green garden • broj 117 • kolovoz 2019. • godina xx · 2019. 11. 15. · - berba grožđa -...

- Hortenzija- Jesenska sadnja češnjaka- Vinski kvasci i njihova primjena- Berba grožđa- Neobične vrste voća

www.sjemenarna.com

[email protected]

G r e e n G a r d e n • b r o j 1 1 7 • k o l o v o z 2 0 1 9 . • g o d i n a X X

1. KORAKIspunite pristupnicu vjerodostojnim podacima

2. KORAKPreuzmite Vašu člansku karticu i pripremite se na brojne pogodnosti

3. KORAKPrikupljajte bodove i kupujte s popustom!

*tablica boniteta može biti varijabilna kroz bonitetno razdoblje*artikli označeni kao akcijski/sniženi ili pojedini posebno označeni artikli ne podliježu obračunu bodova i na takve artikle nije moguće ostvariti dodatni popust

TABLICA BODOVANJA

1 KM = 1 BODTrajanje bonitetnog razdoblja:

od 1. 10. do 30. 9.

Postanite član Green Garden kluba, koristite pogodnosti i kupujte s popustom

Ako već imate karticu Green Garden kluba, Vaša kupovina s popustom može početi!

Razred:ABCDE

VIP

Bodovi:0 – 500

501 – 1 0001 001 – 1 5001 501 – 2 0002 001 – 3 0003 001 i više

Popust na Vašu kupovinu:5%6%7%8%9%10%

Glasilo GREEN GARDEN

Nakladnik:SJEMENARNA d.o.o. Fra Didaka Buntića 160A, 88220 Široki Brijeg, BiHTel.: + 387 (39) 700 000;Fax: + 387 (39) 706 572; [email protected]@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

Glavni urednik:dr. Ivan Ostojić

Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Lucija Galić, Marko Marijanović, Matea Vlaho, Mario Ćubela, Martina Vujica, Luka Bošnjak, Ivica Doko, Ivana Smiljanić

Marketing: Ivana Paradžik, Petra Mandić

Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić

Riječ urednika Editor’s word

Sadržaj

Novosti, obavijesti, najave!

Krajem ljeta i početkom jeseni u mnogim vrtovima, voćnjaci-ma i vinogradima većina poslova je završena i predstoji period ubiranja plodova. Izrazito visoke temperature tijekom srpnja i kolovoza otežavaju mnoge poslove na otvorenom. Ipak, berba plodova pojedinih voćnih vrsta se završava, dok se rane sorte šljiva, jabuka i krušaka uvelike beru. Također, rane stolne sorte vinove loze su u fazi pune berbe.

Krajem ljeta siju se mnoge povrtne kulture čije plodove ubiremo tijekom jeseni. Osim toga, početkom jeseni, sade se i lukovice cvijeća i luka. Početak jeseni vrijeme je berbe grožđa ili trganje – najvažniji događaj za sve vinogradare.

I ovaj broj glasila Green Garden donosi mnoštvo zanimlji-vih priloga posvećenih cvijeću, povrću, voću i vinovoj lozi. Osim toga, tu je i veliki broj korisnih informacije o novim proizvodima koji su prisutni na našem tržištu.

Da bi imali potpune informacije o svim aktivnostima koje su aktualne u poljoprivrednoj proizvodnji krajem ljeta i tijekom jeseni, preporučujemo vam da detaljno pročitate sve priloge iz ovog broja te obogatite vaše znanje novim spoznajama, ali i aktualnostima, iz poljoprivrede ali i drugih oblasti.

Uredništvo

By the end of summer and early autumn works in the gardens, orchards and vineyards have come to an end and are followed by fruit harvest. Extremely high temperatures during July and August make open field work hard. Nevertheless, the harvest of many fruits is almost finished, while the harvest of early varie-ties of plum, apples and pears is at its fullest. Same is for early varieties of table grapes.

Sowing of many vegetables is also due by the end of the sum-mer in order to get their fruits during autumn. Early autumn is also the time to plant flower and onion bulbs. This is also time for picking wine grapes – the most important time for wine growers.

In this edition of Green Garden you can find a number of in-teresting articles on flowers, fruits, vegetables and wine. It con-tains also a number of useful information on new products on the market.

In order to have all the necessary information on all ac-tivities in agricultural production in late summer and early autumn we recommend reading this edition and enhance your knowledge.

Editor’s office

Dragi čitatelji,u jesenjem izdanju Green Garden glasila donosimo vam zanimljive priloge posvećene uzgoju cvijeća, povrtnih ili voćnih vrsta i grožđa. Podsjetimo se što je sve potrebno u predstojećem razdoblju da bi vaš vrt do kraja jeseni bio prepun ukusnih plodova ili prekrasnog cvijeća. Koje vrste je najbolje sijati i na koji način to učiniti pročitajte u člancima koje su pripremili naši agronomi. Članove Kluba Green Garden podsjećamo da bonitetno razdoblje završava 30. rujna do kada se mogu koristiti zasluženi popusti na loyalty karticama.Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete nam poslati na e-mail [email protected]. Uživajte u bogatom sadržaju našega glasila i svim ostalim pogodnostima!

Vaša Sjemenarna

Hortenzija – kraljica cvatućih grmova ..................4

Ljetna sadnja za jesenju berbu .............................6

Zumbul – lukovica intenzivnog mirisa .................8

Održavanje vode u bazenima .............................. 10

Ljetna sadnja kupusa ...........................................12

Endivija – gorak okus zdravlja .............................13

Primjena mreža za zasjenjivanje u poljoprivredi ...................................................... 14

Supstrati za sjetvu i sadnju povrća i cvijeća ...... 16

Ljetna sjetva cikle ................................................ 18

Peršin – nezamjenjiv začin u kuhinji .................. 19

Češnjak sadite u jesen .........................................20

Kako izbjeći vršnu trulež ploda rajčice?..............22

Ljetno ubiranje sjemena ......................................23

Domaća muha – dosadna i opasna ....................24

Vinski kvasci i njihova primjena ..........................26

Oprezno s pljevidbom zbog ožegotine na bobicama grožđa ............................................28

Na vrijeme zaštitite grožđe od truleži ................29

Kada brati grožđe? ...............................................30

Priprema vinskih podruma za berbu grožđa ......31

Berba grožđa ........................................................32Smanjite štete od „drozofile“ .............................34Specifičnosti gnojidbe voćaka .............................35Pitanja i odgovori .................................................36Ljepljivi pojasevi smanjuju napad štetnika .......38Neobične vrste voća .............................................39Balonima protiv ptica ......................................... 40Zaštita od zmija ...................................................45Drača – odlična medonosna biljka .................. 48Staklo i staklena ambalaža .................................49Zanimljivosti .........................................................50

HORTENZIJA – kraljica cvatućih grmova

Za ljepši i mirisniji

cvijet

Za ljepši izgled biljaka

Za obilnu i dugotrajnu

cvatnju

Vodotopiva gnojiva za cvijećeSadržaj

vrećice (25 g)za 10 l vode

Za bolji urod!Potražite u Sjemenarna

agrocentrima.

4

BROJ 117 • KOLOVOZ 2019.

Mnogi je smatraju kraljicom kasnocvatućih grmova, iako neke sorte cvatu krajem lipnja odnosno početkom srpnja. Razlog su velike cvjetne glavice koje se pojavljuju u nekoliko boja, među kojima se posebno ističu ružičaste i plave.

Hortenzija je posebno omiljena u priobalnom području premda se često može naći i u unutraš-njosti. Najpopularnije su hortenzije s velikim cvjetnim glavicama sterilnih cvjetova. Najviše traženi tipovi sa veli-kim cvjetnim glavicama su: Altona (ru-žičasta ili plava, ovisi o pH-vrijednosti tla), Hamburg (ružičasta ili plava), Pia (crvena ili ljubičasta) i Madame Emile Mouilliere (bijela boja cvjetne glavice).

Tipovi hortenzija s plosnatim gla-vicama su skladniji, a među njima po-sebno se ističu: Blue Wave (ružičasta ili plava), Mariesii (ružičasta ili plava) i Geoffrey Chadbund (crvena).

Izbor položaja i tla Zajedničko svojstvo svim hortenzi-

jama je da su nešto zahtjevnije biljke. Osnovne potrebe uključuju dobro tlo, dovoljno vode tijekom vegetacije, a posebno u ljetnom razdoblju, redovitu prihranu. U onim područjima u kojima postoji opasnost od mraza, hortenzije je potrebno zaštititi, posebno vrhove izbojaka koji su jako osjetljivi.

Kod izbora tla za uzgoj mora se vodi-ti računa o pH-vrijednosti. Također, tlo mora biti plodno, dobro odvodnjeno, a prilikom sadnje dodaje se treset.

«Igranje» s bojom cvjetovaZašto je moja hortenzija uvijek ljubi-

časta? – pitaju se mnogi.

Ista biljka na vapnenom tlu imat će ružičaste cvjetove, a na kiselom plave, u različitim nijansama. Što je pH-vrijed-nost tla niža, plava boja je intenzivnija. Ne treba zaboraviti, bijele hortenzije ostaju uvijek bijele bez obzira na tlo. Pod utjecajem sunčevih zraka cvjetovi postaju crvenkasti.

Da bi hortenzija cvjetala plavo, redo-vito je zalijevajte otopinom aluminijeva sulfata, svakih 7 – 14 dana. Postoje

specijalna gnojiva, koja sadrže navede-ni spoj, čime je olakšan postupak «za-plavljivanja». Promjena boje moguća je samo u kiselim tlima jer će samo iz njih biljka moći preuzeti aluminij. Kako bi se olakšalo usvajanje aluminija, hortenzi-ju zalijevajte vodom u kojoj je otopljen amonijak (3 – 5 grama amonijaka sta-vite u litru vode). Ako želite plavu hor-tenziju vratiti u ružičasto, pružite joj tlo neutralne pH-reakcije.

Za ljepši i mirisniji

cvijet

Za ljepši izgled biljaka

Za obilnu i dugotrajnu

cvatnju

Vodotopiva gnojiva za cvijećeSadržaj

vrećice (25 g)za 10 l vode


agrocentrima.

Gladiola je vrtni cvijet koji svoje podrijetlo vuče iz južnih dijelova Afrike i iz područja Sredozemlja. Ime je dobila po latinskoj riječi „gladius“ što u prijevodu znači mač. U zadnje vrijeme sve više se sade tijekom ljeta da bi za blagdan Svih svetih ukrašavale ikebane.

Ljetna sadnjaza jesenju berbu

Gladiola je od omiljenijih cvjetnih vrsta među ljubiteljima cvijeća zbog svojih prelijepih i profinje-nih cvjetova svih boja i nijansi čije cvje-tanje traje između 10 – 14 dana. Danas obuhvaća preko 2 000 sorti. Osim kao vrtno cvijeće, koristi se i kao rezano cvijeće. Temeljna značajka ove biljke jest uspravna stabljika, mačoliki listovi i šesterolatični cvjetovi, koji svi gledaju u istom smjeru.

Uzgoj i njegaLukovice gladiola se sade na sunčano

mjesto, zaštićeno od vjetra, u bogatu i rahlu zemlju, koja ne zadržava vlagu i dobro je drenirana. Mora se paziti da se lukovice ne posade previše plitko kako ne bi, kada narastu u visinu, bile nesta-bilne na vjetru.

Najbolje ih je posaditi na 12 – 15 cm dubine, a razmak između gomolja ostaviti oko 20 centimetara. Kada se sade u skupini dovoljno blizu jedna druge, međusobno se podupiru i nije

im potreban potporanj. Potrebno ih je redovno zalijevati, te za vrijeme cvatnje dva puta mjesečno dodati malo tekuće-ga mineralnog gnojiva. Ovisno od vrste, gladiola će narasti od 30 pa sve do 150 cm visine.

Cvjetni aranžmani za blagdan Svih svetih

Iako gladiola prvenstveno pripada u

skupinu jesenjih lukovica, tj. lukovica koje se sade u jesen, a cvjetaju u prolje-će i ljeto, njezini profinjeni cvjetovi po-staju sve traženiji i popularniji i tijekom kasne jeseni za blagdan Svih svetih, 1. studenoga, za dizajniranje cvjetnih aranžmana. Ako želite da vam gladiole procvjetaju u ovom razdoblju godine, lukovice je potrebno posaditi već počet-kom kolovoza.

6


Nakon nicanja je potrebno okopavanje i zalijevanje

KOLEKCIJA JESENJIH LUKOVICA

Naše sjeme daje više!Potražite u Sjemenarna

agrocentrima.

Atraktivne ukrasne lukovice s cvjetovima živopisnih boja, različitih oblika i bogatih mirisa pronaći će mjesto u svakom vrtu i uljepšati ga. U bogatoj Green Garden kolekciji jesenjih lukovica izaberite za svoj vrt razne vrste:tulipana, zumbula, ljiljana, crocusa, irisa, narcisa i mnogih drugih.

Zumbul – lukovicaintenzivnog mirisaZumbul je tipična lukovičasta bilj-ka koju svi ljubitelji cvijeća dobro poznaju. Potječe iz Male Azije, a poznata je u Europi još od 16. stoljeća. Razlikuju se dvije osnovne vrste: rimski zumbul (Hyacinthus orientalis albulus) koji ima rjeđe raspoređene cvjetove na stapki, ima intenzivniji miris i može biti u bijeloj, ružičastoj i plavo-ljubičastoj boji, te holandski zumbul (H. orientalis) koji ima gusto zbijene cvjetove i može biti u bijeloj, krem, ružičastoj, crvenoj, ljubičastoj boji.

Sadnja u jesenZumbul se sadi najčešće u vrt, tije-

kom jeseni. Lukovicu treba staviti na dubinu od oko 10 centimetara. Prili-kom sadnje lukovica pazite da vam li-jepo legnu, čvrsto ih utisnite u zemlju kako ne bi ostao zrak ispod lukovice koji kasnije može prouzročiti truljenje. Razmak između lukovica bi trebao biti od 15 – 20 centimetara. Posadite ih na sunčanom mjestu i neka tlo bude bo-gato odležanim kompostom ili trese-tom. Zumbuli vole osunčana staništa. Dobro uspijevaju i na prostorima koji su okrenuti prema sjeveru. Zemlja za njihov uzgoj treba biti lagana, s dosta humusa i pijeska. Zalijevajte je redovi-to, ali ne preobilno, jednom do dva puta tjedno, sve ovisno o tome uzgaja li se u vrtu ili u tegli. Zumbul cvate u travnju

i svibnju. Ako ga se uzgaja kao sobnu biljku, može cvjetati i zimi. Koristi se na rubovima vrtova, za ukras gredica, kao lončanica ili za rez.

Zumbul u posudi s vodomSvaku lukovicu zumbula moguće je

uzgojiti kao vodenu biljku, odnosno cvijet koji raste iz vode. Nove hibridne lukovice, koje su razvijene upravo u ovu svrhu, čak su i lakše za uzgoj u vodi, a ljepota njihovog cvijeta ni po čemu neće zaostajati za cvijetom dobivenim na klasičan način.

Nježni, živopisni cvijet zumbula naj-lakše je dobiti u posebnim vazama sa suženim grlom u kojemu stoji lukovica dodirujući vodu samo svojim dnom, na kojemu se onda razvijaju brojne žilice preko kojih se biljka hrani.

Za uzgoj izaberite čvrstu, tešku luko-vicu, koja u vazi može lako stajati, a da se ne mora nečim pričvršćivati. Ako ne možete naći posebnu staklenu posudu za uzgoj zumbula u vodi, poslužit će i obična čaša u koju lukovica stane tako da između nje i stakla ne ostane mno-

go prostora. U posudu možete dodati nekoliko centimetara oblutaka i njima učvrstiti lukovicu.

Dolijte vodu u posudu, samo toliko da jedva dodiruje lukovicu, jer bi inače mogla prouzročiti truljenje lukovice. Dodajte vodi punu žlicu drvenog uglje-na, što će održati njezinu svježinu. Ako se voda zamuti ili pozeleni, zamijenite je svježom vodom, kojoj ćete dodati još drvenog ugljena i nekoliko kapi kućnog bjelila.

Smjestite staklenku s lukovicom u taman i prohladan prostor, na tempe-raturu od 4 do 5 ºC, a ako u kući nema-te takvu prostoriju, možete je smjestiti i u hladnjak. Uskoro ćete ugledati prve korjenčiće, a nakon tri tjedna oni će se dovoljno razviti da staklenku s lukovi-com zumbula možete premjestiti na toplo, osunčano mjesto, ali bez izrav-nog sunca. Uskoro će se pojaviti zeleni pupoljci, a za oko šest tjedana i prvi cvjetovi. Ako cvjetovima želite produžiti vijek trajanja, možete to učiniti tako da staklenku preko noći premještate na hladnije mjesto.


8

Široka ponuda Green Garden tekućih gnojiva obogaćenih mikroelementima

Green Garden tekuća gnojiva za: agrume, ruže, petunije, pelargonije, orhideje, cvjetajuće i zelene biljke. Univerzalno tekuće gnojivo.


agrocentrima.

Održavanje vodeu bazenima

Voda u bazenu mora biti čista, bezbojna i higijenski besprijekorna. Pitka voda, kojom obično puni-mo naš bazen odgovara ovim higijenskim zahtjevima. Ali kupači i utjecaji okoliša u vodu donose nečistoće, gljivice i bakterije koje se u vodi vrlo brzo razmnožavaju, posebno na temperaturi vode između 20 i 30 °C. Veće djeliće nečistoće odstranjujemo pomoću vodenoga usisavača i filtera, dok bakterije moramo neutralizirati pomoću tzv. oksidacijskih sredstava, tako da si osiguramo besprijekornu vodu.

Bazenska voda mora odgovarati određenim propisanim vrijedno-stima jer ako ne odgovara, štetni utjecaji usmjereni su na gastrointesti-nalne infekcije, kožne, očne, spolne, urinarne infekcije kao i infekcije uha koje nastaju zbog vode koja je zaga-đena vanjskim utjecajima ili od samih kupača.

PH-vrijednost vodeIspravna pH-vrijednost je jedan od

najbitnijih faktora kod kemijske pripre-me vode. Poslije natakanja vode u ba-zen, najprije moramo provjeriti pH-vri-jednost. Ona nam govori reagira li voda kiselo, neutralno ili bazično. PH-vrijed-nost obično mjerimo pomoću priručnog mjerača. U početku kada napunimo ba-

zen, pH-vrijednost je potrebno provje-ravati dnevno, a kasnije, kada se voda umiri, tjedno. Idealna pH-vrijednost bazenske vode se mora kretati između 7,1 – 7,4. Ako je niža od 7, voda je ki-sela, što prouzrokuje koroziju metalnih dijelova na instalacijama, izmjenjivaču topline i filteru. Kada je pH-vrijednost iznad 7,6, dolazi do izlučivanja mineral-nih tvari (bijele naslage na bazenu), po-činje svrbjeti koža i počinju nas peći oči. Isto tako kod povišene pH-vrijednosti dezinfekcijska sredstva djeluju manje učinkovito što dovodi do problema s održavanjem higijenski besprijekorne vode. PH-vrijednost vode reguliramo pH-regulatorom. Obično se isporučuju u obliku granulata kojega otopimo u vodi i ulijemo u bazen.

Dezinfekcija vode u bazenimaZa pripremu vode imamo na tržištu

različita sredstva za dezinfekciju. Naj-češće se koristi klor u različitim oblici-ma (tekućina, tablete ili granulat). Bez obzira na oblik klora moramo paziti da ga je u vodi dovoljno da uništava bak-terije i osigurava besprijekornu vodu. Sadržaj klora u vodi se mora kretati između 0,3 – 0,6 mg slobodnoga klora u litri vode. Kod trenutnog kloriranja je željena vrijednost sadržaja slobodnoga klora u vodi do 1,5 mg/l. Količinu klora u vodi najlakše provjeravamo priručnim mjeračem koji radi pomoću reagensne tablete.

Sprječavanje pojave algi u bazenima

Alge su najjednostavniji biljni orga-nizmi sposobni za fotosintezu. Rastu u pogodnim uvjetima u velikim koloni-jama. Bazenska voda ispunjava ove uv-jete. Same alge nisu izvor infekcija, ali nude idealnu podlogu za razvoj ostalih mikroorganizama. Odumrle alge su hra-na za bakterije. Alge imaju i karakteri-stiku da s vremenom postanu otporne na klor što znači da ih više ne možemo uništavati klorom. Za suzbijanje algi koriste se različiti algacidi.

10


Sve za održavanje BAZENA i bazenske VODE.

- Klor tablete - Klor granulat - PH minus - Algicid - Filter loptice

- Specijalno alkalno sredstvo za čišćenje u gelu- Specijalno alkalno sredstvo za čišćenje u tekućem obliku- Starter set 6 /1 - Quatrotablete 4u1

STEINBACH PROGRAM




STEINBACH PROGRAM




STEINBACH PROGRAM

Ljetna sadnja kupusaKupus ima veliku važnost u ljudskoj prehrani zbog čega se i proizvodi tijekom cijele godine. Kod nas je posebno aktualna sadnja kasnijih sorti kupusa čije se glavice prvenstveno koriste za kiseljenje.

Kupus potječe iz Sredozemlja, a uzgaja se gotovo 3 000 godina. U srednjoj Europi počeo se uzgajati u razdoblju od 8. do 15. stoljeća oda-kle su ga trgovci i pomorci proširili po cijelom svijetu. Za širenje kupusa naj-zaslužnija je njegova velika hranidbena vrijednost koja do posebnog izražaja dolazi u zimskom razdoblju kada kiseli kupus predstavlja jednu od nezaobila-znih namirnica.

Odabir tla i plodoredaU pravilu, kasni kupus najveće prino-

se ostvaruje ako se proizvodi na dubo-ko oranim, plodnim i strukturnim tlima. Za kasnu proizvodnju kupus se sadi na

težim tlima koja dobro čuvaju vlagu. Međutim, pogrešno je mišljenje da ga treba saditi na iznimno vlažnim tlima jer u tom slučaju dolazi do zastoja u rastu dok se glavice uopće ne oblikuju. Pored toga, nužno je voditi računa i o plodoredu, odnosno, kupus treba saditi na istoj površini tek za 3 – 4 godine. Ako je riječ o ozbiljnijoj proizvodnji, trebamo pripaziti i na odabir pretkul-tura. Najboljim pretkulturama za kupus smatraju se mahunarke, trave, žitarice, krumpir, krastavac i rajčica. Ovisno od područja uzgoja, u Hercegovini se sadi uglavnom odmah nakon vađenja krum-pira ili berbe ranih rajčica.

• VARAŽDINSKIDefinitivno jedna od najboljih sorti kupusa za kiseljenje. Glavica je okrugla

i dosta spljoštena, tvrda sa tankim listovima, žućkasto zelene boje, kada se oljušte prvi listovi. Odličan je za svježe salate i koristi se u mnogim luksuznim restoranima. Također, radi svojih tankih i širokih listova koristi se masovno za sarme. Glavice dostižu u prosjeku oko 3 kg mada su česti primjerci koji teže i po 5 kg. Jedna iznimno zahvalna i rodna sorta za uzgoj, ističe se nad mnogim sortama kupusa i pojam je za kupuse.

• SARMALINSarmalin je novi hibrid kupusa koji je prvenstveno namijenjen za kiselenje.

Duljina vegetacije je 80-85 dana. Sarmalin formira malo plosnate glavice . Ko-cen je tanak a prosječna masa glavice je 2-3 kg. Listovi u glavici su tanki, nježni i dobrog okusa. Boja lista je svijetlo zelena. Osim za kiselenje, ovaj hibrid se može koristiti i za svježu potrošnju. Velika prednost mu je što se dobro „drži“ na njivi i glavice ne pucaju ako nije pretjerano gnojen sa dušikom. Preporučeni broj biljaka na površinu od 1 dulum je oko 4 000 (razmak sadnje 55 x 45 cm).

Sadnja kupusaRokovi sjetve i sadnje kasnog kupu-

sa variraju od područja uzgoja. U kon-tinentalnoj klimi kasni kupus najčešće se sije polovicom svibnja dok se sadi mjesec dana kasnije, točnije oko 20. lipnja. U toplijem klimatu sije se naj-češće u prvoj polovici srpnja što znači da je sadnja moguća tijekom cijelog kolovoza. Međutim, treba znati da sad-nja kasnog kupusa tijekom rujna ne bi donijela rezultate jer se ne bi formira-le glavice, već samo lisne rozete. Iako na razmak sadnje utječe izbor sorte/hibrida kao i način obrade tla, najčešći međuredni razmak iznosi 50 – 60 cm, a unutar reda 30 – 40 cm.

12


ENDIVIJA – gorak okus zdravlja

Mnogo je više od samo zelenog lišća, endivija, povrće koje svojim iznimnim nutritivnim vrijednostima i specifičnim uku-som predstavlja pravi užitak za sve ljubitelje ove namirnice.

Endivija potječe iz Indije. Poznavali su je još stari Egipćani, Rimljani i Grci koji su je veoma cijenili i pri-davali joj ljekovita svojstva. Ovo povrće pomalo gorkog ukusa kod nas nije pre-tjerano poznato. Iako može zamijeniti salatu glavaticu, njena primjena ima znatno šira svojstva. Uzgaja se zbog listova koji formiraju rozetu. Listovi endivije mogu biti glatki, slabo ili jako naborani, ovalni, okrugli, jako nazublje-ni, u različitim bojama. Razlikuju se tri osnovne forme: forma dugih ovalnih listova (Eskariol), endivija kovrčavih listova sitno narezanih i endivija s kru-

pnom rozetom s velikim brojem listova (Frizee tip).

Uglavnom dobro uspijeva na svim tipovima tla, ali bolje na srednje teš-kim do teškim tlima pod uvjetom da su duboko obrađena i još bolje pognojena, neutralne pH-vrijednosti 6,5 – 7,2. Po-željna su dobro propusna tla neutralne reakcije i obogaćena humusom. Manje je osjetljiva na zaslanjenost tla. Ne podnosi izravnu gnojidbu organskim gnojem, a najbolje uspijeva nakon kul-ture koja je već bila obilno gnojena kao primjerice kupus i paprika. Plodored za endiviju iznosi 2 godine. Dolazi kao ka-

sna kultura u proizvodnji poslije ranog krumpira, ranog kupusa, proljetne sa-late, graška, graha mahunara, špinata. Pri gnojidbi valja izbjegavati klorž na koji je endivija jako osjetljiva. Endivija kao povrće pripada kaliofilnim vrstama.

Sadnja endivijeEndivija se kod nas najčešće sadi

poslije kultura koje rano napuštaju tlo (rani krumpir, rane kupušnjače, grah mahunar i ostalo) i koje su gnojene organskim gnojivima ili pak ostavljaju u tlu zalihu dušika i zaoranu organsku masu nakon berbe.

Najčešći uzgoj endivije je iz presad-nica. Ovisno o vremenu sadnje one se uzgajaju na otvorenim gredicama ili u kontejnerima sa supstratom. Dobra presadnica mora imati najmanje 5 ra-zvijenih listova. Presadnice s busenom bolje podnose presađivanje u ljetnim uvjetima. Sadi se sredinom kolovoza na gredice ili na ravnu površinu uz raz-mak redova 30 – 50 cm te razmak u redu 20 – 30 cm. Manji razmak pospje-šuje rast. Nakon što posadimo endivi-ju, a prije nego zatvore redove svojim listovima, nasade treba prihraniti. Od-mah nakon sadnje treba navodnjavati nasad. To je potrebno i u vrijeme vege-tativnog rasta, kada treba i okopavati gredice, sve dok listovi ne prekriju tlo.

Berba endivijeNešto više od dva mjeseca nakon

sadnje, endivija je dovoljno velika za branje. Tada joj glavica ima oko kilo-gram težine. Bere se tako da se reže rozeta u području vrata korijena. Zimi glavice mogu duže ostati na nasadima i brati se neposredno prije prodaje ili konzumacije.

13


Pletene mreže su proizvodi namijenjeni različitim životnim potrebama. U velikim količinama primjenjuju se u zaštiti voćaka, vinove loze, povrća, ratarskih usjeva, cvijeća i ma-terijalnih dobara od tuče, sunca, vjetra, ptica, životinja i sl.

Primjena mreža za zasjenjivanje u poljoprivredi

Postoje različite vrste pletenih zaštitnih mreža koje štite biljke i plodove od tuče, vjetra, sunca, mraza, ptica, životinja, insekata i sl. Sve pletene zaštitne mreže izložene su utjecaju sunca pa je zbog toga ovakav polietilen dodatno obrađen na otpor-nost utjecaja sunčevog svjetla.

Sunce je glavni čimbenik koji je uključen u proces fotosinteze i neop-hodan je za rast svih biljaka. Međutim, sunce u određeno doba godine može biti preintenzivno i oduzima vlagu iz stabljike i tla. Ako se tlo ne navodnjava, stabljika se ne razvija normalno. Zbog

toga posebnu pozornost valja posvetiti utjecaju sunčeve svjetlosti na rast sta-bljika, naročito u rasadnicima. Da bi se smanjio intenzitet djelovanja sunčevih zraka na mladu stabljiku, potrebno je zaštititi rasadnike metalnim, stakle-nim, plastičnim ili drugim materijalima.

Takve prekrivene rasadnike potrebno je redovito održavati. Iako je težak i ne traje dugo, slamnati se krov još uvijek koristi kao mogućnost prekrivanja ra-sadnika u zaštiti sadnica od utjecaja sunčeve svjetlosti.

Danas se sve više koriste pletene mreže u zaštiti rasadnika i mladih sad-

nica od utjecaja prekomjerne sunčeve svjetlosti. Pletene se mreže mogu izra-đivati s različitim stupnjem zasjenjenja koje će se primjenjivati pri uzgoju odre-đenih sadnica i na taj način regulirati potrebno doziranje sunčeva svjetla na mladu stabljiku. Korištenjem pletenih mreža određenog zasjenjenja uz po-trebne hranjive sastojke tla i količine vode, stabljika će se normalno razvijati.

Različiti POSTOCI zasjenjenja Često se izrađuju zaštitne mreže u tri

stupnja zasjenjenja. Prva grupa mreža je najlaganija i ima plošnu masu oko 35 g/m2 i zasjenjenje 25 do 30%. Dru-ga grupa mreža ima zasjenjenje 45 do 50% i plošnu masu oko 60 g/m2. Treća grupa mreža ima najveće zasjenjenje, koje iznosi 80 do 90%, a time i znatno veću plošnu masu koja iznosi oko 150 g/m2.

Mreže koje se koriste za zasjenjenje izrađuju se polietilenskim folijama de-bljine 20 do 30 μm širine 2 do 3 mm i svakako imaju UV-zaštitu. Na velikim plantažama voća i u vinogradima tako-đer se koriste mreže za zaštitu voćnih plodova i grožđa od izrazite sunčeve svjetlosti. Mreže se postavljaju, kao i protugradne, s određenim zasjenje-njem. Zadatak takve mreže je u prvom redu čuvanje voćnih plodova i bobica grožđa od opeklina sunčeve svjetlosti. Više od trgovine!

Potražite u Sjemenarna

agrocentrima.

Umjetna ograda s imitacijom lišća idealna je za vaš vrt, dvorište, balkon ili terasu. Imitacija lišća stvara lijep vizualni efekt gdje god je postavite, izgleda prirodno i atraktivno. Ograda od umjetnog lišća je dugotrajna, lagana i vodootporna zahvaljujući PVC-materijalu od kojeg je napravljena. Ne zahtjeva održavanje. Ako se poželite zaštititi od znatiželjnih pogleda, napraviti hladovinu ili prekriti nešto što ne želite gledati u vašem vrtu, umjetna ograda je pravi izbor.

14


Više od trgovine!Potražite u Sjemenarna

agrocentrima.

Umjetna ograda s imitacijom lišća idealna je za vaš vrt, dvorište, balkon ili terasu. Imitacija lišća stvara lijep vizualni efekt gdje god je postavite, izgleda prirodno i atraktivno. Ograda od umjetnog lišća je dugotrajna, lagana i vodootporna zahvaljujući PVC-materijalu od kojeg je napravljena. Ne zahtjeva održavanje. Ako se poželite zaštititi od znatiželjnih pogleda, napraviti hladovinu ili prekriti nešto što ne želite gledati u vašem vrtu, umjetna ograda je pravi izbor.

Supstrati za sjetvu i sadnju povrća i cvijeća

Svake godine treba na vrijeme osigurati kvalitetan supstrat za proizvodnju povrća i cvijeća. S obzirom na to da biljka u supstratu provede najkritičniju fazu svog života, od kvalitete supstrata uvelike ovisi i buduća proizvodnja.

Veći broj povrtnih, ukrasnih i cvjet-nih vrsta proizvodi se iz presad-nica, odnosno reznica, a to da od kvalitete proizvedenog rasada ovisi u velikoj mjeri i uspješnost čitave pro-izvodnje, govori nam dovoljno o važno-sti i značaju odabira pravog supstrata za proizvodnju.

Supstrat je tlo u kojem sijemo sje-menku i tu mlada biljka provede dobar dio najosjetljivije faze svog života. Kva-litetni supstrati su lagani, imaju regu-liranu pH-vrijednost, tj. kiselost, dobro reguliran vodnozračni sustav, dovoljno hrane za fazu kroz koju biljka treba pro-ći i bez prisutnosti štetnika, uzročnika biljnih bolesti i korova. Hranjivi supstrat treba biti blago kisele reakcije, odnosno pH od 5,5 – 6,5. Struktura i sastav sup-strata, odnosno veličina čestica, utiču na mnoge osobine, od vodozračnog sustava do razvoja korijena. U proi-zvodnji presadnica koriste se supstrati granulacije 0 – 5 mm za sjetvu većine sitnosjemenih kultura poput rajčice, paprike, patlidžana, salate, kupusa… Za pikiranje istih kultura koristimo gra-nulaciju 0 – 20 mm. Vrijedi pravilo da se za veće čaše koriste supstrati krupnije granulacije.

Veliki izbor supstrata na tržištuDanas na tržištu postoji veliki izbor

supstrata, odnosno, na raspolaganju su brojne kombinacije gotovih smiješa ra-zličitih proizvođača, koje se razlikuju po svom sastavu, osobinama, namjeni, ali im je zajednička osobina da su fitosa-nitarno sigurni. To je i razlog da su proi-zvođači nerijetko u dvojbi za koji se pro-izvod opredijeliti, pa bez pomoći stručne osobe često ne mogu dobro izabrati.

Ti supstrati sadrže bijeli i crni treset u različitim omjerima, ovisno od na-mjene, zatim vermikulit, perlit, kvarcni pijesak, kreč i različita hranjiva. Vermi-kulit je mineral gline koji se zbog dobrih osobina vodoodrživosti i apsorpcije najčešće koristi i miješa s tresetom do 30%, a rjeđe 50%. Granulirani perlit se dodaje supstratima kad je potrebna dobra prozračnost (kod ožiljavanja), ali ima slabu vodoodrživost i sposobnost apsorpcije.

Kvalitetan supstrat nakon zalijevanja zadržava određeni dio vlage, a višak otpušta, tako da u supstratu ostaju op-timalne količine vode i dovoljno pora u kojima se nalazi zrak. Ako je loš sastav i struktura smješe u koju sijemo, često dolazi do nastanka prevlažnog supstra-ta i gušenja biljaka, čemu pridonose i domaće čaše i kontejneri s premalim otvorima. Količina hranjiva u supstra-

tu mora odgovarati zahtjevima usjeva koji uzgajamo, jer u suprotnom dolazi do blokade i biljke ne napreduju, a ka-snije se javlja i nekroza lista. Uzrok je u tome što, zbog velike količine hranjiva, biljka ne može usvajati vodu, pa više ne napreduje. Problem se obično javlja kod proizvođača koji prave vlastitu smjesu za sjetvu i pikiranje, u koju stave više od 40% zgorjelog stajnjaka.

16


za sjetvu, pikiranje i sadnju

Potražite u Sjemenarna

agrocentrima.Za bolji urod!

Cikla potječe od divlje forme Beta maritima L. koja i danas raste na po-dručju Sredozemlja te u pojedinim dijelovima Azije i Afrike. Pripada velikoj porodici repa i sve dok nije uočena njezina hranidbena i zdravstvena vrijed-nost, koristila se isključivo kao stočna hrana.

Ljetna sjetva cikle

Cikla se uzgaja zbog svoga zade-bljalog korijena premda se čak i njeno mlado lišće može koristiti na isti način kao blitva ili špinat. Ali, ako odlučite u prehrani koristiti lišće cikle, vodite računa da prethodno odstranite tvrde lisne žile. Od kuhanog zadeblja-log korijena cikle najviše se priprema salata premda se mogu pripremati i mnoga druga jela kao juhe i variva od same cikle ili s drugim povrćem. Među-tim, i nekuhana mlada cikla može se naribati za salatu uz dodatak malo hre-na, čime znatnije dobiva na vrijednosti. I na koncu, sok od cikle predstavlja ve-oma zdrav osvježavajući napitak, pose-bice ako je spravljen od nekuhane cikle.

Ljetna sjetva cikleZa jesensku i zimsku potrošnju, ili

za konzerviranje, sjetva cikle preporu-čuje se početkom srpnja, premda se za istu namjenu cikla može posijati i nešto kasnije, tj. početkom kolovoza. Budući da sjemenke, zapravo plodovi, jedno-sjemeni oraščići, tijekom zriobe me-đusobno srastaju i čine klupko, iz njih niče nekoliko klica. Posijte ih izravno na gredicu, pa prorijedite na razmak 2 – 3 cm da se oblikuju prva dva lista, da cikla ne bi bila pregusta. Osim toga, suvišne biljke koje vam ostanu na raspolaganju nakon prorjeđivanja, nemojte nipošto bacati već ih posadite u slobodnom dijelu povrtnjaka na kojemu ste sve do sada uzgajali luk ili češnjak. Drugi put ciklu prorijedite nakon 15 – 20 dana ili još kasnije, kada se razvije malo zade-bljalo korijenje koje možete potrošiti za jelo.

Razmak između biljaka neka bude desetak centimetara. Ali, kod sjetve vo-dite računa da sjeme ne ode preduboko jer dublja sjetva (preko 2 cm) otežava nicanje i nepovoljno utječe na gustoću

usjeva. Što je veći razmak između bilja-ka dobiva se krupnija cikla, uglavnom prikladna za proizvodnju sokova, dok se pri manjem razmaku formira sitnija.

Nakon nicanja, ciklu je bitno redovito okopavati, s tim da se uz drugo okopa-vanje po četvornom metru dodaje 20 grama kana uz zalijevanje. Zalijevati treba redovito u kasnom uzgoju cikle. Navodnjava se po potrebi, tj. kada se primijeti da lišće vene i pada po zemlji, s tim da su tijekom ljetnog razdoblja uglavnom dovoljna 2 – 3 navodnjava-nja.

Cikla se na manjim površinama bere ručno. Obično se u južnim toplijim kra-jevima ostavlja na gredicama te se njen korijen vadi po potrebi. Prvo se vade razvijenije biljke dok se slabije ostav-ljaju u tlu, kako bi dodatno narasle. U krajevima u kojima postoji opasnost od jesenskih mrazova, cikla se mora izva-diti iz razloga što promrzava na niskim temperaturama ispod ništice. Na povr-šini od jednog četvornog metra može se uzgojiti najmanje 3 – 4 kg korijena, što će biti više nego dovoljno za potrebe domaćinstva.

18


PERŠIN – nezamjenjiv začin u kuhinji

Peršin se proizvodi zbog zadebljalog korijena i lišća, začina mnogim jelima. Proizvođači peršina susreću se u uzgoju s dva tipa, s peršinom zadebljalog korijena i lisnatim peršinom. Upravo u zadebljalom korijenu su skrivene bjelančevine u dva puta većoj količini nego, primjerice, u mrkvi.

Proizvođači i ljubitelji povrća na svojoj gredici u povrtnjaku, pored ostalih povrtlarskih kultura, redo-vito uzgajaju i peršin, neizostavni začin u kuhinji. Peršin se za jelo upotrebljava svjež kao dodatak jelima. Može se pri-pravljati i za salatu, posebice njegovo lišće dok je mlado, zdravo i razvijeno. Međutim, posve neopravdano, lisnate varijante peršina potiskuju peršin za-debljalog korijena. Pogotovo ako nam je poznata činjenica da navedeni per-šin, osim bjelančevina, sadržava obilje korisnih tvari, poput minerala kao što su kalcij, kalij, fosfor i željezo, a da o eteričnim uljima i ne govorimo. Istina, navedene korisne tvari možemo prona-ći i u listovima peršina koje također for-mira i peršin korjenaš. Ipak, treba znati da se peršin korjenaš proizvodi prven-stveno zbog svog zadebljalog korijena.

Razlike između peršina korjenaš i listaš

Da bismo otklonili sve dvojbe navest ćemo osnovne značajke dvije najčešće sorte peršina. Odmah ćemo istaknuti da peršin ima vrlo malo sorti, kod nas i u svijetu, te se u našim poljoprivrednim ljekarnama susreću dva osnovna kul-tivara: peršin berlinski i peršin domaći

listaš. Peršin berlinski se uzgaja prven-

stveno zbog svoga bijelog zadebljalog korijena uz kojeg formira i 15 – 20 li-stova.

Peršin domaći listaš nema tako izražen, zadebljao korijen koji je zapra-vo više jako razgranat i žiličast. S druge strane, peršin listaš u tijeku vegetacije može stvoriti i više od 150 listova.

Biološke posebnostiPeršin je, uz celer, jedna od «najmuč-

nijih» biljaka za klijanje, tj. nicanje. Da-kle, riječ je o vrsti povrća kojoj treba na svojevrstan način znati i ugoditi. Tako peršin, osim u rano proljeće, možete posijati i u kasnu jesen. Dubina polaga-nja sjemena treba iznositi oko 1,5 cm, a sjeme se polaže na razmak između redova od 30 cm dok razmak unutar reda treba iznositi 5 – 7 cm. Ipak, zamjetno je da je kod nas sjetva peršina uglav-nom omaške, rasipanjem iz ruke po cijeloj površini. Kada biljke formiraju četiri prava li-sta, prorjeđuju se na razmake 8 – 10 cm. Iako sjeme niče već pri 2 ºC, optimalna tempera-tura nicanja iznosi 20 ºC. Po-

što je peršin biljka dugog dana i sunča-nih položaja, nipošto ga ne uzgajajte u zasjeni bilo koje vrste. U pravilu, uzgaja se na drugom mjestu u plodoredu, što znači da dolazi iza povrtnih kultura koje su obilno gnojenje stajskim gnojem ili pak iza leguminoza.

Da bi se zadebljali korijen peršina pravilno razvijao (bez deformacija), poželjno je tlo fino pripremiti tako da njegov površinski sloj postane sitan, tj. fin bez grumenja. Tim više jer je sjeme peršina sitno, a i dugo traje nicanje bilj-čica. S druge strane, peršin listaš treba redovitije opskrbljivati s vodom (cca 30 litara vode po četvornom metru) i to nakon svake berbe lišća. Bilo koju sortu da odaberete niste pogriješili jer je peršin neizostavna začinska biljka u svakom domaćinstvu.

19


Češnjak potječe iz središnje Azije, odakle se proširio po cijelom svijetu. Od davnina se rabi kao lijek, a suvremena znanost to je i potvrdila. Nakon uporabe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučuje se alilsulfid, koji daje neugodan miris.

Češnjak sadite u jesen

Češnjak je kao i luk sličnih zahtjeva prema tlu i plodoredu. Uzgaja se iza okopavina koje su obilno gnojenje stajskim gnojem. Na istoj površini može se uzgajati svake 3 – 4 godine. Priprema tla za sadnju ista je kao i kod proizvodnje luka. Češnjak ima mali broj selekcionira-nih sorti, pa se za proizvod-nju koristi sadni materijal pro-izveden što bliže području uzgoja češnjaka.

Kultivari i ekotipovi

Prosječna masa lukovice naših do-maćih ekotipova obično je 30 – 40 g, a francuski kultivari oslobođeni virusa (virus free) imaju prosječnu masu lu-kovice 70 – 100 g, što je dovoljno ilu-strativan primjer. Kultivari i ekotipovi mogu se podijeliti u tri osnovne skupi-ne: jesenski češnjak, proljetni češnjak i alternativni češnjak.

Jesenski češnjakJesenski češnjak sadi se u jesen, pre-

zimljuje, i u idućoj godini razvija vege-tativnu masu i lukovicu – glavicu. Ima kraće razdoblje mirovanja, pa se repro-materijal ne može čuvati do proljeća

iduće godine. Većina ovih ekotipova ima krupnije i šire listove, krupniju lukovicu s manjim brojem krupnih češanja u lu-kovici.

Sadnja i čuvanje češnjakaČešnjak se sadi u jesen i proljeće.

Jesenskom se sadnjom postižu veći pri-rodi, glavice su krupnije, ali se lošije ču-vaju od glavica proizvedenih proljetnom sadnjom. Jesenska sadnja češnjaka je u listopadu, a proljetna što ranije u pro-ljeće, kad to zemljišni uvjeti dopuste.

Češnjak se sadi na dubinu 4 – 5 cm u jesen, a u proljeće na dubinu 2 – 3 cm. Za sadnju se uzimaju izvanjski češnji s

glavice češnjaka jer su krupniji i razvije-niji. Unutarnji češnji imaju tanji i slabiji ovojni listić, nejednaku krupnoću, pa se stoga ne postiže odgovarajući učinak. Za četvorni metar potrebno je posaditi 6 – 8 dekagrama češanja. Češnji se prije sadnje, zbog zaštite od bolesti, potapaju u otopinu nekog botriticida desetak mi-nuta. Češnjak je tehnološki sazrio kada lišće požuti, a stabljika se počinje sušiti. Vadi se po suhom i lijepom vremenu, kad je tlo umjereno prosušeno. Najpovoljniji rok vađenja je kada je 30 – 70% listova suho. Nakon vađenja češnjak se smješta u prostor zaštićen od sunca, u tankom sloju da se prosuši, a poslije se čisti i sprema za čuvanje. U skladištu je naj-važnije održavati relativnu vlagu zraka manju od 70%, da bi se izbjeglo tjeranje korjenčića i pojava površinske plijesni.

Sjemenski luk i češnjak

Visokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena jesenjoj sadnji. Sorta se odlikuje relativno krupnom glavicom i manjim brojem krupnih češanja.

Za proizvodnju luka treba birati duboka, dobro propusna tla, bogata organskim tvarima. Teška tla nisu pogodna za uzgoj luka, zbog pokorice, naročito za proizvodnju luka iz sjemena.

Također, kisela tla treba izbjegavati za proizvodnju ovog povrća. Luk ima velike zahtjeve prema svjetlosti, pa parcele za uzgoj ne smiju biti zasjenjene drugim višim kulturama.

Najbolje predkulture za luk su okopavine: krastavac, kupus, rajčica, a od ratarskih kultura strne žitarice. Na istoj parceli luk se sadi nakon 3 godine.

Naše sjeme vaš uspjeh!Potražite u Sjemenarna

agrocentrima.

Nizozemska tradicija, znanje i iskustvo. Kvaliteta na prvom mjestu.

20


Sjemenski luk i češnjak

Visokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena jesenjoj sadnji. Sorta se odlikuje relativno krupnom glavicom i manjim brojem krupnih češanja.

Za proizvodnju luka treba birati duboka, dobro propusna tla, bogata organskim tvarima. Teška tla nisu pogodna za uzgoj luka, zbog pokorice, naročito za proizvodnju luka iz sjemena.

Također, kisela tla treba izbjegavati za proizvodnju ovog povrća. Luk ima velike zahtjeve prema svjetlosti, pa parcele za uzgoj ne smiju biti zasjenjene drugim višim kulturama.

Najbolje predkulture za luk su okopavine: krastavac, kupus, rajčica, a od ratarskih kultura strne žitarice. Na istoj parceli luk se sadi nakon 3 godine.

Naše sjeme vaš uspjeh!Potražite u Sjemenarna

agrocentrima.

Nizozemska tradicija, znanje i iskustvo. Kvaliteta na prvom mjestu.

Razlozi pojave truležiDo deficita kalcija koji uzrokuje ovu

pojavu može doći zbog:- nedostatka kalcija u tlu (rijetko)- viška kalija u tlu; kalij sprečava

usvajanje (apsorpciju) kalcija iz tekuće faze tla putem korijena. Do pojave viška kalija kože doći zbog suvišne primjene NPK-mineralnih gnojiva s visokim sadr-žajem kalija

-nemogućnosti biljke da apsorbira kalcij

- neravnomjerne raspodjele kalcija u biljnim dijelovima.

Naime, kalcij otopljen u vodi po bilj-ci se premješta uzvodnim tokom (od korijena prema vrhu), a transpiracija ide preko lišća u puno većoj mjeri nego preko ploda pa tako dolazi do većeg na-kupljanja kalcija u lišću, dok plod pati od njegovog manjka.

Preventivne mjere suzbijanjaSorte rajčice koje imaju brzi porast i

proizvode veću lisnu masu osjetljivije su na vršnu trulež. Biljke ne bi trebalo izlagati nepovoljnim uvjetima prije pre-sađivanja. Oscilacije tijekom perioda in-tenzivnog porasta biljke mogu dovesti do stresa i ograničiti kretanje kalcija u plod. Danas se najčešće koriste folijarna gnojiva na bazi kalcija kojima se sprje-čava pojava vršne truleži. Ako je prisut-na vršna trulež na plodovima, folijarna prihrana neće riješiti problem. Plodovi nemaju pore na epidermi kroz koje se može dogoditi transpiracija ili kroz koje bi kalcij mogao ući u plod tijekom po-vršinske aplikacije. Odstranjivanje za-hvaćenih plodova nakon pojave prvih simptoma pomaže ostalim plodovima na biljci.

Kako izbjeći vršnutrulež ploda rajčice?

Vršna trulež rajčice je fiziološki poremećaj (nije parazitski) koji se javlja zbog nedostatka kalcija u plodu. Uzrok može biti niska razina kalcija u zrelom plodu ili neki drugi faktor, posebno promjena vlage u tlu.

Početni simptomi se javljaju kao mala zatamnjenja na vrhu ploda, zatim se povećaju, a zriobom plo-da postaju više udubljena. Na velikim udubljenjima javljaju se koncentrični krugovi. Napadnuto tkivo izgleda poput kože i čvrsto je. Postoji i mogućnost da oboljelo mjesto napadnu paraziti pa ono pocrni. Plod može imati nekoliko pjega ili pak jednu veliku koja može zahvatiti pola ploda. Simptomi vršne truleži slični su sunčanim pjegama, ali su one bijele. Vršna trulež, koja nasta-je zbog nedostatka kalcija, najčešće je

rezultat klimatskih i agrotehničkih pro-blema. Povezana je s nekoliko faktora, prvenstveno s razinom kalcija, dušika i vlage u tlu. Poremećaj se javlja kada bilo koja dva faktora dođu u interakci-ju, čak i kada analize tla i biljke pokažu dovoljnu količinu kalcija. Vršna trulež obično se inicijalno pojavljuje na prvom plodnom nodiju, na prvom grozdu plo-dova, kada dođe u interakciju brz vegetativni po-rast, vodeni stres i rast plodova.

22


Tradicionalno se u hercegovačkim vrtovima ostavljalo nekoliko biljaka za sjeme. Me-đutim, iako su se pojedina sjemena izgubila, još nije kasno da i ono malo naše vrtne baštine ostavimo budućim generacijama.

Ljetno ubiranje sjemena

I doista, često se može čuti pitanje tipa Imate li sjeme jabučara, ali one starinske, «domaće» rajčice? Ili re-doviti vapaji e, da mi je negdje pronaći sjeme one naše starinske ilićke rajčice, što je pak u okolici Mostara oduvijek bio ideal velikih, uvijek ukusnih plodova rajčice. Stoga se samo i nameće pitanje kako sačuvati ta naslijeđena, stara sje-mena. Prije svega, treba znati da se kod većine povrća sjeme nalazi u samom plodu, kao što je slučaj primjerice kod rajčice. Zato je prvi i osnovni preduvjet da za sjeme odaberemo onu biljku, odnosno, plod koji je najljepši i za koje već po vanjskom izgledu uočavamo da je pravi predstavnik svoje vrste. Takve biljke imaju lijepe cvjetove, pravilne su građe, listovi su zdravi dok su plo-dovi pravilni i lijepo oblikovani. Dakle, u mnoštvu prilično jednakog povrća trebamo izdvojiti nekoliko najljepših plodova za sjeme.

Sakupljanje sjemenaKada smo odabrali dotične biljke ili

plodove, moramo ih ostaviti malo dulje na samoj stabljici da bi i sjemenke što bolje dozorile. Nakon ubiranja sočnih plodova (rajčica, paprika, krastavci i sl.) potrebno ih je primjereno uskladištiti da bi se umanjila i količina samog soka u njima. Dakle, potrebno je prvo odvojiti

sjeme od sočnog mesa ploda, a to se može postići jedino ako takve plodove osušimo. Odvajanje sjemenki iz suhih plodova može se vjetrenjem ili prosija-vanjem. Poželjno bi bilo odvojene sje-menke prostrti u tankom sloju nekoliko dana kako bi se što bolje osušile. Za tu svrhu trebamo koristiti suhe i prozračne prostorije. Nakon toga, osušeno sjeme trebamo prosijati kroz sita jer tim po-stupkom možemo odvojiti sitno i šturo sjeme tako će nam ostati samo ono ujednačeno i čisto. Moramo znati koli-ko ćemo dugo suho i čisto sjeme moći uspješno čuvati. Iako se samo sjeme može čuvati u manjim staklenkama ili

kartonskim kutijama, domaćicama su ipak najmilije papirnate vrećice (fišeci) jer se u njima sjeme najbolje i najuspješ-nije sačuva. Barem tako domaćice tvrde.

Spremanje i čuvanje sjemenaPotpuno zrelo sjeme, očišćeno od

zemlje, prašine i ostataka pljevica te prosušeno na odgovarajući način mo-žete spremiti za iduću sezonu. Najbolje je sjeme spremiti u male staklenke ili papirne vrećice na kojima ćete obve-zno nalijepiti naljepnicu s naznačenom vrstom sjemena, datumom i godinom kad je i ubrano. Međutim, morate biti oprezni jer sjeme uzgajano na jednoj lokaciji na kojoj uspješno raste ta vrsta bilja možda u vašem vrtu i ne uspije baš tako dobro. Jer treba znati da i male promjene u zemljišnim i klimatskim prilikama mogu dati različite rezultate. Ipak, budimo optimisti!

Raštika – najbolji primjerRaštika je možda najbolji primjer

tradicionalnog čuvanja sjemena. Sjeme ove kupušnjače ne može se pronaći u trgovinama, nego isključivo kod pro-izvođača koji ga desetljećima ubiru i čuvaju. Zbog toga se ova kupušnjača i dugo zadržala, ali isto tako i prenijela na mnoge kontinente na koje su Herce-govci i Dalmatinci kročili.

23


Mnogi proizvođaći luka koriste svoje sjeme u proizvodnji

DOMAĆA MUHA:dosadna i opasna

Domaća muha je dobro poznata kozmopolitska vrsta koju nalazimo po kućama i na farmama. Iako se često veže uz životinjski i ljudski izmet, hrani se bilo kakvom vrstom organskog otpada, pa ju najčešće nalazimo u blizini ljudi. Osim što remete mir ljudi, muhe su prenositelji mnogih štetnih organizama.

Kućna muha odnosno Musca do-mestica je najčešće od 4 do 8 mm duga siva muha s tamnim linijama na prsnom košu i žutim ili si-vim zatkom. Kućne muhe u domovima najčešće nalazimo dok se odmaraju tijekom dana na zidu, podu, stropu, u kutovima, a vani se one vole odmarati na kantama za smeće, ogradama, tlu, biljkama itd. Tijekom noći, uglavnom se odmaraju 1,5 do 3 m iznad poda u bli-zini hrane za ljude ili životinje, otpada, izmeta i slično.

Domaću muhu u velikom broju nala-zimo na svinjskim i kravljim farmama, kokošinjcima te na mjestima uzgoja konja, jer najviše vole boraviti kraj sme-ća i stajskog gnoja. Muhe nisu samo napasne i dosadne, nego mogu biti prenositelji i raznih opasnih štetnika,

te time i bolesti, pa je kontrola razvoja muhe važna za opće zdravlje i udobnost u mnogim dijelovima svijeta.

Najveće štete povezane s običnom muhom su dosađivanje i indirektne štete koje mogu biti prouzročene prije-nosom patogenih organizama (virusa, gljiva, bakterija, protozoa i nemato-da) koje dolaze u asocijaciji s muhom. Muhe pokupe patogene organizme u smeću, kanalizaciji i drugim izvorima nečistoća, i onda ih prenose u ustima te ih preko izbljuvka, izmeta i zara-ženih vanjskih dijelova tijela prenose na ljudsku i životinjsku hranu. Najveći problem je migracija muhe s ljudskog i životinjskog izmeta na hranu koja se jede sirova. U slučajevima nedostatka kanalizacije, posebno u slučajevima otvorenih septičkih jama, može doći

Kako se riješiti kućnih muha?Muhe su najaktivnije tijekom to-

plih vremenskih razdoblja, najčešće ljeti, kada biste trebali ograničiti pristup vašem domu tako da držite vrata i prozore, koliko je moguće, zatvorenima ili ih zaštitite mrežicom koja će spriječiti ulazak muha. Osim toga, vaš dom bit će odbojan muha-ma ako održavate površine i kante za smeće čistima i sigurno zatvorenima.

Danas na tržištu postoji veliki broj različitih pripravaka za zaštitu od muha. U kućama i okućnicama najčešće se koriste različite ljepljive trake koje svojim mirisom privlače muhe. Na farmama na kojima se uzgaja stoka i perad koriste se na-mjenske lovke koje mirisom privlače muhe da se hvataju.

Osim ovih pripravaka, za suzbi-janje muha vrlo često se koriste i kemijski pripravci. Jedan od najboljih koji se mogu naći na tržištu u BiH je pripravak Draker 10.2 koji se sastoji od tri djelatne tvari (jedna ima brzo početno djelovanje, dok druge imaju izraženo produženo djelovanje).

do razvoja ozbiljnih zaraznih oboljenja, naročito ako su u blizini bolnice, tržnice i klaonice. Muhe prikupljaju uzročnike bolesti na nogama i organima za hra-njenje kada se hrane otpadom, pa tako mogu prenositi mikrobe samim šeta-njem po nečemu, primjerice hrani, a tim više ako povraćaju ili se čiste.

Muholovac traka je dokazano ekološko sredstvo za suzbijanje muha i drugih letećih insekata. Napravljena od prirodnih materijala, apsolutno je bezopasna, nije otrovna i bez mirisa je. Jedna traka štiti 80 – 100 m2 prostorai učinkovita je oko 8 tjedana.

Iznimno učin

kovito - Bez

mirisa - Bez

šteta - Bez o

trova - Dugo

trajan učina

k

LJEPLJIVA LANTERNA ZA INSEKTE Ljepljivu lanternu za insekte možete objesiti u stanu, vrtu, garaži, skladištu ili u uredu. Lanternu uz pomoć držača objesite na željeno mjesto te uklonite papirni bijeli sloj koji štiti ljepilo. Nakon što se uhvati veći broj insekata, zamijenite lanternu s novom.

24


Muholovac traka je dokazano ekološko sredstvo za suzbijanje muha i drugih letećih insekata. Napravljena od prirodnih materijala, apsolutno je bezopasna, nije otrovna i bez mirisa je. Jedna traka štiti 80 – 100 m2 prostorai učinkovita je oko 8 tjedana.

Iznimno učin

kovito - Bez

mirisa - Bez

šteta - Bez o

trova - Dugo

trajan učina

k

LJEPLJIVA LANTERNA ZA INSEKTE Ljepljivu lanternu za insekte možete objesiti u stanu, vrtu, garaži, skladištu ili u uredu. Lanternu uz pomoć držača objesite na željeno mjesto te uklonite papirni bijeli sloj koji štiti ljepilo. Nakon što se uhvati veći broj insekata, zamijenite lanternu s novom.

Vinski kvasci i njihova primjena

Selekcionirani vinski kvasac je s grožđa odabrani najbolji kvasac, koji vrlo dobro provodi vrenje mošta, a provrelo je vino zdravo i bistro. Upotreba selekcioniranog kvasca preporučuje se sva-ke godine i za svaki mošt. Neophodno je upotrijebiti selekcionirani kvasac za vrenje mošta, ako je u vrijeme zriobe i berbe grožđa kišovito, ili ako je grožđe gnjilo.

Selekcionirani vinski kvasciUzročnik alkoholnog vrenja je jed-

nostanično živo biće – vinski kvasac. Kada se nekomu nedovoljno upućenom u proizvodnju vina spomene selekcioni-rani vinski kvasac, smatra da je to neka umjetna kemijska tvar. Međutim, to nije tako. Selekcionirani vinski kvasac, odabrani je kvasac s bobice (jagode) grozda, u Zavodu za vinarstvo poseb-nim postupkom izoliran i dalje razmno-žen u sterilnom moštu. Tako dobiveni kvasac ponovno se razmnožava u većoj količini mošta, a dobivena smjesa kvas-ca u obliku paste, suši se i zatim plasira na tržište. (SELEKCIJA = odabiranje, izbor, u ovom našem slučaju izabiremo najbolje kvasce namijenjene specifič-nim uvjetima vrenja mošta ili isticanju sortnih svojstava budućeg vina).

Lallemand – najpoznatiji proizvođač kvasaca u svijetu

Lallemand je francuska tvrtka koja se bavi selekcijom kvasaca i trenutno u ponudi imaju preko 200 različitih soje-va kvasaca koji se koriste diljem svijeta u svim vinogradarsko-vinarskim regija-ma. Kvasci su selekcionirani iz prirode i rezultat su istraživačkog rada najboljih fakulteta i instituta.

Lalevin EC1118 – selekcioniran u pokrajini Champagne, Francuska

- najpopularniji soj u cijelom svijetu za sve bijele sorte

- odličan za pjenušce i za pokretanje zastoja fermentacije

- vrlo pouzdan i otporan na alkohol do 18 vol. %

- vina sortnih značajki, vrlo čista, svježa, brzo spremna za tržište

Uvaferm BDX – selekcioniran u Bordeauxu, Francuska

- za najbolja crna vina kojima se od-ležavanjem povećava kvaliteta

- snažna, strukturalna crna vina, voć-nih, sortnih aroma

- odlične boje i strukture koja se go-dinama čuva

- Merlot, Cabernet, Sauvignon, Pla-vac mali

Lalevin D 254 – selekcioniran ICV Montpellier, Francuska

- jedan od omiljenijih sojeva kvasaca diljem svijeta

- vrlo siguran i pouzdan kvasac- vina prekrasnih aroma, odlične pu-

noće od polisaharida kvasaca- za sva premium crna vina

Kako rehidrirati (pripremiti) suhi vinski kvasac?

Potrebnu količinu vinskog kvasca otopiti u mlakoj vodi (25 – 40 oC) u omjeru 1:10 (500 g kvasca otopiti u 5 litara vode). Lagano promiješati i ostaviti da bubri 15 – 20 minu-ta (ne više od 30 minuta). Nakon što je kvasac spreman za uporabu, dodajte mu manju količinu mošta da bi snizili temperaturu. Razlika temperature mošta i pripremljenog kvasca ne smije biti veća od 10 oC. Nakon toga, sve zajedno pomiješaj-te s ostatkom mošta.

Doziranje kvasca Bijelo vino: 20 – 40 g / 100 l moštaCrno vino: 20 – 40 g / 100 l moštaPokretanje zastoja kod vrenja: 30 – 50 g / 100 l

VINSKI PROGRAM

Od berbe do vina!Potražite u Sjemenarna

Agrocentrima.

Veliki izbor vinskih kvasaca, inox bačvi, muljača, kazana i kaca za vino i rakiju, moštomjera

i ostalog vinskog programa.

26


VINSKI PROGRAM

Od berbe do vina!Potražite u Sjemenarna

Agrocentrima.

Veliki izbor vinskih kvasaca, inox bačvi, muljača, kazana i kaca za vino i rakiju, moštomjera

i ostalog vinskog programa.

Oprezno s pljevidbom zbog ožegotinena bobicama grožđa

Posljednjih godina svjedoci smo iznimno visokih temperatura tijekom lipnja, srpnja i kolo-voza, koje su rijetkost čak i za područje Hercegovine. Naime, vrlo često tijekom ovih mjeseci, živa u termometru, prelazi 40 °C, što može prouzročiti brojne nedaće našim vinogradarima.

Optimalna temperatura za razvoj vinove loze kreće se između 25 i 35 °C. Ali, kada temperature porastu iznad te granice javljaju se i prve poteškoće u hercegovačkim vino-gradima. Jer je malo poznato da tem-perature iznad 35 °C oštećuju vinovu lozu na sličan način kao i temperature ispod ništice. U tom slučaju, vegetacija malaksava da bi na 50 °C potpu-no prestala, iz razloga što dolazi do odumiranja biljnih stanica. Ako te ekstremne temperature potraju nekoliko dana, dolazi do kovrčanja listova koji postupno gube boju, suše se i opadaju. Me-đutim, puno veće štete pojavljuju se na samim grozdovima na koji-ma biva doslovce „spržen“ veliki dio ili veliki dio bobica u grozdu, čime postaju tržno neuporabljivi. Ožegotinama oštećen grozd predstavlja idealnu podlogu za pojavu sive pljesni na grožđu.

Što je stvarni uzrok sušenja grozdova?

Razumljivo je da do sušenja grozdo-va prvenstveno dolazi zbog ekstremno visokih temperatura koje su praćene

jakim dnevnim insolacijama. Međutim, uočeno je da navedena pojava uglav-nom zahvaća vinograde u kojima su zastupljene nešto osjetljivije sorte po-put: Blatine, Black Magica, Smerderev-ke, Bene, pa dijelom i Viktorije. S druge strane, dobra stara žilavka uglavnom biva neoštećena, čime je još jednom opravdala svoj naziv. Dakle, stavlja se

naglasak na zastupljeni sortiment u vinogradima. Osim toga, u strahu od opasne pepelnice vinogradari, iz nezna-nja, skidaju previše zaperaka i listova oko grozda ostavljajući ga tako nezašti-ćenim od agresivnih sunčevih zraka. Za-mjetno je tako da su većinom nastradali dijelovi grozda okrenuti zapadnoj strani što znači da se eventualnom otkrivanju

grozda mora ipak prići s istočne strane. Zbog toga na pokožici se pojavljuju ta-množute ili rđaste pjege, nakon čega dolazi do gubitka turgora pa se bobe smežuraju. Bobe su, pak, najosjetljivije u vrijeme promjene boje.

Kada do ožegotina na grozdovima i dođe, svi hrle po pomoć u agrocentre i poljoprivredne ljekarne. Vinogradari

misle da je riječ o truleži grožđa izazvanoj pojavom sive pljesni te traže pripravke za suzbijanje. Međutim, nastala oštećenje su, nažalost, neparazitske prirode i kada se pojave na njih ne mo-žemo utjecati. Drugim riječima, bitna je preventiva. To, prije svega, znači da ubuduće ne smijemo pre-komjerno zakidati zaperke čime grozdove ostavljamo nedovoljno zaštićenima te se podrazumijeva

da se i mi sami moramo znati nositi s nastalim klimatskim promjenama.

Oštećene bobice ne predstavljaju po-sebnu opasnost u vinogradu, osim ako ne dođe do promjene vremena i nastupi kišovit period kada može doći do pojave truleži. U svakom slučaju, vinogradari u ovom periodu koriste botriticide pa će i grožđe biti zaštićeno od truleži.

28


Na vrijeme zaštitite grožđe od truleži

Jedna od opasnijih bolesti vinove loze jest siva trulež. Bolest je vrlo opasna jer se javlja pred berbu kad u vrlo kratko vrijeme može zaraziti cijeli vinograd. Osobito je izražena u godinama s većom količinom padalina početkom rujna.

Bolest se pojavljuje osobito pred berbu, izazivajući sivu trulež bo-bica, odnosno čitavih grozdova. Može se pojaviti i ranije, no najopasniji je njezin napad u stadiju dozrijevanja grožđa. Na zaraženim bobicama po-javljuju se najprije smeđe pjege koje se povećavaju i zahvaćaju cijelu površinu bobice. Ako je vrijeme suho, tada se ta-kve bobice smežuraju i suše. Međutim, ako je vrijeme vlažno s mnogo oborina, na bobicama se pojavljuje pepeljasto siva navlaka, koja predstavlja konidi-ofore s konidijama koje šire zarazu s bobice na bobicu pa u roku nekoliko dana mogu zahvatiti cijeli grozd, od-nosno sve grozdove na čokotu. Osobito brzo propadaju zbijeni grozdovi jer je na njima olakšan prijelaz zaraza. Do zara-ze dolazi ako nakon duljeg sušnog raz-doblja, padnu jače kiše jer čokot naglo povlači vodu, unutar bobica dolazi do jakog tlaka, zbog čega dolazi do puca-nja pokožice. Ovo je posebno izraženo

na području Hercegovine, gdje tijekom ljetnih mjeseci nema padalina, ali po-četkom rujna često padne kiša i dolazi do pojave sive plijesni.

ŠtetnostSiva trulež grožđa poznata je kao

saprofit na različitim mrtvim i odumi-rućim biljnim dijelovima, a kao parazit dolazi na različite biljke i biljne organe. Pošto se u prirodi nalazi posvuda u saprofitskoj, odnosno poluparazitskoj fazi, stvarajući obilje konidija, tako uvi-jek postoji mogućnost da u povoljnim prilikama i pod određenim uvjetima kao parazit prouzroči masovno obolje-nje neke biljne vrste, nanoseći katkada i vrlo velike štete. Osobitu opasnost predstavlja za vinovu lozu, tj. za grožđe. Javlja se u svim vinogradima u kojima može pod povoljnim uvjetima za razvoj ne samo smanjili berbu u visokom po-stotku, već i utjecati na kvalitetu mošta, odnosno vina.

Mjere zaštiteSuzbijanje ove opasne bolesti grož-

đa nije za sada potpuno riješeno. U pokusima je konstatirano da izvje-snim fungicidima možemo zarazu od Botrytisa smanjiti (ali ne u godinama iznimno povoljnim za Botrytis). Osim toga, poteškoća je što tretirati moramo i neposredno pred berbu, pa ti prepa-rati mogu utjecati negativno na vrenje mošta odnosno na čitav tijek vinifika-cije. Intenzitet napada Botrytisa u pri-rodi je različit na pojedinim sortama. Vlažnost i kišovito vrijeme dovodi do pucanja pokožice bobica i zbog toga do naglog širenja truleži. Godine s mnogo oborina tijekom jeseni, dakle u vrijeme zriobe grožđa su godine jakog napa-da Botrytisa. Međutim, ujednačenom gnojidbom i pravilnim opterećenjem, odnosno rezidbom, možemo do izvje-snih granica utjecati na jačinu zaraze. Vinogradi gnojeni s većim količinama dušika postaju prebujni, vegetacija im se produžuje, a radi toga podliježu i jačem napadu Botrytisa. Jače optere-ćeni čokoti, koji su rezidbom formirani da imaju što bolje zračenje, redovito su manje napadnuti. Od kemijskih sred-stava za suzbijanje sive truleži najčešće koristimo Cantus i Switch 62,5 WG.

29


Kada brati grožđe?Berba grožđa zauzima važno mjesto u tehnologiji vina i iako se ne ubraja u tehnologiju ona joj neposredno prethodi. Pravilnim određivanjem vremena berbe, ali i načina provedbe, znatno se utječe na kvalitetu vina.

Vrijeme berbe ovisi u prvom redu od zrelosti grožđa, a ona o sorti i klimi. Na zrelost grožđa utječe i način rezidbe, gnojenje, navodnjavanje itd. Ako je u doba sazrijevanja grožđa vrijeme loše, to će također utjecati na dozrijevanje.

Grožđe počne dozrijevati poslije šare, kada bobice mijenjaju boju, omekšaju. U soku bobice se nakuplja sve više še-ćera, a količina kiselina se smanjuje. Kada u tijeku sazrijevanja grožđe do-stigne najveću količinu šećera, koja se

ne mijenja, tada je vrijeme za berbu. Ova se zrelost može odrediti po samom izgledu grozdova, no svakako je sigur-nije i bolje mjerenjem sadržaja šećera. Izvanjski znakovi zreloga grožđa su od-govarajuća boja karakteristična za sor-tu, te više ili manje odrvenjela peteljka. Neke sorte imaju i karakterističan miris.

Baboov i Oechslov moštomjerZa određivanje sadržaja šećera u

grožđu, odnosno moštu postoje mo-štne vage. Kod nas se najčešće koristi Baboova moštna vaga koja pokazuje utezne postotke šećera u moštu, tj. koliko kilograma šećera ima u 100 ki-lograma mošta. Osim toga, često se koristi i Eksleov (Oechsleov) moštomjer koji pokazuje zapravo specifičnu težinu mošta.

Još jednostavnije je određivanje sa-držaja šećera u grožđu, odnosno mo-štu pomoću refraktometra. Rad s tim je brz i jednostavan i može se na dan obaviti mnogo mjerenja. Način rada re-fraktometra zasniva se na lomu svjetla. Kako u jednoj tekućini raste sadržaj u njoj otopljenih tvari, tako se mijenja i lom svjetla te tekućine. Ako broj očitan na refraktometru pomnožimo s 4,25, dobijemo Eksleove stupnjeve približ-

no, ali ipak, za praksu dovoljno točno. Ako pak očitan broj na refraktometru pomnožimo s 0,85, dobit ćemo stup-njeve po Baboou približno točno. Dakle, tko hoće stručno pratiti zrenje grožđa u vinogradu, to će najbolje moći pomoću refraktometra. Kad se vidi da se sadržaj šećera ne mijenja, onda je vrijeme da se grožđe bere.

Ako se grožđe rano bere, ono ne samo da neće imati dovoljno šećera, nego će sadržavati i previše kiseline. U nezrelom grožđu ima previše jabuč-ne kiseline koja vinu daje opori okus. Oduzimanje kiseline u vinu nije jedno-stavan posao, za to treba vino ispitivati, određivati sadržaj kiselina, kao i sadr-žaj sredstava kojim će se vino otkiseli-ti. Za to je opet potreban laboratorij i rad stručnjaka – enologa. Ako je mošt prekiseo, onda se prvi pretok radi ne-što kasnije, jer pod utjecajem izvjesnih bakterija jabučna kiselina prelazi u mli-ječnu, koja je manje kisela. Dakle, bolje je ovim prirodnim načinom smanjiti sadržaj kiselina, nego to raditi pomoću kemikalija. Ako imamo neku količinu prekiselog vina, to vino bi se moglo po-miješati s drugim, manje kiselim vinom, ali koje ima veći sadržaj alkohola.

30


Priprema vinskih podruma za berbu grožđa Iako do berbe grožđa ima još dosta vremena, isku-

sni vinari već sredinom kolovoza počinju s pripre-mama podruma za ber-bu. Podrumi predstavljaju ogledalo svakog vinara, te u svakom časku mora biti čist, a osobito u doba prerade grožđa.

Iskusni vinogradari i vinari pripreme za berbu počinju na vrijeme, obično sredinom ili koncem kolovoza, ovisno o vinogradarskim područjima i vremenu dozrijevanja grožđa, kako bi se izbjegli zastoji u tijeku berbe i procesa prerade grožđa. Pripreme obuhvaćaju pregled i ispravnost opreme u podrumu (ruljače-muljače, crpke, preše), pripreme vinskog suđa (bačve, cisterne, kace), nabavku potrebne dodatne opreme i materijala (škare, kvasac, bistrila, sredstva za sum-porenje, moštomjeri i sl.), te na kraju čišćenje i dezinfekciju podruma.

Pripreme podruma Podrum je ogledalo svakog vinara.

Tijekom cijele godine mora biti čist, a posebno pred berbu mora se detaljno očistiti jer mošt i vino brzo upijaju sve nepoželjne mirise. Zbog toga se u po-drumu ne smije držati krumpir, kupus, stočna hrana, nafta, ocat, a pogotovo ne sredstva za zaštitu bilja. Pod podruma obvezno mora biti betonski uz dobar su-stav kanalizacije. Poželjno je da su zidovi podruma obloženi keramičkim pločicama

ili barem obijeljeni vapnenim mlijekom. Za zaštitu zidova podruma od plijesni ko-riste se razna sredstva (vapno, modra ga-lica, sumporov dioksid, te neki fungicidi).

Dezinfekcija podrumaMalo je naših vinogradara koji se mogu

pohvaliti da imaju podrum koji bi barem donekle odgovarao zahtjevima suvreme-ne vinifikacije. U pravilu to je jedna pro-storija u kojoj se grožđe prerađuje, mošt vrije i vino dozrijeva. Podrum, odnosno najčešće prostorije, tako su građene da se u njima ne može održati odgovarajuća temperatura koja je neophodna za pravil-no vrenje mošta i njegu vina. O čistoći ne-kih podruma posebno da i ne govorimo. Podrum u kojem se grožđe prerađuje, mošt vrije (vrionica) i prostorija za njegu vina, moraju se držati u besprijekornoj čistoći. Potrebno je neposredno prije berbe podrum temeljito očistiti, zidove okrečiti vapnenim mlijekom. Recept za to vrlo je jednostavan: U 10 l vode sta-vimo kilogram živog vapna i 20 dag sumpora u prahu. Kad se zidovi osuše, preporučuje se prskanje otopinom mo-

dre galice. I ovdje je recept jednostavan. Pripremi se petpostotna otopina galice, a time se sprječava razvoj plijesni. Dan prije prerade grožđa potrebno je podrum dezinficirati sumporovim dioksidom. Na metar kubični prostora zapalimo 1 do 2 sumporne trake. Možemo zapaliti i elementarni sumpor u prahu (na svaki kubični metar prostora potrebno je 30 grama sumpora). Palimo ga u zemljanim posudama, postavljenim na viša mjesta, jer plinoviti sumpor, kao teži, pada prema podu. Nakon 5 – 6 sati prostorije dobro prozračimo. Sumporenjem prostorije eli-minirali smo vinske mušice, koje prenose octikave bakterije i time smanjili moguć-nost zaraze masulja i mošta.

Postupak s bačvamaBačve su osnovni inventar u podru-

mu. Moraju biti u besprijekorno čistom stanju, jer se vino stvara u bačvi, a u lošoj nezdravoj bačvi još nitko nije pro-izveo dobro vino. Često je nepravilno održavana bačva posljedica neugodnih mirisa i okusa vina po plijesni ili octe-nosti. Bačvu treba pripremiti za prihvat mošta ili vina, a taj postupak se naziva ovinjavanje. Izvodi se zaparivanjem, kristalnom sodom i toplom vodom.

Veliku pažnju treba posvetiti preši i muljači, odnosno muljači-runjači zbog željeznih dijelova sklonih koroziji. Ako je boja oštećena, onda se ti dijelovi mogu obojati jedino bojom za pre-hrambenu industriju.

31


Berba je preporučljiva za lijepa i suha vremena. Izbjegava se po visokim temperaturama, pa je najbolje u jutarnjim ili popodnevnim satima. Treba izbjegavati berbu u doba viso-kih dnevnih temperatura koje imaju negativan utjecaj na daljnju preradu grožđa.

Berba grožđa

Berba po suhom vremenuPonekad je berba grožđa potrebna

nekoliko puta (u nasadima s više sora-ta različite dobi dozrijevanja) ili obratiti veću pozornost pri izboru grozdova i bobica, npr. kod izborne berbe gdje se beru samo dobro dozreli, zdravi grozdo-vi koji na temelju vizualne ocjene jamče određenu kakvoću mošta.

Od tehnološki zrelog i zdravoga grož-đa možemo očekivati i pravo vino, no grožđe nije uvijek ni tehnološki zrelo ni potpuno zdravo. U takvim slučajevima mošt se nadoslađuje, a bolesno, odno-sno neupotrebljivo grožđe, odbacuje. Najbolje je grožđe brati po suhu i toplu vremenu jer se time dobiva kvalitetni-ji mošt, pospješuje početak vrenja, a i berba je lakša i ugodnija. Bobe, dijelo-ve grožđa ili cijele grozdove zaražene

sivom plijesni odbacujemo, posebno u južnim krajevima, jer su često zaražene octikavošću koja bi se mogla prenijeti u mošt ili masulj. Do mjesta prerade (podruma) grožđe prevozimo najčešće u drvenim posudama (bačvama, bad-njevima) ili plastičnim (kacama). No, najvažnije je da se grožđe u vinogradu

ne gnječi i da do preše stigne neoštećeno. Loš je običaj da se grožđe gnječi u plastičnim vrećama ili bačvama i ostavlja na suncu dok berba ne zavr-ši. Vina od takvog grožđa često posmeđe i sklona su bolestima. Ako baš moramo grožđe gnječi-ti u vinogradu, onda ga sumporimo otopljenim kalijevim metabisulfitom (vinobran) – 10 g / 100 kg grožđa ili sumpora-

stom kiselinom prema uputi proizvođa-ča, no za tu istu količinu smanjit ćemo sumporenje u podrumu. Grožđe se do prerade drži na hladnom, sjenovitom i prozračnom mjestu.

Pravilan odabir posuda za berbu

Grožđe se bere u plastične sandu-ke volumena 20 – 30 kg, a nikako u plastične vreće u kojima se grožđe gnječi, a u oštećenim bobicama po-činju nepoželjni procesi. Stalno se naglašava da grožđe u podrum mora doći zdravo i u što kraćem vremenu nakon berbe, bez lišća i zemlje. Bere se onoliko grožđa koliko se istog dana može preraditi. Brza prerada grožđa sprječava negativni utjecaj kisika iz zraka koji se očituje u oksi-daciji fenolnih spojeva – tvari boje i tanina znanog kao smeđi prijelom ili posmeđivanje grožđa, mošta i vina.


32

KLUB

www.sjemenarna.com

[email protected]

Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg: 039 700 000Agrocentar Sjemenarna Mostar: 036 352 700Agrocentar Sjemenarna Čitluk: 036 641 700Agrocentar Sjemenarna Grude: 039 661 255Agrocentar Sjemenarna Ljubuški: 039 833 700

BESPLATNA

ANALIZA MOŠTA

U SJEMENARNA

AGROCENTRIMA!

Smanjite šteteod "drozofile"Octena mušica ploda (Drosophila suzukii) potječe iz Azije.

Štetnik je prvi put uočen u Japanu 1916. godine. Kasnije se pojavljuje u Kini, Indiji, Tajlandu i Koreji. Osamdesetih godi-na prošlog stoljeća prisutnost ove vrste potvrđena je na Ha-vajima, a krajem 2008. godine štetnik se pojavio u SAD-u. Ličinke octene mušice plodova razvijaju se unutar plodova i bobica grožđa koji postaju meki te neprikladni za tržište.

Nalazi u EuropiU Europi je ustanovljena 2009. godi-

ne u Italiji. Tijekom 2010. godine prona-đena je u Francuskoj, Rusiji, Španjolskoj i Sloveniji. U nama susjednoj Hrvatskoj prvi put je zabilježena 2010. godine na području Istre u nasadima malina, bre-skve i vinove loze. U Bosni i Hercegovini je prisutna od 2013. godine.

Za razliku od većine pripadnika roda Drosophila koji napadaju prezrelo, trulo voće koje je već otpalo sa stabla ili ošte-ćene plodove, ženke Drosophila suzukii odlažu jaja u plodove voćaka ili bobice vinove loze u zriobi. Ličinke octene mu-šice plodova razvijaju se unutar plodova i bobica grožđa koji postaju meki te ne-prikladni za tržište.

Octena mušica plodova ima veliki broj kultiviranih domaćina, ali i samoni-klih biljaka. U poljoprivrednoj proizvod-nji registrirane biljke domaćini su: kivi, kaki, smokva, jagoda, jabuka, trešnja, šljiva, breskva, kruška, malina, kupina, borovnica, vinova loza. Gospodarski važne štete zabilježene su na trešnji,

šljivi, breskvi, borovnici, malini, kupini, jagodi i vinovoj lozi.

Morfološke odlike vrsteOdrasli oblici Drosophila suzukii su

žuto-smeđe boje, crvenih očiju, dimen-zija tijela 2 – 3 mm. Mužjaci vrste Dro-sophila suzukii su nešto kraći od ženki. Mužjaci Drosophila suzukii na vrhu prozirnih krila imaju karakterističnu crnosivu pjegu, za razliku od ženki koje tu pjegu nemaju. Osim toga, mužjaci octene mušice ploda imaju dvije tamne mrlje na stopalu prednjih nogu.

Izgled štetaŽenke octene mušice ploda oštećuju

plodove voćaka i bobice grožđa u fazi dozrijevanja, zarezivanjem kožice plo-da nazubljenom leglicom, u procesu odlaganja jaja. Iz odloženih jaja izlegu se ličinke koje se odmah počinju hraniti mesom ploda i razaraju njegovu unu-trašnjost. Napadnuti plodovi se pre-poznaju po malim rupicama (ulaznom ubodu) te udubljenim mekim točkama

na površini ploda koje mijenjaju boju. Napadnuti plodovi vrlo brzo propadaju. Na oštećene plodove naknadno se na-sele i različiti sekundarni paraziti (gljive i bakterije), koji uzrokuju trulež plodo-va. Napadnuti plodovi nisu prikladni za jelo te gube svoju tržišnu vrijednost. Ovaj štetnik može pričiniti prilično ve-like štete na voću neposredno prije ber-be, ali i nakon toga.

SuzbijanjeSuzbijanje ovog štetnika je dosta

otežano jer se javlja u vrijeme dozri-jevanja plodova kada je uporaba in-sekticida ograničena zbog poštivanja karence. U praksi se najviše koriste lovke koje se prave od PVC-boca za-premine 0,5 litara. Pri vrhu boce se buše 4 rupice promjera 4 – 5 mm, a u bocu se sipa 2 – 3 dl jabučnog octa pomiješanog s 1 dl crnog vina. Boce se vješaju u vinograde u zonu grožđa.

34


Specifičnosti gnojidbe voćaka

Svaka voćna vrsta ima spe-cifične potrebe za vrstom i količinom potrebnih biljnih hranjiva. To, prije svega, ovisi o sorti, tipu tla, klimatskim prilikama te o količini i kvali-teti planiranoga prinosa.

Ako upitate bilo kojeg voćara da vam pomogne objasniti na koji način prihraniti i pognojiti poje-dine voćne vrste, smatrat će vas i više nego laikom u ovoj grani poljoprivredne proizvodnje. Međutim, tko se imalo bo-lje razumije u navedenu tematiku znat će da je riječ o vrlo specifičnoj oblasti koja ovisi o velikom broju čimbenika. Osim toga, potreban odnos biljnih hra-njiva i njihova količina ovise o plodnosti tla, podneblju, voćnim vrstama, pa i sortama kao i o mnogim drugim čimbe-nicima. Ipak, najveći problem predstav-lja neznanje koje se najbolje očituje na konkretnim primjerima na terenu. Čak i sami djelatnici u poljoprivrednim ljekar-nama često ne prepoznaju simptome neprimjereno izbalansirane gnojidbe voćaka pa navedene nedostatke nasto-je «zaliječiti» nekim od fungicida. Ono što hoću reći jest činjenica da veliki broj navedenih simptoma često mijenjamo s biljnim bolestima. Ruku na srce, to je ipak iz neznanja.

Najčešći simptomi nedo-statka pojedinih hranjiva

Za našu hercegovačku ze-mlju slobodno možemo reći da je «osuđena» na nedo-statak željeza čije simpto-me redovito susrećemo na biljnim vrstama, počevši od

aktinidije, pa sve do vinove loze. Ali, za nedostatak željeza ćemo relativno lako, jer već i najveći laici na listovima raspo-znaju klorozu ili gubitak zelene boje, o čemu smo u više navrata iscrpno pisali. Međutim, što ako listovi poprime blije-dožutu boju, a lisni nervi ostanu i dalje zelene boje. Tada je riječ o nedostatku magnezija, a to se najbolje uočava na listovima vinove loze. Napomenimo da se navedena pojava uglavnom i zamje-njuje s nedostatkom željeza. S druge strane, nedostatak kalija se uočava po karakterističnom sušenju rubnog dijela lista. Tako je list po svome obodu pot-puno osušen (nekrotičan) dok je nje-gova unutrašnjost i dalje zelene boje. Spomenuta nekroza se najčešće može uočiti na stablima jabuka i krušaka kao i u nasadima jagoda. Pored toga, na plo-dovima jabuka, prvenstveno sorte Zlat-ni delišes, često možemo uočiti gorke pjege koje se javljaju kao posljedica ne-

dostataka kalcija. Na plodovima jabuka se pojavljuju i slične plutaste pjege, ali sada «zahvaljujući» nedostatku bora. U praksi se događaju još i mnoge druge, rekli bismo neuobičajene pojave koje su posljedica nedostatka nekih drugih biljnih hranjiva. Takva je i pojava tzv. sitnolisnosti kod jabuka, koja se javlja u slučajevima nedostatka cinka. Ono što želim naglasiti jest činjenica da je pravilno izbalansirana gnojidba temelj uspješnog uzgoja voćnih vrsta.

Rješenje je u folijarnoj prihrani?U sušnoj nam Hercegovini folijarna

gnojiva puno znače iz razloga što se mineralna gnojiva, dodana još u pro-ljeće, ne mogu bez dovoljne količine padalina otopiti te se stoga u obliku granula još mogu uočiti u tlu. Hranjiva iz tih gnojiva korijen ne može usvojiti pa biljke, osim zbog suše, pate i zbog njihova nedostatka. Rješenje je, dakle, u folijarnoj prihrani ili prihrani preko li-šća. Folijarnom prihranom dana hranji-va voćka brže i potpunije usvaja jer se i nanose neposredno na list. Osim toga, dio koji padne na tlo biljka usvoji putem korijena. Na ovaj način hranjivo može-mo dati u pravom trenutku uz puno veću učinkovitost. Tako 1 kg dušika foli-jarno primijenjen odgovara 4 kg dušika dodanog u tlo, a kod bora je taj odnos 1:5, dok kod magnezija 1 kg folijarno

primijenjen, odgovara čak 75 kg dodanih putem tla. Dakle, na navedeni način voćna stabla možemo vrlo brzo i učinkovito opskrbiti potrebnim mikro i makro-elementima, samo vodeći računa da prihrana preko lista bude u ranim jutar-njim ili kasnim večernjim satima.

35


PITANJA I ODGOVORINešto više o Zamiokulkas

U svom stanu, među različitim vrstama ukra-snih lončanica, imam i jednu za koju mi je pro-davačica rekla da se zove Zamiokulkas. Zanima me o kakvoj je biljci riječ i zašto njezina opisa nema ni u jednoj novijoj knjizi o cvjećarstvu?

Dobro ste primijetili da je riječ o dekorativ-noj biljci o kojoj je malo poznatih i dostupnih podataka, čak i u literaturi novijeg datuma. Zamiokulkas obično naraste 50 – 130 cm vi-sine, ovisno o uvjetima uzgoja. Snažni izbojci zamiokulkasa izrastaju iz korijena i nose na-suprotno poredane ovalne, kožaste liske te načinom rasta podsjećaju na palme. Posebno su zadebljali pri svojoj osnovi, što, zapravo, predstavlja spremnike za vodu, koji u njihovoj domovini, jugoistočnoj Africi, omogućuju pre-življavanje tijekom sušnih razdoblja. Ako mu pružite odgovarajuću njegu, zamiokulkas će čak formirati i neugledne zelenkaste cvjetove bez mirisa, koji će se pojaviti tijekom proljeća (ožujak/travanj). Najbolje uspijeva na svijetlu mjestu bez izravnog sunca pri temperaturi koja zimi nije niža od 16 °C. Pošto mu godi vlažno okruženje, češće prskajte listove odstajalom mekom vodom iz finog raspršivača. Međutim, da bi ova ukrasna biljka brzo rasla, trebate je u razdoblju od ožujka do rujna redovito prihra-njivati, svakih 10-ak dana, namjenskim gno-jivom za zelene (lisnate) sobne biljke. Za sve dodatne informacije, vezano za ovu ukrasnu biljku, možete me slobodno potražiti u agro-centru Sjemenarne u Mostaru.

Ivana Markota, magistra struke

Opadanje listova bugenvilijeImam prekrasnu bugenviliju čiji su listovi

naglo počeli opadati, dok je cvijet ostao. Opali listovi su požutjeli dok su neki od njih sasvim zeleni. Međutim, na biljci zamjećujem malene zelene pupove. Stoga želim znati zbog čega je došlo do naglog opadanja listova i na koji način pomoći biljci da se regenerira, ako je takvo što još uvijek i moguće. Unaprijed zahvalan!

Do opadanja listova bugenvilije najvjerojatni-je je došlo zbog nedovoljnog zalijevanja tijekom vrućih ljetnih mjeseci, posebice ako tlo nije rahlo i propusno. Niste naveli jesu li možda uočeni po-jedini štetnici ili je li možda biljka bila izložena vjetru ili jakom suncu. Međutim, bilo kako bilo, ono što trebate znati jest činjenica da ova pre-krasna penjačica ima jaku regenerativnu snagu, a uz sve to, na biljci se još uvijek zamjećuju zeleni pupovi što znači da ćete, uz malo pažnje oko zalijevanja i primjene jednog od tekućih gnojiva, uskoro ponovno dobiti lijepu i zdravu biljku.

Ivana Markota, magistra struke

Savijanje grana voćakaPročitao sam da se savijanjem

voćaka plodovi mogu očekivati mnogo ranije nakon sadnje, pa me zanima vrijedi li to za sve voćne vrste.

Savijanjem grana u lukove na mlađim voćkama, u prvim godi-nama poslije sadnje, može se više ili manje skratiti trajanje njihove

mladenačke nerodnosti, odnosno vrijeme od sadnje do donošenja prvih plodova. To posebno vrijedi za jabuke i kruške cijepljene na bujnim podlogama i njihove pojedine sorte. Na slabije bujnim podlogama i sortama sklonim ranijem plodonošenju, savijanjem se ne postigne puno. Na savijanje se troši mnogo vremena pa ga primjenjuju voćari-amateri koji imaju manji broj stabala. U većim voćnjacima rezidba je minimalna, samo toliko koliko je nužno za obli-kovanje krošnje i primjenjuje se uravnotežena prehrana, odnosno pravilna gnojidba mladih voćaka, što također pridonosi njihovu ranijem plodonošenju. Savijanje se ne prakticira kod ko-štičavih voćaka (breskva, trešnja, višnja, mareli-ca i šljiva) jer one na njega gotovo i ne reagiraju.

Mladen Karačić, dipl. ing.

IZ PONUDE IZDVAJAMO:––Najsuvremenije sisteme i filtere za vodu za domaćinstva, poljoprivredu, ugostiteljstvo, medicinu, industriju, ...–– Ionske omekšivače kao zaštitu od kamenca––Filtere i predfiltere za uklanjanje mehaničkih nečistoća––UV sterilizatore za bakteriološku zaštitu––Deferizatore, deionizatore i demanganizatore––Filtere za perilice, tuševe…

Sistemi za filtriranje i dezinfekciju vode

tel: 036/320-556 mob: 063/312-605 mail: [email protected] web: www.nobel.ba

BIO-ANTIPARAZITNIARTIKLI ZA PSE

FRIEND bio-antiparazitni artikli za psa omogućuju sigurnu i potpunu zaštitu vašeg ljubimca od buha i krpelja.

36


BIO-ANTIPARAZITNIARTIKLI ZA PSE

FRIEND bio-antiparazitni artikli za psa omogućuju sigurnu i potpunu zaštitu vašeg ljubimca od buha i krpelja.

Ljepljivi pojasevi smanjuju napad štetnikaLovni ljepljivi pojasevi su jedan vrlo učinkovit i ekološki prihvatljiv način suzbijanja mnogih kukaca koji jedan dio života provode na deblu voćaka ili im deblo služi kao put silaska u tlo ili za penjanje ka krošnji.

Naime, deblo voćaka se često na-ziva i „magistralni put“ za štet-nike koji se kreću od tla u krošnju ili iz krošnje prema tlu. Postavljanje lje-pljivog pojasa u zoni debla voćke pred-stavlja najpouzdaniju biološko-meha-ničku metodu u zaštiti voćaka. Ljepljivi pojasevi su vrlo pogodni za primjenu u malim voćnjacima, na pojedinačnim stablima.

Pojasevi se postavljaju na visinu debla od 40 do 50 cm, ali se mogu postavljati i u krošnji na visini oko 1,5 m. Ovi pojasevi se mogu koristiti i ti-jekom vegetacije, posebno u proljeće kada štetnici s tla migriraju u krošnju. U tijeku vegetacije pojasevi se koriste za suzbijanje savijača, pipa i drugih štet-nika. Kod postavljanja ljepljivog pojasa treba osigurati da se između debla i pojasa ne formira prazan prostor koji bi štetnicima omogućio nesmetan prola-zak. Prije postavljanja ljepljivog pojasa potrebno je ostrugati svu napuklu koru,

mahovine i lišajeve. To će osigurati bolji kontakt pojasa i debla. Ako namjerava-mo više puta postavljati pojas na istom drvetu, treba znati da se ista pozicija za pojas može koristiti najviše dva puta. Izme

green garden • broj 117 • kolovoz 2019. • godina xx · 2019. 11. 15. · - berba grožđa -...

Documents