili tamo, vjero-jatno bismo i sami "stvorili" ovakav arhetipski lik poputSokrata. Jednako kao to bi ga bilo potrebno izmislitiili stvoriti danas, ako ve ne kao prisutnost genijaSokratove veliine, tada kao rezultat djelovanja svih

onih koji vole istinsku spoznaju i ele je ivjeti unatokritikama i ogranienjima.

Povijest se ponavlja, a s njom i izbor: filozofi ilisofisti?

7/21/2019 02 2015 Nova Akropola

16/24


hrama Ryoan-jiH

ram Ryoan-ji, u slobodnom prijevodu "HramMirnog Zmaja", danas je jedan od zatienihspomenika Kyota, nekadanje prijestolnice i

kulturnog sredita Japana, te prema UNESCO-u diosvjetske kulturne batine. Pripada koli budizma Rin-zai. Ryoan-ji je jedan od 1600 budistikih hramova uKyotu, a ono to ga ini osobitim je njegov kameni vrt,remek-djelo japanske kulture.

Smatra se da je hram nastao u drugoj polovici XV.stoljea kada je ogun Hosokawe Katsumoto kupioposjed s hramom te je na njegovom mjestu osno-vao zen hram Ryoan-ji. Vrijeme nastanka vrta nijepoznato. Pretpostavlja se da je djelo redovnika i sli-

KAMENI VRT

7/21/2019 02 2015 Nova Akropola

17/24

17

kara pejzaa Shinsoa Soamija (1472. - 1525.) te da jenastao u XVI. stoljeu. Tijekom godina vrt je doiviobrojne promjene, a veliku ulogu u njegovom ureenjui odravanju imali su sami redovnici voeni prvotnomidejom te uenjem zen budizma.

Vrt je izgraen u obliku pravokutnika, posut jeljunkom, a unutar njega nalazi se petnaest neo-braenih kamena rasporeenih u pet grupa: jednugrupu ini pet, dvije su sastavljene od tri i dvije od dvakamena. Zelenilo je prisutno jedino kao mahovina. Striju je strana ograen zidom te ga je mogue proma-trati samo s trijema hrama, s kojeg se u daljini videplaninski vrhunci.

7/21/2019 02 2015 Nova Akropola

18/24


Zanimljivost je vrta u tome to je kamenje u njemunemogue istovremeno obuhvatiti pogledom, a moglibismo rei da nam isto tako izmie i njegovo defini-rano znaenje. Dok neka objanjenja govore o pri-kazu beskonanosti ili praznine koja je izraena krozprisutnu jednostavnost, tajnu toga vrta nije mogue upotpunosti prenijeti rijeima, opisima i objanjenjima.Ona postoji vie kao nutarnji doivljaj koji promatrasvaki put sam ponovo otkriva.

Vladimir Devide u knjizi Zenprenosi namjedno takvo "otkrie" redovnika ovog hrama, JoeiaMatsukure (1910. - 1983.): Moemo gledati na vrtkao na grupu brdskih otoka u velikom oceanu, ili kaona vrhunce planina to se izdiu nad morem oblaka.Moemo u njemu vidjeti sliku uokvirenu tronim sta-rim zidom, to ga samog za se smatramo nacionalnimbogatstvom, a moemo i zaboraviti okvir kad osjetimo

istinu ovog mora to se protee bez kraja. Soamijevarjeitost govorit e uvijek onima koji na vrt gledajunutarnjim oima.

Rinzai kola budizma bila je poznata po koritenjukoanakoji su poticali uzdizanje svijesti iznad logikei onog vidljivog s namjerom da priblii uenika pot-punijoj slici stvarnosti. Sve to navodi na pomisao dai sam vrt podsjea na velianstveni koan. On u sebinosi karakteristiku bezvremenosti koja i dananjemposjetitelju, dok boravi u njemu, prua mogunost dase odmakne od svakodnevice te uroni dublje unutarsebe, to neki navode kao istinski smisao ovog mjestamira i istanane ljepote.

Priredila:Anastazija Pulja

7/21/2019 02 2015 Nova Akropola

19/24

19

IVOTOPIS I DJELA

Iako je Poliklet1u svoje vrijeme bio slavan kipar,vrlo je malo injenica poznato o njegovomivotu. Spominje ga se i kao Polikleta starijeg,

za razliku od njegovog sina, Polikleta mlaeg, koji jebio poznatiji kao arhitekt nego kao kipar. Ne zna seniti godina njegovog roenja, niti godina smrti, zna sejedino da je djelovao u razdoblju izmeu 460. i 420.g. pr.Kr. Prema Pliniju, roen je na sjeverozapad-nom Peloponezu, u Argu ili u Sikionu, a uio je kodmajstora Agelada iz Arga kod kojega su takoer uiliFidija i Miron. Kao ve poznati kipar, u Olimpiji jeimao radionicu s pomonicima i uenicima koji su inakon njegove smrti nastavili raditi u istom stilu. Poli-kletova je kola trajala jo barem tri generacije, a naj-

aktivnije je djelovala na prijelazu iz IV. u III. stoljee.Plinije i Pauzanija zabiljeili su imena dvadesetakkipara Polikletove kole, od kojih su najpoznatiji biliSkopas i Lizip.

Za razliku od Fidije, kojeg su nazivali agalmato-poios, kipar bogova, Poliklet je bio poznat kao andri-antopoios, kipar ovjeka. Postao je slavan po brona-nim skulpturama atleta koji su zbog svojih idealnihproporcija postali uzor grkim, helenistikim i rim-skim kiparima, a danas, nakon gotovo dva i pol tisu-

ljea, i dalje ivo utjelovljuju klasini ideal ljepote. Nitijedno Polikletovo djelo nije naalost ostalo sauvano,njegove kipove poznajemo samo kao rimske, najeemramorne kopije originalnih djela.

U Arheolokom muzeju u Napulju nalazi se rimskamramorna kopija najpoznatijeg Polikletovog djela. Toje Dorifor, odnosno Kopljonoa, a prikazuje mladia ustojeem poloaju s kopljem u lijevoj ruci. Originalnikip najvjerojatnije je bio izliven u bronci. Pronaenoje vie rimskih mramornih kopija. Ova koja se danas

nalazi u Napulju, najbolje je sauvana; kad je otkrivenau Pompejima, nedostajalo joj je samo koplje.

Polikletov

Dijadumen, statuaije lice je sinonim za

klasini grki profil.

KANON

U nepuna dva stoljea koliko je trajaloZlatno doba ili klasino razdoblje

stare Grke, u mnogim podrujimaovjekovog djelovanja, osobito

u znanosti, filozofiji i umjetnosti,ostvarena su velika postignua.

Niti kiparstvo tu nije bilo iznimka iumjetnika djela koja su nastala u

ovom kratkom razdoblju prenose sve

do naih dana ideju koju poznajemokao grki ideal. Uz Mirona i Fidiju,jedan od trojice najznaajnijih klasinih

grkih kipara bio je Poliklet iz Arga. 1 gr. (Polkleitos) njegovo ime zapravo znai nadaleko poznat.

Suzana Dobri aja

7/21/2019 02 2015 Nova Akropola

20/24


Doriforje vaan jer je to prvi antiki kip u kontrapo-stu, stavu koji odraava uravnoteenu nesimetriju pri-rodnog ovjekovog dranja i u sebi objedinjuje mirova-nje i pokret. Teina cijelog tijela je na desnoj nozi, lijevaje savijena u koljenu i osloboena u iskoraku. Koljenai bokovi su na razliitoj visini, glava je lagano okrenutaudesno. Desna je ruka sputena i odgovara desnoj nozi,dok je lijeva, u kojoj je koplje, uzdignuta.

Upravo s Polikletom zavrava arhajsko i zapoinjeklasino razdoblje grkog kiparstva. Sve do tog tre-nutka grka je skulptura bila vrlo stilizirana i stroga,podreena jasnim i krutim pravilima, bez tenjeprema realizmu. U odnosu na stare arhajske kipovekourosa2koji su prikazivani u krutom uspravnom polo-aju, Polikletov prikaz ivog, osloboenog ljudskoglika predstavljao je veliku promjenu, te se ovakva poza,nepromijenjena ili s malim varijacijama koristila krozcijelu antiku, ali i u renesansnoj umjetnosti.

Dijadumen(Diadoumenos, Tezej) prikazuje mladia,pobjednika sportskog natjecanja, u stojeem stavu kakopodie ruke da zavee dijademu, pobjedniku vrpcu.Sauvano je nekoliko rimskih kopija originala, a najpo-znatija je ona koja se danas uva u Nacionalnom muzejuu Ateni. Na ovom je kipu osobito lijepo oblikovano licemladia koje je postalo sinonim za klasini grki profil.Sline kipove napravili su Lizip i Skopas.

DiskoforiliNosa diskastarije je Polikletovo djelo ivjerojatno je nastalo prije Doriforai Dijadumena. Pri-kazuje usredotoenog mladog atleta u trenutku prijebacanja diska. Postoji vie sauvanih rimskih kopija,a najpoznatije su ona koja se nalazi u Louvreu i tzv.Townleyev Diskoforkoji se uva u Britanskom muzejuu Londonu.

Osim ova tri najpoznatija, spominje se jo neko-liko Polikletovih djela: Efeb(Westmacottski atletiliKinisk)3, Hera, Hermes, Djeaci u igri bacanja kockice.

Spominje se kako je, natjeui se s Fidijom i Kresila-som, za hram u Efezu izradio kip Amazonke, te da suupravo njegovo djelo suvremenici smatrali najljepim.

POLIKLETOV KANON

Osim kao kipar, Poliklet je bio poznat i kao filozof iteoretiar, te kao autor Kanona, teoretske rasprave ukojoj je izloio svoje uenje o idealnim proporcijama

Dorifor(Kopljonoa) u

dinaminom,nesimetrinom

stavu kontraposta.

2Za arhajsko razdoblje karakteristini su kipovi kourosai kora. Kourosje prikaznagog mladia u stojeem poloaju s rukama potpuno ispruenim uz tijelo,

akora

, mlada odjevena djevojka, njegov je enski par. Oni predstavljaju idealsavrene tjelesne ljepote arhajskog razdoblja.3Efeb je mladi. Ovaj kip danas se nalazi u Britanskom muzeju, a prije toga

bio je u vlasnitvu engleskog kipara Richarda Westmacotta. Smatra se daprikazuje uvenog boksaa po imenu Kinisk (Kyniskos) koji je sudjelovao uOlimpijskim igrama 460. g. pr.Kr.

ljudskog tijela. Kanonje prvi poznati tekst toga tipau Grkoj i postao je temelj na kojeg su se oslanjali ikojim su se inspirirali svi kasniji grki umjetnici. TekstKanonaje naalost izgubljen, sauvano je tek neko-liko fragmenata koje su u svojim djelima citirali drugiautori. Kao ilustraciju naela koju je iznio u svojojraspravi, Poliklet je izradio kip. Plinije navodi kako jePolikletizradio djelo koje umjetnici zovu Kanon, tra-ei u njemu pravila umjetnosti kao u nekom zakonu, i

on je bio jedini ovjek koji je, kako se smatra, nainiviumjetniko djelo, nainio samu umjetnost.Kasnije jeutvreno da je kip koji spominje Plinije upravo Dori-for, Kopljonoa.

7/21/2019 02 2015 Nova Akropola

21/24

21

i u kojemu kae da se zdravlje tijela sastoji u simetrijimeu toplim i hladnim, suhim i vlanim elementima,jer su to oito elementi tijela, dok se ljepota, kako onmisli, sastoji ne u simetriji elemenata, nego u simetrijidijelova tijela, oito prsta prema prstu i svih prstijuprema pesti u zapeu, pa njih prema podlaktici ipodlaktice prema cijeloj ruci, i svih dijelova premasvim dijelovima, kako je napisano u PolikletovomKanonu. Filon iz Bizanta, poznat i kao Filon Mehani-ar u djelu Belopoeicatakoer citira Polikletov Kanon:Stoga treba rei da je rije reena od kipara Polikletaprikladna za budunost... ...savrenstvo se ostvarujemalo-pomalo, kroz mnogo brojeva (vodei rauna) omalim pojedinostima.

U poimanju umjetnosti, ne samo kod Polikleta, negoi kod drugih velikih umjetnika toga vremena, vano jenekoliko pojmova: proporcija, simetrija, harmonija.

Dok je omjer meusobni odnos dviju veliina ilivrijednosti jedne prema drugoj (a:b), proporcija ilirazmjer (gr. analoga podudarnost, srodnost) jestjednakost dvaju meusobnih odnosa (a:b=c:d).

Pojam simetrije (gr.sn- zajedno imtronmjera) u nekim sluajevima oznaava razmjer, aliopenito znai sumjerljivost, odnosno suglasje izmeupojedinanih dijelova i cjeline. Iz proporcije, navodiVitruvije4, nastaje simetrija, a iz simetrije proizlazi

harmonija, odnosno sklad. U djelu Moralia(Obiaji)5Plutarh kae: Svi se brojevi moraju dovesti u sukladanodnos pomou nekog sustava sumjerljivosti i har-monije, jer nesklad nastaje im i samo jedan elementnedostaje ili je pomaknut sa svog mjesta.

PITAGOREJSKI

KORIJENI KANONA

Prema rekonstruiranim dijelovima Kanonaneupitnoje da se u njemu naglaavaju broj, razmjer, sumjer-

ljivost, ljepota, a svi su ti pojmovi vrlo bliski filozofijipitagorejaca i njihovom uenju o brojevima gdje jebroj izvor i poelo svih stvari. Prema Filolaju, jednomod pripadnika pitagorejske kole, broj je najmonijai nestvorena veza vjenoga trajanja stvari u kozmosui temelj ovjekovog spoznavanja svijeta, a ljepota seizraava kroz skladne i harmonine odnose koji semogu prikazati pomou brojeva. Filolaj pie: ...A lase nikako ne uvlai u broj. Jer kao nepomirljivi nepri-

4

U djelu Deset knjiga o arhitekturirimski arhitekt Vitruvije takoer daje svojkanon proporcija ljudskog tijela koji danas poznajemo preko slavnogLeonardovog crtea idealnog ovjeka. Polikletov Kanoni ideje iznesene unjemu gotovo su sigurno utjecali na Vitruvija.

5U navedenom citatu ne spominje se izrijekom Poliklet, ali se openito smatrada se odnosi na Kanon.

Efeb,

Westmacottski

atlet ili Kinisk.

Za Polikleta se koncept ljepote zasniva na propor-cijama, te on u Kanonuopisuje matematike odnoseprisutne u idealnom ljudskom tijelu. Tako, primjerice,visina glave iznosi jednu sedminu ukupne visine tijela,a aka jednu desetinu. irina tijela u ramenima odgo-vara irini triju glava, stopalo je dugo tri irine dlana,a linijama ispod prsa, na preponama i ispod koljenatijelo se moe podijeliti na etiri jednaka dijela. Ova tripravila rekonstruirana su iz sauvanih fragmenata tek-

sta i prepoznata na Doriforu, ali ini se da je Polikletvrlo detaljno razradio meusobne odnose pojedinihdijelova tijela. Galen u djeluArs Medicakae:Jasno jeto pokazao (Hrizip) u govoru koji sam maloprije naveo

7/21/2019 02 2015 Nova Akropola

22/24


jatelj stoji la prema njegovoj prirodi, a istina je rodubroja svojstvena i uroena.Od svih brojeva najvanijije broj deset, Sveto Deset, koje dri klju svih stvari,a prikazivao se kao tzv.tetraktis6.

Pitagorejci su broj kao princip kozmikog reda kon-kretno izrazili najprije u glazbi kroz proporciju tonovaunutar oktave. Isti se princip moe primijeniti na svevrste umjetnosti, a osobito na arhitekturu. U tom smisluPoliklet je u ljudskom tijelu pokuao pronai idealnumjeru izraenu kroz brojeve i odnose izmeu brojevakako bi isklesani kip bio jednako privlaan i oku i umu, tekako bi se u njemu izjednaile ljudska i boanska ljepota.

Platon, kao nastavlja pitagorejske tradicije, vrloje cijenio Polikleta. U Filebuna vie mjesta spominjemjere i razmjere i povezuje ih s ljepotom, vrlinom iistinom. tovie, kae da kad bi netko iz bilo kojegumjetnikog djela uklonio elemente matematike, raz-mjera i proporcija, nakon toga od umjetnikog djelane bi preostalo gotovo nita. Umjetnik izraava istinukroz zakone ljepote u svojim djelima. Za Platona i zasvoje suvremenike Poliklet je bio upravo takav umjet-nik, onaj ija djela izraavaju arhetipske ideje kojenadahnjuju i uzdiu ovjekovu duu.

Filip iDemosten

Grki vladar Filip bijae okruen laskavcima

i licemjerima. Nekolicina dvorskih ulizicapotraie slavnoga govornika Demostena s

namjerom da ga nagovore da im se pridrui u hvalo-spjevu kralju Filipu.

Zato nikada nijednom rijeju ne pohvali kra-lja? Zato ne nae nijednu lijepu rije za mnogenjegove odlike?

Koje su to odlike? upita Demosten. Eto, kralj je izvrstan govornik, vrlo lijep ovjek,

a bogme, i najvie moe popiti - rekoe kaditelji i

dvolinici.Demosten im odgovori: Prvo je pohvala za odvjetnika, drugo za enu,

tree za spuvu, a nijedno za kralja!

KRATKA PRIA

6Tetraktis se dobije tako da se kao baza trokuta uzmu etiri toke, paiznad njih tri, pa dvije, te jednu na vrh. Tako nastaje piramida, odnosno

jednakostranian trokut sa stranicama 4-4-4, zbog ega se i nazivao tetraktis.Istovremeno se moe prikazati kao 10=4+3+2+1.

7/21/2019 02 2015 Nova Akropola

23/24

23

Reci, nisi li umoran od licemjerja,

lee unutar tebe...i znanje

da miri shvatii ne doputaju ti

da vidi sebe

osljepljuju,od stvari koje

te ograniavaju,

a da bi iviozarobljen

da si previevaan

i samo jeproblem razumjeti

skromniji,prijateljskiji,

da treba bitiprirodniji,

da je netonaopako

Ne misli lii praznine ?stresa

neuroza,tuga,briga,Nije li ti dostai tatine ?

zavistiegoizma,

UPOZNAJ SAMOGA SEBE

WWW.NOVAAKROPOLA.HR

OSIJEK: D. Neumana 6, 031 200 630

PULA: Uspon na Katel 2, 098 900 4406RIJEKA: Jedrarska 5/3, 051 213 020

SPLIT: Slavieva 47, 021 486 366

VARADIN: V. Nazora 1, 095 5959 950

ZADAR: J.J.Strossmayera 8, 098 840 270ZAGREB: Ilica 36, tel: 01 481 2222

fax: 01 2330 450

Ciklus predavanjaVELIKA UENJA ISTOKA I ZAPADA
http://www.nova-akropola.hr/http://www.nova-akropola.hr/

7/21/2019 02 2015 Nova Akropola

24/24

Zaustavi govor,zaustavi miljenje

i nema togato nee razumjeti.Vrati se korijenu

i sagledat e smisao

Hsin hsin ming(Zapis o vjeri u duh)

02 2015 nova akropola

Documents