balkan bluz

8/9/2019 Balkan Bluz

1/141

"Balkan bluz"

Muslimanski intelektualci ustranci (1)Pi"u: Medina Delali#& Suzana $a%i#

Veli!ina slova:
http://www.e-novine.com/author/medina-delalic-suzana-sacic


2/141

Prvopotpisani na strana%koj "Deklaraciji": Alija Izetbegovi#Photo: Stock

Da je pameti, kao "to je nije knjiga knjiga Balkan bluz, Medine Delali#iSuzane $a%i#, nekada"njih novinarki Slobodne Bosne bila bi makarfakultativni ud&benik istorije na prostorima rahmetli SFRJ. S obzirom da tonije slu%aj, kao i da se o nekim stvarima u BiH, ali i "ire jednostavno ne pri%a,e-novine su odlu%ile da uz dozvolu autorki feljtonizuju knjigu koja pratide"avanja u zemlji Bosni i Hercegovini od dana ubrzanog ekonomskog

razvoja, nekad republike u okviru SFRJ (1975.) , nerazja"njene pogibijetada"njeg predsjednika savezne vlade D&emala Bijedi#a, preko sunovrataHamdije Pozderca, Fikreta Abdi#a i Agrokomerca, procesa zbog kojih suzatvorske kazne odslu&ili Alija Izetbegovi#i Radovan Karad&i#, do ratnihdoga'anja i ubistava zapovjednika HOS-a, Bla&a Kraljevi#a u Hercegovini,Mu"ana Topalovi#a-Cace i mnogih drugih doga'aja zavr"no sa 1995.godinom. Autorke su knjigu same izdale, a osim promocija po BiH, i touglavnom u njenom lo"ijem ali i ve#em entitetu, knjiga nije do&ivjelapromociju izvan njenih granica. Posljednja de"avanja - po%etak su'enjaKarad&i#u, pu"tanje na slobodu Biljane Plav"i#, samo su bili dobar povod da

kontaktiramo autorke i zamolimo ih za dozvolu da ovu fenomenalnu knjiguputem feljtona predstavimo i izvan granica BiH. U nadi da #e pru&iti odgovorena brojna pitanja, ali i da bi mogla samim autorkama da pomogne nekimnovim saznanjima koja bi dodatno rasvetlila ovaj period predstavljamobosansku hroniku Balkan bluz (Okosnicu za njen nastanak %ine autorskitekstovi i intervjui objavljeni u Slobodnoj Bosni u periodu od 1991. do2000.)

Smrt Jugoslavije je u svom TV obliku po!ela kada se pred zgradom Skup#tine uBeogradu 27. marta 1989. okupila milionska masa demonstranata.

TV Beograd je obezbijedila direktan prijenos doga$anja naroda. Masa je urlalatra%e&i hap#enje albanskih lidera. Srpski lider u usponu, Slobodan Milo#evi&je naskandiranja Uhapsite Vlasija! odgovorio: Ne !ujem dobro. Ne !ujem vas, ali mi


3/141

&emo uhapsiti sve koji su odgovorni, uklju!uju&i i one koji su se poslu%iliradnicima... Sada idite ku&ama. Fuad Muhi&, profesor sarajevskog Pravnogfakulteta i !lan CK SK BiH, bio je svjestan da najava hap#enja lidera kosovskihkomunista Azema Vlasija zna!i smrt saveznih institucija. Brzo je reagirao,izjavljuju&i za medije kako nijedan republi!ki rukovodilac nema pravo obe&avatihap#enja, a bli%im prijateljima je objasnio da za Bo#njake jedini izlaz trebapotra%iti u samobitnosti BiH.Na Muhi&a su ubojito reagirali prosrpski orijentirani kadrovi u sarajevskim novinamai TV. Njegov prijatelj Zejnil Vukas svjedo!i: Istupio je iz CK SKBiH. Napadali su gasa svih strana. Jedne ve!eri su ga vrlo kasno pozvali u bolnicu jer mu je otac umro.Nakon dugotrajnog uzdr%avanja od alkohola, ponovo se te no&i vratio svom staromporoku. U to vrijeme bosanskomuslimanski intelektualci u Sarajevu, okupljeni ujednu vrstu intelektualne zajednice, raspravljaju brojna pitanja vezana za sudbinuBiH.Neki pripadnici ovog kruga su na !isto vjerskim pozicijama, drugi pripadajuestabli#mentu postoje&eg komunisti!kog dru#tva. Muslimanski intelektualci su$eniu procesu 1983. iz zatvora izlaze 1988. Vra&aju im se paso#i i tom prilikom se sanjima obavlja jedna vrsta informativnog razgovora. Rekli su, ka%e tada#nji radnikrepubli!ke dr%avne bezbjednosti Munir Alibabi&, koji je vodio razgovore, da sene&e baviti politikom. Husein 'ivalj je rekao kako ide u Ameriku gdje mu se ve&nalazi porodica, Edhem Bi!ak!i&je rekao da ide na rad u Libiju da popravifinansijsku situaciju, Izetbegovi&je rekao da ga politika ne interesuje i da ga samointeresuje zdravlje i unuci. Uprkos unificiranim odgovorima, jedan od ka%njenikaipak priznaje kako je u zatvoru dogovarano formiranje stranke. Prema njegovomiskazu, planirano je, ukoliko vlasti to dozvole, da se formira muslimanska stranka i

zbog toga su do detalja analizirani rad i iskustva Jugoslovenske muslimanskeorganizacije. U tom smislu je ve&ina nacionalnih pitanja bila prodiskutirana, ali jejedino ostalo nerije#eno pitanje odnosa naziva Bo#njak i Musliman. Ovo pitanje jeme$u zatvorenim muslimanskim intelektualcima ostavljeno za budu&a vremena.Rusmir Mahmut&ehaji&nastavlja dru%enje sa Izetbegovi&em nakon njegovogizlaska iz zatvora. (itao sam Islamsku deklaraciju prije nego #to je Izetbegovi&uhap#en, ali sam !itav iskaz u Dr%avnoj sigurnosti temeljio na tome da samDeklaraciju imao u svojim rukama, ali da je nisam !itao. Na mene je vr#en stra#anpritisak. Nekada se !inilo da sam glavni predmet obrade organa Dr%avne sigurnostija, nekada se !inilo da je to neko drugi, ka%e on. Mahmut&ehaji&iz Hrvatske, gdje

je dekan Elektrotehni!kog fakulteta u Osijeku,

!esto dolazi u Sarajevo i susre

&e sesa Izetbegovi&em. Za vrijeme razgovora, uglavnom vo$enih tokom dugih #etnji

gradom, obojica izra%avaju zabrinutost zbog dramati!nih doga$anja u Jugoslaviji.Mahmut&ehaji&se sje&a: Meni je bilo jasno da slijedi op&i, krvavi rasplet i da &e sebosanski Muslimani na&i u sredi#tu te drame, ru#enja. U jednoj od dugih #etnjirekao sam Izetbegovi&u da se treba pristupiti nekoj vrsti organiziranjabosanskomuslimanskog naroda. Odgovorio je: Ali, to zna!i da to mora biti legalno!Moja procjena je bila da pitanje legalnosti nije bitno, jer je na sceni pitanje opstanka- biti ili ne biti.Dr. Maid Had%iomeragi&opisuje kako je sa dr. Muhamedom Hukovi&em imao

namjeru formirati stranku. Najprije su odlu!ili dati joj naziv Muslimanska narodnastranka Jugoslavije. Ali, Had%iomeragi&je pozvan da se pridru%i muslimanskojstranci !ije je formiranje ve&u toku. Dalje raspolo%enje koje je lebdilo u vazduhu,


4/141

donosilo je stanje gdje vi#e nismo prijatelji, suradnici. Osim me$u nama, ne#tova%no se de#ava iznad nas i pored nas. Sav sadr%aj rada se ne odvija ovdje negonegdje drugo, mo%da i na dva mjesta, pi#e Had%iomeragi&te dodaje, postojala je,#to se ono ka%e, kuhinja osim nas. Krajnji zaklju!ak sam donio da Izetbegovi&vrlomnogo, osim sa nama, sura$uje i sa, kako sam nazvao, zagreba!kom grupomgdje, vjerovatno, glavnu rije!vodi Salim )abi&, te sa grupom ka%njenika - on,naime, sebe i ostale koji su osu$eni 1983. tako naziva. Kasnije se pokazalo da jemimo nas imao mnogo suradnika..., a nama o tome nije ni#ta govorio.Po!etkom 1989. u Zagrebu se formira Islamski institut uz Mati!ni odbororganiziran na nau!nim osnovama. U Mati!ni odbor, na !ije !elo dolazi RusmirMahmut&ehaji&, ulaze: Alija Izetbegovi&, Alija Isakovi&, Munib Maglajli&, MustafaCeri&, dr. Osman Mufti&... U jesen iste godine, u divanhani Zagreba!ke d%amijeodr%ava se sastanak kome prisustvuje oko 30 ljudi, gdje se dogovara formiranjebo#nja!ke stranke. Mahmut&ehaji&predla%e da nacrt strana!ke Deklaracijenapravi Izetbegovi&, obja#njavaju&i u #aljivom tonu kako je Izetbegovi&u zatvoruimao dovoljno vremena promisliti sve bo#nja!ke teme. Kada je Deklaracijazavr#ena, Izetbegovi&se potpisuje na prvo mjesto, a drugo upra%njeno mjestoostavlja za potpis Rusmira Mahmut&ehaji&a. Me$utim, Mahmut&ehaji&je ve&revoltiran saznanjem da Izetbegovi&mimo njegovog znanja pregovara sa AdilomZulfikarpa#i&em. Odbija dalju suradnju i odlazi u Francusku. Drugo, upra%njenomjesto na strana!koj Deklaraciji, ostalo je nepotpisano. Svjesni novih strujanja ususjednim republikama, bosanski komunisti su liberalizirali odnos prema politi!kimneistomi#ljenicima. Tako dugogodi#nji emigrant Adil Zulfikarpa#i&, preko Enesa(engi&a, dobija poruku od #efa bosanskih komunista Nijaza Durakovi&a kako nepostoje nikakve formalne smetnje za njegov dolazak u BiH. Zulfikarpa#i&je iz

Jugoslavije emigrirao neposredno nakon Drugog svjetskog rata, mada je biopripadnik partizanskog pokreta i visoko pozicioniran u prvoj poslijeratnoj Vladi BiH.

Nesu'eni prvi predsjednik SDA: Adil Zulfikarpa"i#

Photo: StockAdil Zulfikarpa#i&u svojoj knjizi pi#e: Izetbegovi&je mene nekoliko puta posje&ivaou Cirihu. Tu je 24. februara pala odluka da se osnuje stranka. Tra%io sam da se


5/141

stranka zove bo#nja!ka i on je na to pristao, oti#ao je u Bosnu i kada se vratio,rekao je da to sarajevski intelektualci muslimani ne&e. Onda je on predlo%io imeJugoslovenska muslimanska stranka, ne#to sli!no kao ona sa Spahom.Zulfikarpa#i&u knjizi prila%e fotografiju za koju tvrdi da je nastala u februara 1989. unjegovoj ku&i u Cirihu, kada je, ka%e on, donijeta odluka o formiranju stranke. UzZulfikarpa#i&a, na fotografiji su ovjekovje!eni: Hasan (engi&, Omer Behmen, Salim

)abi&i Teufik Velagi&.Nesporazum Zulfikarpa#i&a i Izetbegovi&a u vezi sa imenom Bo#njak uticao je nazahla$enje njihovih odnosa. Bakir Izetbegovi&je doputovao u Cirih, gdje je radio uBo#nja!kom institutu, prilikom posjete me zamolio da pre$em preko nesporazumao imenu stranke #to sam ga imao sa njegovim ocem, ispri!ao je Zulfikarpa#i&.U avionu na liniji Cirih - Zagreb, Adil Zulfikarpa#i&, koji prvi put poslije 44 godinedolazi u zemlju, spokojno je spavao. Na Zagreba!kom aerodromu ga je do!ekalaekipa hrvatske TV. Iz politi!kih struktura Hrvatske, TV je dobila vijest o njegovomdolasku. Preuzeli su ga zatim Hasan (engi&i Salim )abi&i odvezli u Zagreba!kud%amiju. Zulfikarpa#i&nije mogao dobiti paso#bez odobrenja savezne slu%bebezbjednosti. Tek nakon te saglasnosti Bo%o Bagari&, jedan od pomo&nika za SDBBiH, i Ned%ad Ugljen, koji su radili po pitanju emigracije, odlaze u )vicarsku i dajuZulfikarpa#i&u paso#. Neposredno prije Zulfikarpa#i&evog dolaska, jedan dionjegovog dosjea nestaje iz MUP-a BiH. Ra!unaju&i na njegovo bogatstvo, mnogi suu prodaji dosjea Zulfikarpa#i&u vidjeli #ansu za brzu zaradu. Pri!a ka%e da ga jeotkupio jednom, zatim drugi put, ali kada se pojavio i tre&i ekskluzivni vlasnikdosjea, Zulfikarpa#i&je, navodno, rekao da ga vi#e nema namjeru otkupljivati ineka rade s njim #ta ho&e. U policijskim krugovima nisu o!ekivali da &eZulfikarpa#i&biti srda!no do!ekan u Sarajevu. Kada je biv#i emigrant stigao na

d%umu u Gazi Husrev-begovu d

%amiju, mislio je kako se ne

#to doga

$a kada je vidioda okupljeni ljudi nekoga !ekaju. Obja#njeno mu je da !ekaju njega. Pozvan je u

Islamsku zajednicu. Vrata ministarstava su se sama otvarala, a pozivi za dru%enjasu stizali sa svih strana. Njegovi javni istupi svrstavali su ga u red modernihpoliti!ara, zapadnog tipa. Prema sje&anju Muhameda (engi&a, Zulfikarpa#i&sti%e uBiH nakon saop&enja za javnost o formiranju stranke: Poslije dosta rasprava okonaziva stranke kada je Adil tra%io da se stranka zove bo#nja!ka, dogovorili smo dase nakon registriranja u ime stranke unese - bo#nja!ka. O tome je potpisan i jedanpapir.Prvo sjedi#te SDA nalazilo se u Te#anjskoj 4, u prostorijama predstavni#tva firme

Lesnina koje je vodio Muhamed(

engi&.(

engi&je direktoru Lesnine najavio dase %eli baviti politikom, i tra%io je da ga oslobodi od posla godinu dana. Postigli su

d%entlmenski sporazum: ukoliko (engi&uspije u politici, odu%iti &e se firmi, aukoliko ne uspije, morat &e raditi dvostruko radno vrijeme kako bi nadoknadiopropu#teno. (engi&se sje&a: Kada je re!eno da se stranke mogu organizirati,odlu!ili smo skupiti 40 potpisa neophodnih za registriranje stranke. Razmi#ljali smokojih bi to 40 ljudi moglo biti. Neki se nisu htjeli uklju!iti, jer su se pla#ili, drugi jernisu znali ko su i kakvi ljudi koji formiraju stranku. Dva-tri dana smo smi#ljali imestranke. Kona!no smo prihvatili ideju Safeta Isovi&a da je nazovemo Strankademokratske akcije. Poslovi dvojice(engi&a - Muhameda, kao politi!kog, i

Hasana, kao organizacionog sekretara stranke - !esto su se poklapali. Hasan jesvakodnevno kontaktirao sa op&inskim odborima stranke i uvezivao po BiH ono#to se u prvim mjesecima stvaranja stranke organiziralo. Fuad Muhi&je dugo


6/141

dobijao signale o potrebi da se intelektualno uklju!i u formiranje SDA i na njih jepotvrdno odgovarao.Najjednostavniji put za omasovljavanja stranke vodio je preko Islamske vjerskezajednice. U BiH je bilo 106 op&ina, svaka op&ina je imala po nekoliko d%ematskihodbora. Onaj ko je kontrolirao IVZ, mogao je ra!unati da kontrolira duhovni %ivotMuslimana. Onaj ko je kontrolirao duhovni %ivot, imao je monopol na Muslimane.Borba za prevlast u IVZ po!inje sa Pokretom imama koji se de#ava mjesec dananakon Izetbegovi&evog izlaska iz zatvora. Vrhovni poglavi svih vjerskih institucija uvrijeme komunizma morali su imati suglasnot organa dr%avne bezbjednosti da biuop&e mogli biti imenovani na funkcije. Kako ni u inostranstvo, gdje su mnogi odnjih studirali, nisu mogli putovati bez suglasnosti saveznih institucija, mnogi su se,vi#e iz prakti!nih nego ideolo#kih razloga i eventualne koristi, obavezivali da &enakon povratka podnositi izvje#taje o svom radu i kontaktima.Ahmed ef. Smailovi&imao je visoku funkciju u Starje#instvu IVZ (kasniji Me#ihat),bio je redovni profesor na Islamskom teolo#kom fakultetu, sa, pri!a se, velikimugledom u arapskom svijetu. Jo#kao student, na arapski jezik preveo je knjiguDervi#i smrt. Njegov pristup muslimanskom pitanju mogli bismo nazvatiprosvjetiteljskim - kroz IVZ je trebalo obrazovati narod i podizati njegovu svijest.Smailovi&eva teza se ponavlja i u osamdesetim godinama, kada na scenu stupajutzv. muslimanski nacionalisti. Ova grupa nema simpatije prema IVZ, gaji animozitetprema imamima. Govorili su da samo selja!ka djeca idu u medresu, a oni su sebetretirali kao bosansku aristokratiju. Govorili su da su hod%e muslimani po profesiji,obja#njava jedan sugovornik, a mladomuslimanski stav je bio nazovi intelektualni,oni ne&e svoju vjeru da pretvaraju u profesiju. Efendiji Smailovi&u je zabranjeno dagovori u d%amijama, a kada je odlukom tada#njeg reisa Muji&a izba!en iz

Starje#instva, romanti

!ari vele da mu je srce prepuklo.Smailovi&eva smrt u IVZ izaziva buru. Imame je uznemirila !injenica da je

Smailovi&smijenjen po nalogu komunista, a uz svesrdnu pomo&struktura IZ. Imamisu po!eli glasno protestirati protiv birokratizacije IZ, a onda i protiv familijarnosti,finansijskih malverzacija, obja#njava Mustafa Be&irovi&, pripadnik pobune koja &ekasnije postati poznata kao Pokret imama. Dobio sam nepotpisani proglas ukojem se pozivam na skup !iji je cilj promjena stanja u IVZ, smjena vode&ih ljudi isli!no. Takvi proglasi su dijeljeni, stizali su po#tom, lijepljeni su po zidovima, sje&ase ovaj sudionik de#avanja imama.Formalni povod protesta je birokratizacija u IZ, familijarnost i finansijske

malverzacije. Centralni skup po!inje 1. novembra 1988. u velikom amfiteatruIslamskog teolo#kog fakulteta, gdje vri. Govore Salih ef. (olakovi&, uz njega su

Halil ef. Mehti&, Seid ef. Smajki&(koji kasnije napu#ta ovu struju) i skoro svi imamikojih je tada u BiH zvani!no 1.200. Tokom ove antibirokratske revolucije pri!a se onovcu: jedni druge optu%uju za uzimanje kredita. Proziva se reis Muji&kaopartizanski komesar kome je Tanaskovi&dao diplomu i tra%i se smjena Ferhata)ete, tada#njeg predsjednika Me#ihata. Pokret imama se vremenom paralelnoinstitucionalizira i raspada. Odvajaju se neki njegovi zagovornici kao #to je profesorMustafa Su#i&. Nisu zadovoljni !ak ni oni koji su ga inicirali: (ini mi se da je upitanju bila samo borba za vlast, ka%e Mustafa Be&irovi&, sudionik tada#njih

de#avanja. Kona!no, i oni koji misle da je doga$anje instruirano: Te godine su naulicama jedino Milo#evi&evi sljedbenici, Kraji#nici nezadovoljni aferom


7/141

Agrokomerc i imami. Takav niz doga$aja u jednoj godini se ne mo%e nazvatikoincidencijom, ka%e Enes Durmi#evi&.

Vodio osniva%ku skup"tinu: Muhamed (engi#Photo: slobodnadalmacija.hr

Na glasanju o izboru predsjednika Me#ihata od 30 glasova, 12 dobija Senahid ef.Bristri&i 18 Salih ef. (olakovi&. I tek nakon deset mjeseci ga je posjetioIzetbegovi&, veli (olakovi&ev suradnik, #to je pokazivalo neslaganje cijele SDAstrukture sa njegovim izborom. Jo#jedan strana!ki kandidat, Omer Behmen, istegodine gubi u utrci za predsjednika Sabora IZ. Tokom agitiranja za izbor

predsjednika Me#ihata uredni

#tvo Preporoda koje vodi D

%emaludin Lati

&biva nastrani efendije Bristri&a. (olakovi&je nakon izbora za predsjednika smijenio

redakciju i onda su oni izdali vanredni broj gdje su ga napali, ka%e posljednjijugoslovenski reis Jakub Selimoski. Prema jednom tuma!enju, su#tina neslaganjaje #to je (olakovi&eva struja bila protiv petljanja nastaju&e SDA u unutarnje stvariIZ. Tako je sekretar Me#ihata Adnan Silajd%i&odbijao da mutevelija Gazi Husrevbegovog vakufa bude strana!ki organizirani Omer Behmen. Silajd%i&je pretu!en, aBehmen je postao mentor vakufa. Pri!a se da je Silajd%i&na konstataciju da &etu%iti napada!e - kada je saznao da su iz obezbje$enja SDA - dobio odgovor:Mo%e#, ali onda ti niko ne&e garantirati da &e#ostati %iv. U me$uvremenu je

Preporod Silajd%i&a anatemizirao kao li

!nost koja je tokom su

$enja muslimanskimintelektualcima bila svjedok optu%be.

U jednom razgovoru koji su vodili Izetbegovi&i novoizabrani predsjednik Me#ihataSalih ef. (olakovi&, (olakovi&je jasno dao do znanja da, #to se njega ti!e,mije#anja politike u pitanja IZ ne&e biti. Alija, ja tebe kao !ovjeka mogu uva%avati,ali klanjati se mogu jedino Bogu, glasila je re!enica kojom je (olakovi&ispisaosvoju smrtnu presudu. Kona!ni obra!un &e uslijediti ne#to kasnije.Od inicijative za osnivanje do osniva!kog kongresa stranke protekla su samo dvamjeseca. Na osniva!koj skup#tini stranke Muslimana jugoslavenskog kulturno-povijesnog kruga Izetbegovi&se prisutnim obra&a sa Bismillahir-rahmanir-rahim,

konstatiraju&i kako je do#lo vrijeme za ru#enje sistema koji je pravljen mimo Boga iljudi, !ak i protiv njih. Pored Izetbegovi&a u funkciji predsjednika, izabrana su tripotpredsjednika: Adil Zulfikarpa#i&, Salim )abi&i Mirsad *eman. U predsjedni#tvo


8/141

stranke ulaze: D%emaludin Lati&, Omer Behmen, Sulejman Ugljanin, MirsadVelad%i&i Kenan Mazlami. Predsjedni#tvo je birano da bi se zadovoljila regionalnapripadnost od Krajine (Velad%i&) do Sand%aka (Ugljanin). Mahmut&ehaji&je me$umuslimanskim intelektualcima tretiran kao jedan od najobrazovanijih inajinteligentnijih pripadnika tog kruga. Prema predispozicijama, trebao je, ali se nijepojavio na osniva!kom kongresu stranke, odr%anom 26. maja 1990. u sve!anoj salihotela Holiday Inn. Doktor Maid Had%iomeragi&u svom dnevniku tog dana opisujeatmosferu sa skupa: Rijetko ko je u#ao u hotel i dvoranu bez Fatihe, u!ili su je ipred hotelom i u sali, a mnogi su prethodno i istihare klanjali. To je za Muslimanebilo pravo sveti#te i osta&e taj hotel u tom sje&anju... Eto, to je bila osniva!kaskup#tina SDA. Osniva!ka, prva, radosna, nevjerovatna, stotinama godinai#!ekivana i %eljena, a sumnjalo se i pribojavalo da nije i zadnja. To je skup#tinanarodna, jednog cjelovitog naroda, nepodijeljenog, jedinstvenog, do sadazapostavljenog, skromnog, tihog, neiskazanog, %eljnog i %aljenog. To je bilo velikoza Muslimane. Posebni zna!aj je davao osje&aj da je i vjerska, makar se to i nereklo.Sli!no se osje&ao i Muhamed (engi&, koji je vodio osniva!ku skup#tinu: Bio samveoma uzbu$en. Napravio sam, recimo, gre#ku najavljuju&i Dra%ena Budi#u, jersam rekao kako je on do#ao ispred HDZ-a. Reagirao je veoma nervozno. Dr. FuadMuhi&je govorio iz pozicije !ovjeka koji je upravo istupio iz CK SKBiH. U svomistupu je obrazlagao ustavno pravo Muslimana na nacionalno organiziranje. DaliborBrozovi&, koji je do#ao ispred HDZ-a, govornicu je iskoristio da izjavi kako &e segranica Hrvatske braniti na Drini. Elaborirao je tezu svih velikohrvatskihnacionalista kako je Bosna meki trbuh Hrvatske. Odu#evljeno pozdravljen odprisutnih, vi#e zbog !injenice #to je davao legitimitet skupu nego zbog onoga #to je

rekao, Brozovi&u tom momentu nije mogao ra

!unati da

&e imati podr

#kuIzetbegovi&a.

Kada je prilikom hap#enja 1983. jedanaest pripadnika slu%be bezbjednosti upalo uIzetbegovi&ev stan, zaplijenili su mnogo knjiga, pisama i fotografija koje su trebaledokazati u!e#&e u zavjeri protiv SFRJ. Slobodan )kipina, jedan od bezbjednjakakoji su upali u stan (kasnije kadar SDS-a), po svemu sude&i, bio je autor sitnepodvale koja je trebala imati krupne posljedice. Me$u Izetbegovi&eve spise jepodmetnuo i pamflet Usta#ke republike, odnosno Hrvatske, koja se brani na Drini.Izetbegovi&je odmah ustvrdio da se radi o namje#taljci. U prvoj verziji policijskogizvje#taja o zaplijenjenom materijalu naveden je i ovaj pamflet. Budu&i da se

nikakvom logikom nije mogao uvezati u ostale prona$

ene materijale, pamflet uoptu%nici nije ni spomenut, a potom je misteriozno nestao i iz arhive DB-a.Neki od muslimanskih intelektualaca su$eni 1983., su$eni su 1946. i 1949. godinekao pripadnici pokreta Mladi muslimani. Osniva!ka skup#tina organizacije Mladimuslimani odr%ana je u martu 1941. u prostorijama muslimanskog dru#tvaTrezvenost u Sarajevu. Skup#tini je prisustvovao i predstavnik vlasti, kako je tadabilo uobi!ajeno. Pripadnici organizacije su prema statutu bili obavezni da #ireobrazovanje, %ivjeli su asketski, u!ili ali da se koli!inom spoznatih !injenica iovladavanjem stranim jezicima #to bolje spreme za rukovodnu elitu, bilje%i Dervi#Su#i&.

O!ekivali su da &e pobjeda sila Osovine kao krajnji rezultat svog pozitivnog odnosaprema panislamizmu imati formiranje svjetske islamske dr%ave. Kraj rata


9/141

rukovodstvo MM je do!ekalo pocijepano, ali je ostala slo%na jezgra ilegalnerukovodne grupe koja je samu sebe nazivala grupa A.Krajem 1948. odr%an je plenum i izabrano VV - vrhovno vodstvo organizacije.Najodaniji pola%u zakletvu. Alija Izetbegovi&u knjizi Mladi muslimani ka%e: Jo#prije formalnog osnivanja na#eg udru%enja, mi smo se sastali u ku&i Tarika Mufti&a idonijeli program pokreta MM. Taj program je bio vrlo kratak, u njemu je bilo svegapet ta!aka... Jedna od tih ta!aka, dobro se sje&am, bila je da hod%e ne mogu bitinosioci preporoda... A sje&am se da je jedna ta!ka govorila o jedinstvu muslimana!itavog svijeta, mislim da je to bila ta!ka !etiri. Ta!ka pet glasila je: Prakti!noostvarenje islama, ispod teksta stajala je za nas jedna tajanstvena formula: nemakomentara. Mi smo to uvijek i#!itavali kao stvaranje jedne velike muslimanskedr%ave. Za nas je ta ta!ka zna!ila upravo to. Dok su sve druge ta!ke uz sav principimale i obrazlo%enje, du%e ili kra&e, ovdje je stajalo samo to: Prakti!no ostvarenjeislama i - nema komentara.Izetbegovi&evo dr%anje tokom su$enja 1983., racionalno govorenje kada mu jedavana rije!u sudnici, izazvalo je divljenje njegovih pristalica, ali i protivnika. Nasu$enju je u jednom momentu policajac pogledom uhvatio zgu%vani papiri&koji jeD%emaludin Lati&dobacivao Meliki Salihbegovi&. Papiri&je umjesto do cilja, pao napod ispred njegovih nogu. Sadr%aj poruke je bio optimisti!an, a glasio je Dokona!ne pobjede! Vrsta pobjede je svakako bila !injenica da je sedam godinakasnije, na osniva!kom kongresu SDA, Izetbegovi&istupio kao predsjednik stranke.Stoje&i iza govornice, u obra&anju prisutnim izme$u ostalog je rekao da svojeizlaganje sa zadovoljstvom po!inje vra&aju&i sje&anje na minulu 1989. godinu ukojoj je na ogromnim prostorima i za milione ljudi svanula sloboda. U !itavommilenijumu koji se upravo zavr#ava ima samo nekoliko datuma koji se mogu

uporediti sa ovom slavnom godinom. To su mo%da pad Carigrada, otkri

&e Amerike iFrancuska revolucija, nastavio je Izetbegovi&. Sa historijske scene neumitno silazi

svijet diktature i jednoumlja, ekonomskih i socijalnih projekata izvan ljudske mjere ihtijenja, gulaga, golih otoka i montiranih procesa. D%inovski poku#aj da se raj nazemlji stvori bez Boga i !ovjeka, pa i protiv Boga i !ovjeka, zavr#io se potpunimneuspjehom.Rekao je da prizor u Jugoslaviji pru%a skoro manihejsku sliku: sloboda je pobijedilau dvije sjeverne republike, a bori se sa velikim te#ko&ama i otporima u ostalomdijelu zemlje. Na momente ishod se !ini potpuno neizvjestan. Nabrojao je glavnegrupe problema koji pritiskuju Bosnu, ali kao najte%i je izdvojio samo jedan: Nad

zemljom se nadvila opasnost koja prijeti njenom opstanku kao samostalne dr%ave,kao republike. Odjeci sa ovog skupa jo#se nisu sti#ali, kada se krenulo u

osvajanje Krajine.Klju!za vrata Krajine je bio Fikret Abdi&. Muhamed (engi&ka%e da je bilo nekolikopoku#aja da se Abdi&uklju!i u stranku. Prvi poku#aj je bio preko MirsadaVelad%i&a koji je radio u Agrokomercu, a drugi preko Sulejmana Kurspahi&a. Tekna skupu u Velikoj Kladu#i Abdi&je zvani!no rekao da ulazi u stranku. Objasnio jeda je njegov jedini motiv o!uvanje Agrokomerca, ka%e (engi&.(engi&nije znao da je Adil Zulfikarpa#i&istovremeno ovlastio i advokata FarukaBalijagi&a, kao jednog od biv#ih branitelja Fikreta Abdi&a, da poku#a ubijediti

kraji#kog Babu da u$e u SDA. Abdi&najprije pristaje do&i na sastanak u Visoko,gdje iz Sarajeva sti%u Izetbegovi&i Zulfikarpa#i&. Prisutni se sje&aju kako supolicajci u civilu tako$er stigli u vrijeme predvi$eno za sastanak sa Abdi&em.


10/141

Zulfikarpa#i&je na policijsko prisusutvo samo non#alantno odmahnuo rukom: Netreba se uzbu$ivati, neka rade svoj posao. Me$utim, Abdi&na ovaj sastanak nijedo#ao. Odlu!io je trgovati.Pustio je da ga profesor Nenad Kecmanovi&i re%iser Emir Kusturica poku#ajuubijediti da se priklju!i reformistima Ante Markovi&a, a zatim se sam javio i rekaokako pristaje u&i u SDA. Svoj ulazak u stranku je objelodanio na velikompredizbornom skupu u Velikoj Kladu#i. Dan ranije, Fikret me pozvao iz Rijeke irekao da obavezno do$em na predizborni skup u Velikoj Kladu#i jer on ulazi u SDA.Tom prilikom mi je rekao da su kod njega dolazili Nenad Kecmanovi&i EmirKusturica, i ubje$ivali ga da u$e u Savez reformskih snaga, ali je on, eto, nagloodlu!io da se priklju!i SDA, ka%e Balijagi&. Skup u Velikoj Kladu#i, na kojem seokupilo skoro 400.000 ljudi, predstavljao je najve&e okupljanje Bo#njaka na jednommjestu. Nakon Gazimestana bilo je to najve&e okupljanje jednog naroda. Uz binu jenapravljena improvizirana bosanska ku&a sa dvije sobe.

)elja svakog jata: Fikret Babo Abdi#Photo: 24ur.com

U toj maloj sobi Alija je pitao Fikreta #ta %eli za protuuslugu zbog toga #to njegovulazak u stranku donosi sigurnu pobjedu SDA, jer je u to vrijeme Abdi&bio dalekonajkarizmati!nija bo#nja!ka li!nost u Jugoslaviji. Fikret je rekao da mu ne trebani#ta i da u SDA ulazi jer to narod Cazinske krajine od njega tra%i, ka%e Balijagi&.Odu#evljeno pozdravljen od okupljene mase, Abdi&je ostavljao dojamnajpopularnijeg politi!ara unutar SDA. I on je bio zbunjen masovno#&u skupa ieuforijom kojom je do!ekan. Kada je do#ao red da govori, rekao je kako sve!anoobjavljuje svoj ulazak u Socijalisti!ku, potom se brzo ispravio i dodao: Ulazak uStranku demokratske akcije. Bio je eufori!an. Nazvao je u Beograd HakijuPozderca i rekao mu da je pristupio SDA. Pitao je da li i on %eli u&i u stranku.Odu#evljeno je obja#njavao koliko se naroda okupilo u Kladu#i, i dr%e&i telefonskuslu#alicu visoko podignutu pitao: (uje#li, !uje#li? Kroz slu#alicu je strujao zvuk

nalik talasanju mora. Prema sje&anju Razije Pozderac, njen mu

%je na Abdi

&everije!i reagirao iznena$uju&e o#tro: Fikrete, zavadi&e#narod u Krajini. Za#to nisi

osnovao gra$ansku stranku? (uje#li?, ponavljao je Abdi&. Mi nemamo vi#e #ta


11/141

razgovarati, odgovorio je Pozderac spu#taju&i slu#alicu. Prekinuo je vezu, ali isvaki dalji kontakt sa doju!era#njim prijateljem.Mustafa (andi&koji je bio dugogodi#nji oficir KOS-a, sa posljednjim radnimmjestom u Kontraobavje#tajnoj grupi (KOG) RV i PVO se sje&a: Vozio sam se uautu i slu#ao na radiju vijesti. Jedan dio je bio strana!ka hronika. Dan prije zvao memajor (edo Kne%evi&, kolega koga sam znao dok smo zajedno radili u KOS-u iodu#evljeno rekao: Dobili smo ga! Pitam: Koga smo dobili? Ka%e: Abdi&a. Baboje legao na rudu. Dva puta je ponovio kako je Babo legao na rudu. (andi&svomkolegi nije vjerovao. Znam da je KOS nekoliko mjeseci pleo mre%u oko Fikreta usklopu operativne akcije Proboj 1, ali mu nisu mogli pri&i blizu. Kada sam ustrana!koj hronici na vijestima !uo kako je na velikom skupu u Velikoj Kladu#i Abdi&u#ao u SDA, onda sam se uko!io. Zaustavio sam auto i iza#ao da pripalim cigaretu.Ni#ta mi vi#e nije bilo jasno.Zulfikarpa#i&je u Veliku Kladu#u do#ao pravo iz Zagreba. Bio je stra#no nervozanzbog dvije stvari. Jedna je bila #to nije imao gdje mokriti, jer se ispred ku&e ve&nalazilo mnogo ljudi, a druga se ticala samog skupa, sje&a se Balijagi&.Zulfikarpa#i&je, nakon #to je odr%ao govor, nervozno u#ao u improviziranubosansku sobu. Iza kulisa najve&eg bo#nja!kog skupa se nazirao rascjep stranke,nevidljiv obi!nim smrtnicima. Iznervirano je uzviknuo: Zaboga, Alija,#ta ovoradite? Aludirao je na mno#tvo zelenih zastava sa polumjesecom, mu#karce sasabljama i turbanima na glavama, povike 'ivio Sadam Husein!, ukratko, naikonografiju skupa.Zulfikarpa#i&je govorio direktno Izetbegovi&u: Alija, ja ne %elim da u!estvujem upokolju Muslimana. )ta &e ti Homeinijeve slike? )ta &e ti ljudi u !ak#irama sazapojasanim jataganima? Slike ovog veli!anstvenog skupa Muslimana bit &e

prenesene za pola sata u vlade svih evropskih zemalja. Na svim slikama&e u prviplan biti stavljeni ovi bradati ljudi sa turbanima na glavi, sa jataganima za pojasom,

samo da se upla#i Evropa i Srbi dobiju opravdanje za pokolj koji nam pripremaju.Izetbegovi&je cijelo vrijeme #utio, na iznena$enje prisutnih. U tim momentima jeizgledao kao neko ko se povla!i, zatvara i tone u svoj unutra#nji svijet.Zulfikarpa#i&je nastavio: Sada dolazim iz Zagreba. Josip Manoli&mi je rekao dasu se oni domogli dosjea Udbe i da Salim )abi&radi za Udbu. Predlo%io mi je da)abi&a upregnemo kao dvostrukog igra!a, jer ve&ima njegov dosje. Izetbegovi&jei dalje uporno #utio. Prema svjedo!enjima prisutnih, izgledao je kao starac, umoranod svega. Zulfikarpa#i&je uporno i agresivno nastavio: Odmah se na ovom skupu

ogradi od ovih ljudi i reci da smo mi demokratska stranka od koje niko ne treba dase pla#i. Ukoliko to ne uradi#, ja izlazim iz SDA. Izetbegovi&je nakon izlaska zagovornicu poku#ao popraviti stvar. Pitao je obra&aju&i se masi: Jesmo li mi vjerskastranka?, nadaju&i se da &e negativan odgovor demantovati Zulfikarpa#i&eveprimjedbe. Masa je uzviknula: Jesmooo.... Nije dobro !uo, pa je ponovio pitanje:Jesmo li mi vjerska stranka? Dobio je isti odgovor iz stotine hiljada grla:Jesmooo...Vidio je da tako ne&e ni#ta popraviti u Zulfikarpa#i&evoj percepciji, pa jerazgovjetno, na slogove izgovorio: Mi nismo vjerska stranka! Kona!no je stigaoo!ekivani odgovor: Nismooo! Bo#njaci su bili spremni biti sve za onog za koga su

procijenili da mo%e da ih povede. Salim )abi&je iz rodne Gra!anice u Zagrebstigao nakon zavr#enog kroja!kog zanata. Ubrzo po!inje raditi kao samostalniobrtnik i sti!e visoke kvalifikacije u udru%enjima samostalnih obrtnika. Nekoliko


12/141

godina je bio i predsjednik Udru%enja obrtnika Zagreb, te zastupnik u Vije&uudru%enog rada Sabora Hrvatske. Kada je Zulfikarpa#i&objelodanio sumnje vezaneza )abi&a, )abi&podnosi tu%bu protiv njega. Zulfikarpa#i&anga%uje svog tada#njegadvokata Faruka Balijagi&a da u centrali KOS-a u Beogradu otkupi )abi&ev dosje.Dosje je, prema Balijagi&evim rije!ima, otkupljen za 40.000 #vicarskih franaka odoficira KOS-a Mileta Babi&a. U me$uvremenu, )abi&povla!i tu%bu protivZulfikarpa#i&a.Muhamed (engi&, na pitanje kako su Izetbegovi&i on reagirali na Zulfikarpa#i&eveoptu%be da Salim )abi&radi za KOS, odgovara da su dugo razgovarali o tome.Na#stav je bio da to ne treba shvatiti dramati!no. Komunisti!ka dr%ava je imalarazvijene obavje#tajne slu%be i mnoge je ljude prisiljavala da sura$uju na ovaj ilionaj na!in. Adil je rekao kako mu je Josip Manoli&pokazao dosje Salima )abi&a.Mislim da je Adil, koji je bio jedini me$u nama sa iskustvima u politici, htio pokazatikako sa politi!arima koji su ve&uzeli vlast u Hrvatskoj mo%e razgovarati na ravnojnozi. S druge strane, )abi&je mnogo uradio tokom izgradnje Zagreba!ke d%amije.Imao je mnogo problema u Hrvatskoj. Recimo, kada je d%amija izgra$ena,podmetnut je po%ar i po!inioci nikada nisu prona$eni. Bio je predsjednik Sabora IZJugoslavije. To se nije moglo zaboraviti. Rascjep u stranci je poku#ao izgladitinovoprido#li !lan. U motelu Lovac kod Srebrenika, Abdi&je poku#ao pomiritizava$enog Izetbegovi&a i Zulfikarpa#i&a. Me$utim, Zulfikarpa#i&je imao druga!ijeplanove. Na sastanak je do#ao veoma raspolo%en. Obja#njavao je da ima samojedan cilj - spasiti Bo#njake od predstoje&eg pokolja. Doslovno je rekao Abdi&u:Spreman sam za Agrokomerc, u roku od dva sata, na banku koju ti ka%e#uZagrebu, isplatiti dvjesto miliona dolara, samo da ide#sa mnom da spasimomuslimanski narod, a da ostavi#Aliju. Abdi&je pitao: Odakle ti tolike pare?

Zulfikarpa#i&je odgovorio kako je postao jedan od najbogatijih ljudi u svijetu, ali dadetalje kako je stekao novac ne&e obrazlagati. Abdi&je ipak odlu!io ostati sa

Alijom, sje&a se advokat Balijagi&.Rusmir Mahmut&ehaji&, koji je prestao participirati u strana!kom organiziranju, uljeto 1990. sre&e Izetbegovi&a u Sarajevu. )etaju od Slatkog &o#eta do Markala.Vidi, Rusmire, ovo. Podigao se narod. Sve je na nogama, ka%e Izetbegovi&.Budu&i da je rije!o razgovoru dvojice prijatelja koji su se politi!ki razi#li,Mahmut&ehaji&, nemaju&i vremena za obrazlaganje, replicira: Slu#aj, Izetbegovi&u,krcate narod na brod da ga odvedete u katastrofu goru nego u Drugom svjetskomratu. Zna#li ti u !ijim je rukama kormilo tog broda? Brod je u mojim rukama,

odgovara Izetbegovi&. U septembru 1990. Muhamed Filipovi

&i Adil Zulfikarpa

#i&definitivno se odvajaju od SDA i formiraju Muslimansku bo#nja!ku organizaciju.

Njihovo obja#njenje je kako je SDA isuvi#e vjerska stranka. Na paralelnimkonferencijama za #tampu Izetbegovi&govori kako raskola nema, a Zulfikarpa#i&iFilipovi&kako je razlaz definitivan. Ponovo po!inje potraga za Mahmut&ehaji&em. Urasplet jugoslovenske krize Bo#njaci ulaze u rasulu. Neki su ga okarakterizirali kaorasulo muslimanskog emocionalizma.


13/141

Kako je nastao SDS: Svi u dr%avu(2)Pi"u: Medina Delali#& Suzana $a%i#

Veli!ina slova:

Vrijeme okupljanja: Ljiljana Zelen Karad&i#, Radovan Karad&i#, Jovan

Ra"kovi

#i Nikola Koljevi

#Photo: Stock

Da je pameti, kao "to je nije knjiga knjiga Balkan bluz, Medine Delali#iSuzane $a%i#, nekada"njih novinarki Slobodne Bosne bila bi makarfakultativni ud&benik istorije na prostorima rahmetli SFRJ. S obzirom da tonije slu%aj, kao i da se o nekim stvarima u BiH, ali i "ire jednostavno ne pri%a,e-novine su odlu%ile da uz dozvolu autorki feljtonizuju knjigu koja pratide"avanja u zemlji Bosni i Hercegovini od dana ubrzanog ekonomskograzvoja, nekad republike u okviru SFRJ (1975.) , nerazja"njene pogibijetada"njeg predsjednika savezne vlade D&emala Bijedi#a, preko sunovrataHamdije Pozderca, Fikreta Abdi#a i Agrokomerca, procesa zbog kojih suzatvorske kazne odslu&ili Alija Izetbegovi#i Radovan Karad&i#, do ratnihdoga'anja i ubistava zapovjednika HOS-a, Bla&a Kraljevi#a u Hercegovini,Mu"ana Topalovi#a-Cace i mnogih drugih doga'aja zavr"no sa 1995.godinom. Autorke su knjigu same izdale, a osim promocija po BiH, i touglavnom u njenom lo"ijem ali i ve#em entitetu, knjiga nije do&ivjelapromociju izvan njenih granica. Posljednja de"avanja - po%etak su'enjaKarad&i#u, pu"tanje na slobodu Biljane Plav"i#, samo su bili dobar povod dakontaktiramo autorke i zamolimo ih za dozvolu da ovu fenomenalnu knjiguputem feljtona predstavimo i izvan granica BiH. U nadi da #e pru&iti odgovore

na brojna pitanja, ali i da bi mogla samim autorkama da pomogne nekimnovim saznanjima koja bi dodatno rasvetlila ovaj period predstavljamobosansku hroniku Balkan bluz (Okosnicu za njen nastanak %ine autorski


14/141

tekstovi i intervjui objavljeni u Slobodnoj Bosni u periodu od 1991. do2000.)Srpska nacionalna strategija artikulirana osamdesetih godina zasnivala se na idejikoja se mo%e prevesti kao nasilje iz dobrih namjera, a da bi svi Srbi mogli %ivjeti ujednoj dr%avi. Kao glavni ideolog ove strategije, !ija &e puna realizacija uslijeditipo!etkom devedesetih, Dobrica *osi&&e me$u srpskim intelektualnim krugovimabiti nazvan Patrijarh. Ovaj nekada#nji !lan Komunisti!ke partije Jugoslavije, zanajtragi!niju je srpsku obmanu smatrao ideolo#ku vjeru Srba u bratstvo i jedinstvojugoslovenskih naroda.Kao zamjenu komunizmu koji se obru#ava, nudi obnovljenu pro#lost kroznacionalnu dr%avu idealizovanu svijetom mitova i fikcija. Nacionalni program jezahtijevao lidera koji &e ga ostvariti. Prvi susret Dobrice *osi&a sa SlobodanomMilo#evi&em, liderom srbijanskih komunista, de#ava se po!etkom 1990. Milo#evi&je ve&trijumfovao na Kosovu, potom i u CK Srbije i postao Vo$a. Smi#ljenomsusretu koji je trebao izgledati kao slu!ajan na prijemu izraelske delegacije jeposredovala Klara Mandi&, Jevrejka iz beogradske porodice i dugogodi#nja

*osi&eva prijateljica. U krug oko Patrijarha Klaru je uveo biv#i suprug, akademikLjubomir Tadi&. Klara je upamtila rije!i kojima se Milo#evi&to ve!e oprostio od*osi&a, nagovijestile su %elju za ponovnim susretom.Nadam se da &emo se vidjeti, rekao je Milo#evi&na rastanku. U kom#iluku smo,dijeli nas samo ograda, dvosmisleno je odgovorio *osi&. Ali, ta ograda nije takovisoka, nadam se, nasmijao se Milo#evi&. Od tada se njih dvojica !esto sastaju iuvijek u Milo#evi&evom predsjedni!kom kabinetu. *osi&s pravom u Milo#evi&u nijevidio komunistu, do%ivljavao ga je kao nacionalistu. Milo#evi&, opet, nije imaopovjerenja u *osi&a, ali mu je bio potreban zbog ugleda koji je u%ivao u

intelektualnim i crkvenim krugovima koji su Milo#evi

&u bili nedostupni. Na kongresuodr%anom u januaru 1990. raspada se Savez komunista Jugoslavije. Postala je

izvjesna pobjeda nacionalista na izborima u Sloveniji i Hrvatskoj, a time imogu&nost samostalnosti ovih republika. Milo#evi&sa svojim saradnicima sve!e#&e razgovara o ratu. Da oru%ane bitke nisu isklju!ene, prvi put je javno zaprijetiou junu 1989. na proslavi 600 godina Kosovske bitke na Gazimestanu, ali je njegovanajava budu&nosti tada shva&ena kao metafori!ka pri!a o pro#losti. Milo#evi&seme$u najbli%im saradnicima nije slu%io metaforama, niti istorijskim aluzijama. Bio jekonkretan.


15/141

U kom"iluku smo, dijeli nas samo ograda: Milo"evi#i PatrijarhU kabinetu Borisava Jovi&a, srbijanskog !lana Predsjedni#tva SFRJ, nakonsjednice 13. februara 1990. vodi se %iva rasprava. Sadr%aj razgovora Jovi&bilje%i usvoj dnevnik: Poslije dana#nje sjednice Predsjedni#tva na kojoj su u!estvovali ipredsjednici predsjedni#tava republika i autonomnih pokrajina, tema Kosovo,sjedimo u mojoj kancelariji Veljko Kadijevi&, Pera Gra!anin, Sloba Milo#evi&,Dragutin Zelenovi&i ja. Nezvani!an i neobavezan razgovor. Sloba po!inje: Bi&erata, Boga mi. Ne&emo dati, Boga mi, uzvra&am ja. Dosta smo mi ratovali i ginuliu dva svjetska rata. Sada &emo rat svakako da izbjegnemo! Ne&e biti rata onakvog

kakav bi oni htjeli, dodaje Veljko, ali&e biti onakav kakav mora, a to je da im nedozvolimo da nas tuku.

Armijski vrh i srpsko rukovodstvo bili su saglasni da je upotreba vojske neminovna.Logika armijskog vrha bila je jednostavna - Slovenci i Hrvati svojimosamostaljivanjem %ele razbiti Jugoslaviju, Srbi %ele sa!uvati zajedni!ku dr%avu izato je Armija sa njima. Osnovni problem, ustvari, bio je budu&i koncept ure$enjasavezne dr%ave, da li &e se Jugoslavija razvijati kao centralizovana dr%ava ili kaooslabljena federacija #to srpskom rukovodstvu nije odgovaralo: time je mogu&nostnjihove dominacije bila isklju!ena.Da nije rije!o o!uvanju Jugoslavije, nego srpske dr%ave, objasnio je nekoliko dana

nakon ovog razgovora Dobrica *osi&u beogradskom listu Duga pozdravljaju&islovena!ku %elju za otcjepljenjem i samostalno#&u. Pri tome, Srbi morajuJugoslaviji, pa i njima Slovencima, poentira on, ispostaviti svoje nacionalneinterese i ra!une, koji nisu mali, a koji moraju da se izravnaju. Izlazak iz Jugoslavijemora da se plati. Slovenija nije bila ukalkulisana u beogradske planove, ali srpskeetni!ke oblasti u Hrvatskoj i Bosni jesu.U decembru 1989. Jovan Opa!i&nakon izdr%avanja tromjese!ne kazne izlazi izzatvora u )ibeniku. Osu$en je za naru#avanja reda i mira, na proslavi Kosovskogboja u Kninu prekinuo je program tra%e&i od okupljenih Srba da zaborave mit oJugoslaviji i okrenu se srpstvu. U zatvoru Opa!i&dobija telegram podr#ke od

Dobrice *osi&a, a nakon izlaska na slobodu odlazi kod njega u Beograd. *osi&upovjerljivom razgovoru zahtijeva od Opa!i&a da pomogne Jovanu Ra#kovi&u,direktoru Neuropsihijatrije u )ibeniku koji u Hrvatskoj radi na politi!kom


16/141

organizovanju Srba. Ubrzo se Ra#kovi&i Opa!i&dogovaraju da kulturni klub Zora,koji je prethodno obnovio Opa!i&, pretvore u politi!ku partiju. Ra#kovi&predla%e dase partija nazove Demokratska stranka. Opa!i&insistira da u naziv stranke stavenacionalnu odrednicu i 17. februara u Kninu promoviraju Srpsku demokratskustranku. O politi!kim ciljevima stranke govorio je Ra#kovi&: Srbi ne %ele drugudr%avu u Hrvatskoj, ali tra%e autonomiju. *osi&je srpsku strategiju u Hrvatskojobjasnio konkretnije. Na hrvatsku secesiju moralo se odgovoriti i srpskomsecesijom, na stvaranje hrvatske nacionalne dr%ave moralo se odgovoritistvaranjem srpske dr%ave. U svakoj prilici *osi&je hrvatskim Srbima dr%ao lekcijekako u vrijeme kada se raspada titoizam i Jugoslavija niko od njih - narodni heroji,generali, ministri u Hrvatskoj - nije stao uz narod da ga povede ka istorijskomosvje#tenju. U!inio je to jedan #ibeni!ki ljekar, u visokim godinama, invalidnogstanja zdravlja.Mislio je na Jovana Ra#kovi&a. Ra#kovi&se smatrao *osi&evim duhovnimproizvodom, #to je uistinu i bio. Narednih mjeseci njegova doktorska kancelarija je isjedi#te stranke. Na mitinzima na kojima je govorio o velovima kojima je prekrivenosrpstvo narod je slu#ao. Nisu razumijevali metafore kojima se Ra#kovi&slu%io, alisu ga slijedili kao ikonu koja je o%ivjela pred njihovim o!ima. Ipak, SDS je namajskim izborima 1990. osvojio samo pet mjesta u hrvatskom saboru. Ve&ina Srbau Hrvatskoj nije bila zahva&ena nacionalnom renesansom i mahom su glasali zakomuniste Ivice Ra!ana. Srbi masovno pristupaju stranci tek nakon izbora, upla#enipobjedom HDZ-a i rije!ima hrvatskog predsjednika Franje Tu$mana o !istojhrvatskoj dr%avi. Hrvatski nacionalisti su nudili dovoljno razloga za strah, a srpskovodstvo je !ekalo da se narod dovoljno upla#i. Osnovni generator za raspirivanjepotrebnog straha bilo je podsje&anje na genocid nad Srbima u Drugom svjetskom

ratu.Stranka je ve&imala odbore u Beogradu i Sloveniji kada se pristupilo njenomorganizovanju u BiH. U Sarajevu o tome razmi#ljaju Vladimir Srebrov i krugprofesora sa Filozofskog fakulteta gdje Srebrov vodi biblioteku. U po!etku su kaozavjereni!ka sekta, ali se spremaju postati dominantan politi!ki pokret. U majuInicijativni odbor broji sto !lanova. Bio sam ubije$en da u BiH ima malo Srba.Vrijeme kada sam vidio da ima puno velikosrba, bilo je vrijeme kada je SDS ve&formiran i kada su vidjeli da zbog toga ne&e biti podvrgnuti sankcijama ili i&i uzatvore, ispri!ao je Vladimir Srebrov. Sebe je, zahvaljuju&i svom politi!kombekgraundu, vidio kao budu&eg lidera stranke. Krajem osamdesetih je javno

napadao prisustvo Albanaca u Sarajevu i albanski nacionalizam, te vodio javnerasprave o srpskom jeziku. Milan Nikoli&, kako se uistinu zvao, promijenio je imekada je oti#ao na magisterij u Rusiju. Iz umjetni!kog egzibicionizma, ispri!ao je,tamo je sebi odsjekao uho.Prvi korak u politi!kom organizovanju sarajevske grupe je bila obnova kulturnogdru#tva Prosvjeta, na !emu se anga%uje nekoliko profesora sa Filozofskogfakulteta. Profesor knji%evnosti Vojislav Maksimovi&u prolje&e objavljuje tekst ukojem tra%i obnavljanje Prosvjete, potom to !ine profesor filozofije Aleksa Buha iknji%evnik Vladimir Nasti&. Obnoviteljska skup#tina Prosvjete odr%ana je 28. juna1990. u sarajevskoj Vije&nici.

Na Skup#tini koju je vodio Aleksa Buha za predsjednika Prosvjete izabran jeVojislav Maksimovi&. Nije se slu!ajno kod bosanskih, kao i kod krajinskih Srba prvioblik ja!anja etni!kog zajedni#tva pojavio kroz obnavljanje ranije ukinutih kulturno-


17/141

prosvjetnih udru%enja kakva su bila Zora i Prosvjeta. Izra%avanje kulturneposebnosti bila je uvertira za insistiranje na politi!koj posebnosti koje &e uslijeditikasnije. U srpskom intelektualnom krugu u kome se dugo razmi#ljalo oorganizovanju bosanskih Srba, svi su u dubokoj sjeni najozbiljnije figure - MiloradaEkme!i&a, profesora na katedri za istoriju sarajevskog Filozofskog fakulteta. Mnogio!ekuju da &e Ekme!i&biti predsjednik stranke i njega kao apsolutnog autoritetaniko ne dovodi u pitanje. Uz Ekme!i&a, najuticajniji je Nikola Koljevi&, profesor nakatedri za op#tu knji%evnost i teatrologiju, kojeg strana!ke kolege opisuju kaodubokoreligioznog mra!njaka. Inicijativnom odboru stranke pristupa psihijatar ipjesnik Radovan Karad%i&, koji je prethodno bio u Ekolo#kom pokretu Zeleni.Anoniman je i me$u misle&im Srbima obilje%en kao saradnik Dr%avnebezbjednosti zadu%en da pokriva Udru%enje knji%evnika. Njihovo podozrenje izaziva!injenica da Karad%i&nikada nije pozivan, a svi drugi jesu, na informativnerazgovore nakon prokazanih knji%evnih skupova na kojima je osamdesetih godinagovorio pjesnik Matija Be&kovi&. Sumnjivom se !inila i Karad%i&eva specijalizacija uAmerici. Bio je iz !etni!ke porodice, njegov otac Vuko je zbog !etni#tva odle%aopetogodi#nju zatvorsku kaznu. Saglasnost za specijalizacije takve vrste je davaovladin Komitet za odnose sa inostranstvom, tako da je Karad%i&evo porijeklo bilovi#e nego dovoljan razlog da bude odbijen. Znalo se i da je osamdesetih godinasu$en za privredni kriminal, mada &e kasnije svoj boravak u zatvoru poku#atipredstaviti kao borbu za nacionalni interes. Njegovu poziciju me$u vode&imbosanskim Srbima promijeni&e Dobrica *osi&.Karad%i&je Patrijarha upoznao osamdesetih godina u dru#tvu bosanskih pjesnikakoji su %ivjeli u Beogradu. U prolje&e 1990. *osi&poziva Ra#kovi&a i nekolikosrpskih intelektualaca iz Bosne na sastanak u Beograd. Nikola Koljevi&je na

sastanak poveo i Karad%i&a. Mada su se kolege Ra

#kovi

&i Karad

%i&do tadapovr#no poznavali, uglavnom su se sretali na stru!nim skupovima psihijatara. *osi&

je razmi#ljao koga izabrati za lidera bosanskih Srba, nije mogao prona&i bosanskipandan Ra#kovi&u. Predsjedni!ko mjesto je ponudio Ekme!i&u i Buhi. Nijedan odnas nije bio spreman da preuzme tu funkciju, obja#njava Aleksa Buha. Nasastanku u Beogradu *osi&predsjedni!ko mjesto nudi Koljevi&u. Koljevi&odbija ipredla%e Karad%i&a koji je poslu#no sjedio do njega. Kadrovska kombinatorika je odpo!etka uklju!ivala dr. Nenada Kecmanovi&a, rektora Sarajevskog univerziteta.Smatralo se da Kecmanovi&ima politi!ko iskustvo, uva%en je, analiti!an i, #to jenajva%nije, dovoljno veliki Srbin. Kecmanovi&je mogao obezbijediti pristalice u

rasponu od tvrdih Jugoslovena do mek#ih Srba, ali i zavarati politi

!ke protivnike uspektru od tvrdih Bosanaca do mekih Muslimana.


18/141

Nenamjerno odabran: RadovanPhoto: EPA/Anja Niedringhaus

Bo#njaci ve&imaju formiranu stranku kada Radovan Karad%i&poziva predsjednikaSDA Aliju Izetbegovi&a na sastanak. Umjesto Izetbegovi&a na sastanak odlazisekretar stranke Muhamed (engi&. Sre&u se u kancelariji bolnice u kojoj jeKarad%i&zaposlen. Karad%i&(engi&u govori kako Srbi ho&e da formiraju stranku ipredla%e koaliciju. Pokazuje ve&otkucan tekst koji treba potpisati, u kojem se ka%ekako se SDA i SDS udru%uju da &e zajedno i&i na predizborne skupove. (engi&odgovara: Doktore, mi ne znamo profil va#e stranke, ne znamo ko su ljudi koji &evoditi stranku?!.Karad%i&obja#njava kako &e srpsku stranku voditi ugledni !lan ovog dru#tva,profesionalac, najvjerovatnije Nenad Kecmanovi&. Kecmanovi&odbija ponu$enufunkciju. Naravno, imponovala mi je inicijativa da do$em na !elo SDS-a za kojusam neformalno saznao i ne#to ranije. Me$utim, grupi osniva!a koji su mi to iformalno saop#tili objasnio sam da sam li!no skloniji nekoj varijanti gra$anskepartije koja bi imala ve&i autoritet da ponudi demokratsko rje#enje me$unacionalnihodnosa u BiH i koja bi obavezno bila orijentisana na #iri jugoslovenski prostor,obja#njava Kecmanovi&za#to nije stao na !elo SDS-a. Rekao sam im da ve&

postoje razmi#ljanja i okupljanja na takvoj platformi i da sam u njih uklju

!en, ali daistovremeno podr%avam organizovanje i na#eg naroda na nacionalnoj osnovi po#to

su to ve&u!inili i Muslimani i Hrvati. Izgleda da je moja pluralisti!ka otvorenost zaobje opcije stvorila utisak da se dvoumim, pa je moja kandidatura ostala u opticaju!ak i na osniva!koj skup#tini SDS-a.Savezni premijer Ante Markovi&je nakon raspada jugoslovenskih komunista jo#uvijek vjerovao da raspad SKJ ne zna!i i nestanak Jugoslavije. Velikim narodnimmitingom odr%anim 27. jula 1990. na Kozari pred vi#e od 100 hiljada okupljenihpromovisao je Reformsku stranku sa kojom &e iza&i na izbore. Kecmanovi&sepridru%io nasmijanom jugoslovenskom premijeru. Ja sam i komuniste napustio

zato#to su prestali da budu jugoslovenska stranka, kao

#to sam i u reformisteoti#ao, i pored politi!ki probita!nijih ponuda, ne toliko zbog reformi Ante Markovi&a,


19/141

nego zbog toga #to je to bila u tom momentu jedina jugoslovenska stranka naterenu BiH, tuma!i Kecmanovi&.SDS je u politi!ku arenu u#ao pozivaju&i na ru#enje komunizma. Nakon #to analizekoje za internu upotrebu pravi Inicijativni odbor pokazuju da je srpsko stanovni#tvouglavnom seosko stanovni#tvo, razmatra se ideja da se formiraju odbori stranke pomanjim mjestima i selima. Nakon svega, Karad%i&ev !etni!ki pedigre !inio seprihvatljivijim za nacionalni pokret nego pedigre biv#ih komunista. Na sastankuIzvr#nog odbora Prosvjete Maksimovi&, Koljevi&i Ekme!i&vr#e pritisak naVladimira Srebrova da prepusti vode&e mjesto Radovanu Karad%i&u. Koristeargument da se radi o velikom Srbinu iz !etni!ke porodice koji ima podr#kuDobrice *osi&a.S obzirom na planiranost budu&ih doga$aja, Srebrov je u stvaranju SDS-a biodvostruko izmanipuliran jer je na svojim ple&ima izdr%ao prvi negativni udarjavnosti. Naro!ito zbog formiranja omladinskog krila SDS-a Mlada Bosna koje je,po njegovim rije!ima, trebalo biti %eljezna pesnica stranke.Njegov imid%ne&u da budem lider, ve&samo buntovnik svog naroda u BiHdoprinio je da Karad%i&izgleda umjereno. Istovremeno, razmi#ljalo se oorganizacionom obliku stranke. Neki su zagovarali podjelu stranke na dva krila -konzervativno i lijevo, odnosno !etni!ko i partizansko krilo. Ja sam pristao davodim narodnja!ko krilo i to samo do izbora, predla%u&i da socijaldemokratsko krilovodi dr. Dragan Kalini& , ispri!ao je jednom prilikom Karad%i&. Usprotivio se *osi&obja#njavaju&i da &e frakcije podijeliti stranku. Ustvari, pomirenje !etnika i partizanabio je njegov i Milo#evi&ev zadatak.

Kako je nastao SDS: Svi u dr%avu(3)Veli!ina slova:


20/141

Na prvim skupovima Karad&i#evih slika nije bilo: Beograd nekoliko godinaposlijePhoto: Stock

Da je pameti, kao "to je nije knjiga Balkan bluz, Medine Delali#i Suzane$a%i#, nekada"njih novinarki Slobodne Bosne bila bi makar fakultativniud&benik istorije na prostorima rahmetli SFRJ. S obzirom da to nije slu%aj,kao i da se o nekim stvarima u BiH, ali i "ire jednostavno ne pri%a, e-novinesu odlu%ile da uz dozvolu autorki feljtonizuju knjigu koja prati de"avanja u

zemlji Bosni i Hercegovini od dana ubrzanog ekonomskog razvoja, nekadrepublike u okviru SFRJ (1975.) , nerazja"njene pogibije tada"njegpredsjednika savezne vlade D&emala Bijedi#a, preko sunovrata HamdijePozderca, Fikreta Abdi#a i Agrokomerca, procesa zbog kojih su zatvorskekazne odslu&ili Alija Izetbegovi#i Radovan Karad&i#, do ratnih doga'anja iubistava zapovjednika HOS-a, Bla&a Kraljevi#a u Hercegovini, Mu"anaTopalovi#a-Cace i mnogih drugih doga'aja zavr"no sa 1995. godinom.Autorke su knjigu same izdale, a osim promocija po BiH, i to uglavnom unjenom lo"ijem ali i ve#em entitetu, knjiga nije do&ivjela promociju izvannjenih granica. Posljednja de"avanja - po%etak su'enja Karad&i#u, pu"tanje

na slobodu Biljane Plav"i#, samo su bili dobar povod da kontaktiramoautorke i zamolimo ih za dozvolu da ovu fenomenalnu knjigu putem feljtonapredstavimo i izvan granica BiH. U nadi da #e pru&iti odgovore na brojnapitanja, ali i da bi mogla samim autorkama da pomogne nekim novimsaznanjima koja bi dodatno rasvetlila ovaj period predstavljamo bosanskuhroniku Balkan bluz (Okosnicu za njen nastanak %ine autorski tekstovi iintervjui objavljeni u Slobodnoj Bosni u periodu od 1991. do 2000.)

Neovisno od sarajevskog, formiran je i drugi Inicijativni odbor u Krajini kao ehohrvatskih de#avanja. Njegovo sjedi#te bilo je u Drvaru. )umarski in%injer Borivoje

Sendi&se po!etkom maja vratio u Banju Luku nakon vi#egodi#njeg ispitivanjapra#uma u Africi. Poticao je iz !etni!ke porodice i prezirao komuniste. Za kraji#ki


21/141

inicijativni odbor koji djeluje u tajnosti Sendi&&e saznati prilikom slu!ajnog susretasa Ra#kovi&em u Beogradu.Dva mjeseca nakon ovog susreta postao je potpredsjednik SDS-a za bosanskuKrajinu. Idu&i tako kod Terazijske !esme ugledah iz Balkanske u susret mi idebradati !ovje!uljak sa %enicom pod rukom. Vidio sam Ra#kovi&eve slike, on je to.Preprije!im mu put onako duga!ak, sagnem se i rafalom, da mi ne utekne, ispri!amda mi, bosanski Srbi, ho&emo ono #to i oni u Kninu.)ta ste po struci?)umar, velim ja.To je dobro, vi terenci znate narod. Ne mogu danas ostati sa vama, idemu Francusku 7, dajem intervju.Mogu li ja vama u Knin?Ne treba, hajde u Drvar - tamo ljudi ve&rade na tome.Na sastanku koji se 20. maja odr%avao u gradskoj biblioteci u Drvaru okupljenimase obratio Slavko Grahovac, predsjednik Inicijativnog odbora. Besjedio je o 1941.,koja se Srbima ne smije ponoviti. Prisutni su na rastanku popunili pristupnicekninskom SDS-u. U Banjoj Luci je tek nekolicina %eljela pri&i stranci, me$u prvimanovinar Nikola Guzijan i Branko Majstorovi&!ija su dva brata ubijena kao pratiociDra%e Mihailovi&a prilikom njegovog hvatanja. Na Dan borca, 4. jula, dogovoren jemiting u Drvaru na kojem &e govoriti Ra#kovi&. Na pozornici improvizovanoj odburadi i dasaka Ra#kovi&je podigao uvis tri prsta. Nasta bura i vrisak, neko se eto,poslije 40 godina, usudio da sebe, u ime Trojice, ozna!i kao Srbina, sje&a seSendi&. Nakon mitinga odr%an je sastanak kojem prisustvuju predstavnici obaInicijativna odbora. Dogovaraju da se stranka nazove Srpska demokratska strankaBiH jer Srbima koji nisu u svojim mati!nim dr%avama treba zajedni!ka stranka.

Srebrov je to jo#ranije predlo

%io Ra

#kovi

&u i ostao je u uvjerenju da je inicijativa zaime stranke bila njegova. Me$utim, tada nije znao da je plan kako &e izgledati i #ta

&e raditi SDS napravljen mnogo ranije u Beogradu.Kod imenovanja predsjednika Inicijativnog odbora bilo je nedoumica. Nismopoznavali dobro jedni druge, neko predlo%i neke od nas iz Krajine, drugi predlo%i#eprisutnog doktora (Karad%i&a) iz Sarajeva, opisao je taj sastanak Sendi&. Ra#kovi&uze rije!. Krajina u kojoj su Srbi ve&ina, svakako &e biti uz stranku. U Sarajevu iisto!noj Bosni Srbi su izmije#ani sa Muslimanima i va%no je da vo$a stranke, barprivremeno, bude iz tog kraja. Predla%e Karad%i&a, ostali na!elno prihvataju.Srebrov, neupu&en u dogovor u Drvaru, izdaje proglas da &e se osniva!ka

skup#tina SDS-a BiH odr

%ati 7. jula. Siguran je da

&e on biti novi predsjednik. Narazgovor ga poziva Koljevi&i ka%e da &e izgubiti glavu ako odr%i taj skup. Srebrov

pristaje da se osniva!ka skup#tina odr%i po dogovoru iz Drvara 12. jula, naPetrovdan, ali pod uslovom da se tada izvr#i pomirenje, a do septembra ostaviotvorenim pitanje predsjednika stranke. Vladimir Srebrov nikada nije uziman kaoozbiljan kandidat za mjesto prvog !ovjeka mada je on nastojao da to bude.Naprosto, nije bio format za takvo mjesto, ka%e Aleksa Buha.


22/141

Mjesto gdje se stvarala krvava istorija: Klub knji&evnika, Francuska 7Photo: Stock

Ve!e prije osniva!ke skup#tine u Sarajevo je stigla delegacija iz Krajine. Satima!ekaju u prizemlju Holiday Inna za!u$eni #to ih niko nije do!ekao. Ume$uvremenu, na prvom spratu hotela traje mu!na rasprava sarajevskih Srba okotoga koga &e sutra predlo%iti za predsjednika - Karad%i&a ili Srebrova. Rasprava jeneugodna jer Srebrov ne %eli odstupiti. Kada je kraji#ka delegacija saznala o !emuse vodi rasprava, Slavko Grahovac predla%e da oni izaberu predsjednika iz Krajine.

Kona!no, sutradan, sat vremena prije promocije predvi

$ene za 12 sati, Karad

%i&prilazi Srebrovu i ka%e mu da se povu!e jer &e on biti predsjednik. Ko te izabrao za

predsjednika?, pita Srebrov. Milo#evi&, odgovara Karad%i&, a Jovan Ra#kovi&obja#njava da je takav dogovor u!injen u Beogradu. Pred vi#e od dvije hiljadeSrba okupljenih u Domu mladih na Skenderiji, Ra#kovi&promovira svog kolegupsihijatra za predsjednika stranke. U momentu kada cijela sala ustaje na noge daaplauzom pozdravi predsjednika svih bosanskih Srba, Vladimir Srebrov sjedi.

Na predstoje&im novembarskim izborima Srebrov &e biti kandidat Srpskog pokretaobnove. Uz Ra#kovi&a, osniva!ki skup SDS-a je pozdravio beogradski profesor

Slobodan Ini&kao i predsjednik SDA Alija Izetbegovi&. (estitam, mi vas odavno!ekamo, vi imate mjesto ovdje, rekao je Izetbegovi&okupljenima. Pored Ra#kovi&aje sjedio akademik Muhamed Filipovi&kome se Ra#koviapatom neprestanoobra&ao. Ja blesava !ovjeka, ispri!ao je kasnije profesor Filipovi&, sto puta mi senadnio nad uho i govorio: Ostarismo, moj Tunjo, ni#ta od nas. Karad%i&jedjelovao zbunjeno, tako je i govorio. Tra%io je ispravljanje nepravde prema Srbima,jednaka kulturna, vjerska i ekonomska prava, izme$u ostalog i dostojanstvenosahranjivanje svih srpskih %rtava i obilje%avanje strati#ta na adekvatan i dostojanna!in.Na Skup#tini je izabrano rukovodstvo stranke. Velibor Ostoji&je imenovan za

predsjednika Izvr#nog odbora, a Danilo Veselinovi&i Jovan Tintor zapotpredsjednike stranke. SDS-ov slogan Srbi, vi smijete da budete Srbi kona!noje potvr$en. Odmah je formiran Savjet za me$ustrana!ku saradnju, svojevrstan


23/141

trust mozgova kojim je predsjedavao Nikola Koljevi&. (lanovi savjeta su, izme$uostalih, postali akademici Milorad Ekme!i&i Slavko Leovac, te knji%evnici VojislavMaksimovi&i Miroslav Toholj.Nakon Karad%i&evog preuzimanja stranke, sastanci se odr%avaju u njegovom stanuu ulici Sutjeska. Jednostavno, zato #to je stan bio kao fudbalsko igrali#te i u centrugrada, pri!ao je Vladimir Srebrov, jedan od sudionika tih susreta. Ljeto i jesenobilje%ili su mitinzi na kojima je Karad%i&a pratio Jovan Ra#kovi&. Na mitinzima jenarod nosio slike srpskih velikana Svetog Save, Kara$or$a, Vuka Karad%i&a,Njego#a, Tesle kao da su to njegove savremene vo$e. Nosili su i slike JovanaRa#kovi&a i Milo#evi&a. Karad%i&evih slika skoro da nije bilo, sje&ao se novinarNikola Guzijan.Ra#kovi&je svoja nadahnuta obra&anja od kojih bi se masa uskome#ala zavr#avaopodizanjem Radovanove ruke uvis, kao da se radi o bokseru pobjedniku. Karad%i&nije bio uvjerljiv govornik. Narod je privukao Jovo.Usta#ka ikonografija koja se pojavila u Hrvatskoj u!inila je njegovu pri!u o genocidu%ivotnijom. Ubrzo sam i ja po!eo #kripati zubima. Pokretale su nas emocije, a nerazum, ka%e Guzijan.Karad%i&nam je te jeseni kroz dvije va%ne rije!i - strah i bijes - objasnio strategijusvoje stranke. Razgovarali smo u ku&i Danila Veselinovi&a, smje#tenoj preko putakasarne u Ned%ari&ima. Veselinovi&je prvi sprat svog doma #irokogrudo ustupio zapotrebe SDS-a. Stranka je fakti!ki bila smje#tena u dvije male sobe-kancelarije ukojima su neprestano zvonili telefoni i stizali faxovi iz baze, kako je govorioVeselinovi&dok je #efu predavao tek pristigle papire. Kao usput i kao slu!ajnoobojica su komentirali da je priliv !lanstva u stranku neo!ekivano dobar.(ekali smo da se svaki Srbin upla#i zato #to nema stranku, a ne zato #to je ima.

Momenat za njeno osnivanje bio je kada su Srbi bili bijesni pred koalicijomMuslimana i Hrvata, obja#njavao je Karad%i&. Bio je obu!en u ko#ulju upadljivoru%i!aste boje. Dok pitate, zavaljivao se u stolicu, zabacivao glavu, otklanjaju&ikosu sa !ela. Kada je odgovarao, tijelo je imalo suprotnu putanju. Unosio vam se ulice i gledaju&i neprekidno u o!i, kao da vas psihoanalizira ili hipnoti#e, nametaosvoj tok svijesti. Karad%i&je znao da je nacionalni program nemogu&e ostvaritibez naroda. Srpski narod je, s obzirom na prethodna istorijska iskustva, najlak#ebilo homogenizirati stvaraju&i psihozu ugro%enosti. )to je stvorena psihoza bilave&a, razlike me$u Srbima su bile manje.Srpski nacionalni pokret, odnosno SDS, prakti!no prekida, zaustavlja sukobe

unutar srpskog naroda, biv#e podjele na teiste i ateiste, na nacionaliste ikosmopolite. To je, mo%e se re&i, bio na izvjestan na!in i jedan od preduslova za

stvaranje srpske dr%ave na prostorima Bosne i Hercegovine. Naravno da je todugoro!an proces koji ima svoju unutra#nju logiku, analizirao je po!etak srpskogorganizovanja u BiH Velibor Ostoji&, prvi predsjednik IO SDS-a. Program stranke je,po sje&anju Alekse Buhe, imao dva prioriteta. SDS BiH je u svom programu imaokao prioritet demokratski transformisanu BiH u okviru demokratski transformisaneSFRJ. Ako to nije prihvatljivo Muslimanima i Hrvatima, tada po#tovanje sva trinaroda na samoopredjeljenje, uklju!uju&i i pravo na sopstvenu dr%avu.Desetak dana nakon formiranja bosanskog SDS-a, u Srbu u Hrvatskoj, pred sto

pedeset hiljada Srba progla#en je Srpski sabor i donesena Deklaracija osuverenosti i autonomiji. Ukoliko Jugoslavija ostane federacija, odlu!ili su,zadovolji&e se kulturnom autonomijom. Ako ne bude Jugoslavije, a bilo je o!igledno


24/141

da je ne&e biti, dolazi u obzir samo teritorijalna autonomija, odnosno srpska dr%ava.Hronologija dotada#njih de#avanja ukazivala je da su hrvatski i bosanski SDSfunkcionirali po istoj matrici. To je zna!ilo da &e odluke Srba iz Hrvatske uskorodobiti i bosansku varijantu.Dok su SDS partije rasle, Ra#kovi&, !ovjek koji ih je promovirao, je padao. Nakon#to je u maju te godine odbio prijedlog hrvatskog predsjednika Tu$mana da prihvatimjesto potpredsjednika Vlade, uz obrazlo%enje da je hrvatska dr%ava usta#oidna iagresivna

Promoter srpstva: Jovan Ra"kovi#

Photo: webshots.comprema Srbima, iz Tu$manovog kabineta je listu Danas proslije$en fonogramrazgovora u kojem Ra#kovi&ka%e hrvatskom predsjedniku da su Srbi lud narod i daon nema ni!eg zajedni!kog sa komunistom Milo#evi&em. Srbijanski predsjednik muto ne opra#ta, jednostavno zato #to mu Ra#kovi&vi#e ne treba. )ef vi#e ne ra!unana mene, kona!no je shvatio Ra#kovi&. Milo#evi&je ve&igrao na drugu kartu,Milana Babi&a, kojeg je procijenio kao dovoljno ambicioznog da Srbe u Hrvatskojpovede u rat.Ra#kovi&&e ubrzo dobiti otkaz u bolnici, a peticiju za njegov progon iz)ibenika,koju je organizirao HDZ, potpisalo je oko 20 hiljada ljudi. Moja stranka i ja li!no

smo zapalili fitilj srpstva ne samo u Hrvatskoj. Mi smo palili fitilje i po BiH i ne bi semogao zamisliti SDS BiH, pa ni gospodin Karad%i&, da nije bilo na#eg utjecaja,izjavio je Ra#kovi&po!etkom 1992. za televizijsku stanicu Jutel. Bio je samodjelomi!no u pravu jer se ni Ra#kovi&, ni SDS, niti Karad%i&ne bi mogli zamisliti danije bilo *osi&a i, kona!no, Milo#evi&a.Dok bosanski SDS priprema izbore, SDS Krajine priprema rat. Milan Babi&,gradona!elnik Knina i predsjednik Srpskog nacionalnog vije&a, po Milo#evi&evomnalogu, 12. augusta se sastaje u Beogradu sa Borisavom Jovi&em, predsjednikomPredsjedni#tva SFRJ. Sastanku prisustvuje i savezni ministar za unutra#njeposlove Petar Gra!anin. Babi&tra%i garancije da se hrvatska zastava ne&e

zavijoriti u Kninu. Jovi&je prethodno sa Milo#evi&em dogovorio strategijudjelovanja u Krajini. U svom dnevniku Jovi&bilje%i: Sloba je dao dve ideje: prvo, dase odsijecanje Hrvatske izvr#i tako #to &e li!ko-banijske i korduna#ke op#tine, koje


25/141

su stvorile zajednicu, ostati sa na#e strane, s tim da se tu kasnije narodreferendumom izjasni da li ho&e da ostane ili iza$e. I, drugo, da se !lanoviPredsjedni#tva SFRJ iz Slovenije i Hrvatske isklju!e iz glasanja o odluci, jer oni nepredstavljaju onaj dio Jugoslavije koji tu odluku donosi. Ako Bosanac bude za, ondaimamo dvotre&insku ve&inu... Bez Slovenije i Hrvatske Jugoslavija &e imati oko 17miliona stanovnika, a to je za evropske prilike dovoljno.Babi&je 20. augusta zakazao referendum o srpskoj autonomiji. Hrvatska vlast jereferendum proglasila nelegalnim i dva dana prije njegovog odr%avanja poku#alazauzeti policijsku stanicu u Kninu. Dan ranije, novoformirana srpska policija jerazdijelila oru%je. Ra#kovi&, %ele&i da izbjegne sukob, predla%e Babi&u da narodlegne pred vozila hrvatske policije. Nemamo vremena za mirne proteste,odgovorio je Babi&, do#lo je vrijeme da se Srbi sami brane. Ra#kovi&je zanijemio.Babi&je proglasio ratno stanje.U me$uvremenu, Ra#kovi&, koji je protjeran iz )ibenika, prelazi u Beograd, gdjeumire nekoliko dana nakon #to je Vojno tu%ila#tvo u Splitu podiglo optu%nicu protivnjega za razbijanje teritorijalne cjelovitosti Hrvatske. Me$u njegovim prijateljima idanas je prisutno uvjerenje da je otrovan. Podru!ja pod kontrolom SDS-a ukninskom regionu su odvojena od ostalih dijelova Hrvatske i stvorena je granicakoju treba braniti. Rat u Hrvatskoj je zapo!eo bez opaljenog metka. RadmiloBogdanovi&, srbijanski ministar policije, ispri!ao je kako je na to reagovao njegovkolega Josip Boljkovac, hrvatski ministar policije. Ja, Radmilo, ne&u krv! Da samhtio, mogao sam da lako izvr#im Tu$manovu naredbu i sa hiljadu ljudi zauzmemmilicijsku stanicu u Kninu. Ali, tu bi pala krv. A ja sam ratovao u partizanima protivusta#a i dobro znam #ta zna!i kad po!ne da se gine i na jednoj i na drugoj strani.U Hrvatskoj &e se ginuti u prolje&e naredne godine.

Hrvatsko prolje&ePi"u: Medina Delali#& Suzana $a%i#

Veli!ina slova:


26/141

Nekvalificirani gra'evinski radnik i disident u osnivanju Hrvatske: $u"ak iTu'manPhoto: EPA/ Antonio Bat

Da je pameti, kao "to je nije knjiga Balkan bluz, Medine Delali#i Suzane$a%i#, nekada"njih novinarki Slobodne Bosne bila bi makar fakultativniud&benik istorije na prostorima rahmetli SFRJ. S obzirom da to nije slu%aj,

kao i da se o nekim stvarima u BiH, ali i "ire jednostavno ne pri%a, e-novinesu odlu%ile da uz dozvolu autorki feljtonizuju knjigu koja prati de"avanja uzemlji Bosni i Hercegovini od dana ubrzanog ekonomskog razvoja, nekadrepublike u okviru SFRJ (1975.) , nerazja"njene pogibije tada"njegpredsjednika savezne vlade D&emala Bijedi#a, preko sunovrata HamdijePozderca, Fikreta Abdi#a i Agrokomerca, procesa zbog kojih su zatvorskekazne odslu&ili Alija Izetbegovi#i Radovan Karad&i#, do ratnih doga'anja iubistava zapovjednika HOS-a, Bla&a Kraljevi#a u Hercegovini, Mu"anaTopalovi#a-Cace i mnogih drugih doga'aja zavr"no sa 1995. godinom.Autorke su knjigu same izdale, a osim promocija po BiH, i to uglavnom u

njenom lo"ijem ali i ve#em entitetu, knjiga nije do&ivjela promociju izvannjenih granica. Posljednja de"avanja - po%etak su'enja Karad&i#u, pu"tanjena slobodu Biljane Plav"i#, samo su bili dobar povod da kontaktiramoautorke i zamolimo ih za dozvolu da ovu fenomenalnu knjigu putem feljtonapredstavimo i izvan granica BiH. U nadi da #e pru&iti odgovore na brojnapitanja, ali i da bi mogla samim autorkama da pomogne nekim novimsaznanjima koja bi dodatno rasvetlila ovaj period predstavljamo bosanskuhroniku Balkan bluz (Okosnicu za njen nastanak %ine autorski tekstovi iintervjui objavljeni u Slobodnoj Bosni u periodu od 1991. do 2000.)

Hrvatsko nacionalno bu$enje iz 1971, poznato pod nazivima hrvatsko prolje&e iMaspok, neslavno je zavr#ilo. Lideri Maspoka, tada#nje vode&e partijske li!nosti,smijenjeni su sa funkcija. Mnogo prolje&ara je zavr#ilo u zatvoru. Jedan od njih,Stjepan Mesi&, osu$en je za delikt protiv naroda i dr%ave. U njegovoj karakteristici uzatvoru Stara Gradi#ka zapisano je - nepopravljiv. Tada je u zatvoru zavr#io iFranjo Tu$man, ali je on kao disident imao mnogo du%i sta%od prolje&ara.Nepoznato je #ta je zapisano u njegovoj zatvorskoj bilje#ci, ali je !injenica da je bionepokolebljiv. Stvaranje samostalne Hrvatske dr%ave bila je Tu$manova opsesija.Iako je njegova porodica podr%avala hrvatski nacionalni pokret pod vodstvom HSS-a i Ma!eka, on je u Drugom svjetskom ratu zavr#io u partizanima. Bio je pripadnik10. zagreba!kog korpusa i radio kao obavje#tajni oficir. Prije zavr#etka rata, ujanuaru 1945. upu&en je u Beograd u Vrhovni #tab. Tada se dogodila nerazja#njenatragedija. Otac Stjepan mu je poginuo, #to je kasnije tuma!eno kao samoubistvo,nesretan slu!aj ili, #to je bila preovla$uju&a verzija, da mu je oca, kao kriti!ara novevlasti, likvidirala OZNA.Tu$manov uspon u vojnoj hijerarhiji JNA time nije bio sprije!en: radio je u Glavnojpersonalnoj upravi Ministarstva obrane, pri General#tabu JNA i zavr#io je Vi#uVojnu akademiju. Tada je objavio Rat protiv rata, opse%nu studiju o partizanskom,gerilskom ratovanju kroz historiju. Ta je studija u!vrstila njegov ugled kao nau!nika.

Nara#taji jugoslovenskih generala su preuzimali citate iz studije kao okosnicu zageneralske ispite.


27/141

Iako je dobio !in general-majora 1960., ve&sljede&e godine svojom voljom napu#tavojnu slu%bu i u Zagrebu osniva Institut za historiju radni!kog pokreta. NaZagreba!kom je sveu!ili#tu predava!. Tu$manova djelatnost od osnivanjaInstituta postaje otvoreno disidentska. Objavljivanjem nepodobnih radovanavukao je gnjev mnogih. Iz KP je izba!en 1967., smijenjen je s polo%aja direktoraInstituta, a zabranjeno mu je i predavanje na fakultetu. Prisilno je penzionisan u45. godini.Tu$man je otvorio hrvatske nacionalne teme: nametanje krivice zbog postojanjaNDH i jasenova!ki mit, nekoliko godina prije izbijanja Hrvatskoga prolje&a. Tvrdioje da je cifra od 600.000 ubijenih Srba, Jevreja, Bo#njaka, Cigana i ostalihprotivnika re%ima NDH-a preuveli!ana. Rekao je da je taj broj uveli!an makar desetputa. Uz Blajburg, bile su to teme koje su hrvatski nacionalisti potencirali kaodovoljno neistra%ene i krivo interpretirane.U vrijeme kada se hrvatski prolje&ari tek bude, Tu$man jo#radikalnije izra%avasvoje stavove, #to izaziva osudu od strane komunisti!kog vodstva. Zatvaraju ga1972. Zahvaljuju&i !injenici da je veliki hrvatski pisac Miroslav Krle%a intervenisaokod Josipa Broza, izbjegao je vi#egodi#nju robiju. Osu$en je na 2 godine, ali je uzatvoru proveo samo 9 mjeseci.U znak podr#ke Hrvatskom prolje&u 20 hrvatskih emigranata, !lanova Hrvatskogrevolucionarnog bratstva organizacije koja je djelovala u Evropi, Australiji i SADodlu!uju da ilegalno u$e u Jugoslaviju. Kako jedan od !lanova bratstva Bla%Kraljevi& ne uspijeva dobiti odobrenje australijskih vlasti za napu#tanje teritorije,preostalih 19 !lanova se decembru 1971. sastaju u Salzburgu, gdje je provedenadesetodnevna obuka, podijeljena oprema, odore i naoru%anje. Grupa je 20. juna1972. ilegalno, pje#ice, pre#la jugoslavensku granicu na podru!ju Dravograda. U

toku narednih mjesec dana njeni su se!lanovi na podru

!ju BiH i Hrvatskesukobljavali s tada#njom JNA, milicijom i pripadnicima Teritorijalne obrane. Protiv

njih je tada#nji jugoslavenski re%im na noge digao !ak 30.000 ljudi. U akcijama jepoginulo 15 !lanova grupe, a !etvorica su uhap#ena na podru!ju Bugojna zbog!ega su prozvani Bugojanska grupa.Nakon su$enja u Sarajevu, koje je po!elo 21. decembra 1972. presuda je glasila:Prvooptu%eni Horvat +uro osu$uje se na kaznu smrti, drugooptu%eni Ke#ki&Vejsilna kaznu smrti, tre&eoptu%eni Vlasnovi&Mirko na kaznu smrti i !etvrtooptu%eniPavlovi&Ludvig na kaznu smrti. Jedino nad Pavlovi&em nije izvr#ena smrtnakazna, jer je bio maloljetan u vrijeme izricanja presude.

Komunisti prema protivnicima re%ima nisu imali milosti. Poslije Titove smrti 1981.Tu$man je ponovo osu$en na tri godine zatvora i na zabranu bilo kakvog javnog

djelovanja u razdoblju od pet godina. U zatvoru je imao bolji tretman zbogpartizanske pro#losti #to je prema tada#njim standardima podrazumijevalo uredniju&eliju, dobijanje tople vode za umivanje i paste za brijanje. Zbog lo#egzdravstvenog stanja je izdr%ao samo dio kazne.Dugo vremena, kao i drugi jugoslovenski disidenti, on nije mogao dobiti paso#.Kona!no, paso#dobija 1987. uz pomo&, u to vrijeme, mo&nog hrvatskog politi!araMike )piljaka. Tu$man je preko )piljakovog brati&a sa kojim je i#ao u #kolu tra%ioda ga )piljak primi, a potom da mu pomogne oko tri stvari. Prvo, da mu se u

Hrvatskoj objavljuju knjige #to ih je napisao. Drugo, da se zauzmem oko toga dadobije paso#. I, tre&e, da mu pomognem da se posmrtni ostaci njegovih roditeljapremjeste iz mjesnog groblja u Velikom Trgovi#&u na zagreba!ki Mirogoj. Sve sam


28/141

to prenio tada#njem ministru unutra#njih poslova Vilimu Mulcu. I kada sam to Mulcuiznio, rekao je: Slu#aj, ovih je dana +ilas u Beogradu dobio paso#, nema razlogada ga i mi ne damo Tu$manu!, ispri!ao je )piljak.Prvi Tu$manov izlet vodio je pravo u Kanadu, gdje se 1987. u gradi&u Norval,smje#tenom 40-ak kilometara sjeverno od Toronta, po!ela stvarati Hrvatskademokratska zajednica. Tu$man je poslije 1987. jo#dvije godine uzastopno dolaziou Norval gdje je sa doma&inima, emigrantima iz zapadne Hercegovine, kao #to sufra Ljubo Krasi&ili Gojko )u#ak, usagla#avao viziju budu&e hrvatske dr%ave. Gojko)u#ak, koji je u svojoj biografiji pisao da je ro$en u NDH 1945., je rodnu zapadnuHercegovinu napustio kada je dobio poziv za odslu%enje vojnog roka. Prekogranice je pobjegao u fratarskoj odje&i i najprije se skrasio u Austriji, a potomprodu%io za Kanadu.Kao i Tu$mana, i njega je obilje%ila obiteljska tragedija: brat i otac su mu nestalitokom Drugog svjetskog rata. Zadnji put su vi$eni kada su partizani ulazili uZagreb. U Kanadi je )u#ak radio najprije kao nekvalificirani radnik na gra$evini,kasnije u pekarama i picerijama. Na univerzitetu je, tvrdio je, zavr#io niz kurseva zamenad%ment. Postao je predsjednik nekoliko hrvatsko-kanadskih asocijacija, a svojpoliti!ki stav izra%avao je vrlo transparentno. Jednom je svinju na kojoj je napisaoTito stavio u mrtva!ki kov!eg i tako nosio po ulicama.)u#ak je u momentu kada se sreo sa Tu$manom dr%ao iznajmljenu, neuglednupizzeriu u Ottawi gdje je hrvatska emigracija bila minorna. Klju!za dalji razvojdoga$aja je u !injenici da hrvatska emigracija u po!etku nije prihvatila Tu$mana, jerje bio Titov general. Nije pomagala odrednica biv#i. Ali, prihvatio ga je Centar,kako se u Kanadi me$u Hrvatima uobi!ajeno nazivo Norval, koji je za ukus ve&egdijela hrvatske emigracije bio previ#e jugoslavenski. )u#ak je organizirao zajedno

sa norvalskim franjevcima finasiranje prve turneje Franje Tu$

mana po Kanadi iradio na prikupljanju novca za hrvatsku stranku u nastajanju. U Kanadi je postignutnepisani sporazum izme$u Tu$mana i emigranata iz zapadne Hercegovine kako &ese graditi Hrvatska.Prva faza podrazumijevala je stvaranje samostalne dr%ave, druga nacionalnohomogeniziranje koje podrazumijeva svo$enje nehrvata na status nacionalnihmanjina, u tre&oj fazi uslijedio bi obra!un sa komunistima i u !etvrtoj pripajanje!istih hrvatskih podru!ja iz BiH Hrvatskoj. Fra Krasi&i dr. Tu$man su uskladili svojevizije, a na Tu$manu je bilo da ih u Hrvatskoj, u dogledno vrijeme, provede. Ljudikoji su masovno pristupali HDZ-u nisu bili upoznati sa ovim planom, !ak ni oni koji

su se nalazili u najvi#em vodstvu stranke u Zagrebu. Kasnije

&e se pokazati da jeideja Hrvatske dr%ave za koju je robijao Mesi&, i ista ta ideja za koju je robijao

Tu$man, podrazumijevala sasvim razli!ite stvari.


29/141

NDH nije samo puka kvislin"ka tvorevina ve#izraz povijesnih te&njihrvatskog naroda za samostalnom dr&avom: Paveli#ava djela, Tu'manoverije%iPhoto: blogihrvati.com

Gojko )u#ak, slabog imovnog stanja za kanadske prilike, sam se ponudio preko fraLjube Krasi&a da &e se vratiti u Domovinu, gdje sti%e 1989. Tu$manu je poslu%iokao mamac za bogate Hrvate iz inostranstva. Ugledni poslovni ljudi kao IvicaZduni&, Janko Herak ili Antun Kika#za HDZ su donirali milione. Mada je svoj prvi

javni skup HDZ odr%ao 28. februara 1989. u Zagrebu, partija je legalizovana tek udecembru iste godine kada su hrvatski komunisti, po uzoru na slovenske, odlu!iliraspisati vi#estran!ke izbore. Pozivaju&i emigrante na prvi op&i sabor HDZ-a, 24.februara 1990.Tu$man je, kako je kasnije !esto ponavljao, povukao najva%niji politi!ki potez.)u#ak je bio oficir za vezu izme$u HDZ-a i MUP-a, koordiniraju&i prebacivanjegostiju od aerodroma do dvorane Vatroslav Lisinski, gdje se odr%avao Sabor. Izjugoslovenske, komunisti!ke perspektive, svi emigranti su ozna!avani kaoapsolutno zlo koje vreba i !eka zgodnu priliku da ru#i Jugoslaviju. Potencirano jeovo nizom knjiga i filmova sa ratnom tematikom u kojoj je razlika crni i bijeli likovi

bila vi#e nego jasno pokazana.Savezni organi, kao #to su KOS ili Udba, godinama su slali svoje agente dalikvidiraju istaknute emigrante po svijetu. Istina je da su neki od gostiju Prvogsabora na tlo Jugoslavije dolazili prvi put nakon 45 godina, mada je to bio #aroliksastav. Izgledalo je kao da se ostvaruje dugo !ekani san i da ideje zbog kojih suneki od njih godinama bje%ali i skrivali se po svijetu, imali prekinute veze sa svojimobiteljima i prijateljima; osje&aj progonjenosti i nepravedne stigme, postaje stvarpro#losti. De#avala se pomirba usta#a i partizana, ovoga puta ujedinjenih protivsrbo-!etni!ke Jugoslavije.Pojavio se !ovjek koji &e Hrvatsku istrgnuti iz jugoslovenskih kand%i i kona!no

izvesti na put samostalnosti - Tu$man. Tu$man i Hrvatska postali su sinonimi. Udvorani Lisinski, skandirali su kao jedan: Tu$man, Tu$man, Hrvatska,Hrvatska... Ovo je bio lajt-motiv za sva dalja okupljanja HDZ-a. Tu$man je bio


30/141

ganut. U jednom momentu je skinuo nao!ale i obrisao suze. Skandiranje je postalojo#ja!e. Na tom Saboru Tu$man je rekao kako NDH nije samo puka kvislin#katvorevina ve&izraz povijesnih te%nji hrvatskog naroda za samostalnom dr%avom.Ta izjava nije izre!ena u trenutku nadahnu&a, ona je %ivjela u njemu. Moje uvjerenjeje da je pri!a o pomirbi usta#a i partizana bila velika prevara. )u#ak je skorootvoreno najavljivao da pomirba treba u prvom razdoblju dok ne oja!amo Hrvatsku idok Hrvati ne ra#!iste sa Srbima. U drugoj fazi slijedio bi obra!un unutar hrvatskognacionalog korpusa, ka%e general Martin )pegelj, koji je tako$er prisustvovaoSaboru.)u#ak se nakon povratka u domovinu vrtoglavo po!eo peti na ljestvicinovouspostavljene vlasti. Bio je takav !ovjek kakav je bio: idealna varijanta da gaHrvati Hercegovine prihvate. Samo je preko njega tako bezrezervno, od ve&inemogla biti prihva&ena politika koja nije imala #anse da pro$e, izjavio je za novineHOS-ovac Ante Prka!in.Bosanskohercegova!ki Hrvati su s odu#evljenjem prihvatili formiranje stranke na!ije je !elo stao dr. Tu$man. Oni su bili kao rakova djeca koja su rje#enje zave&inu svojih problema nalazili u Zagrebu. Od #kolovanja do zaposlenja. Kre#imirZubak, jedan od vode&ih hrvatskih politi!ara u BiH ka%e: Nacionalne stranke subile izraz potrebe da se politi!kim putem i politi!kim sredstvima odbrani od vrloagresivne politike koju je po!eo provoditi Milo#evi&u Srbiji. Te stranke imaju nazivstranaka, u su#tini one su nacionalni pokreti koji su objedinili #irok dijapazonpojedinaca; od visokih intelektualaca, znanstvenika, politi!ara do obi!nih ljudi. Kadaje rije!o HDZ-u, pokret je bio izraz otpora politici iz Beograda koja je bilausmjerena protiv prava i opstojnosti Hrvata u BiH i Hrvatskoj. Zubak misli da jehrvatska nacionalna homogenizacija pred rat bila nu%na kako bi se uspostavio

odbrambeni pokret: Za Hrvate u BiH je to bilo nu%no, jer nismo imali nijednuasocijaciju koja bi objedinjavala, povezivala Hrvate. Kada je prestao rat i potreba za

velikim stepenom nacionalne homogenizacije, odnosno kada su se javili %ivotniproblemi, po!ele su se kristalizirati razlike me$u nama.Osniva!ka skup#tina HDZ-a BiH odr%ana je 18. avgusta 1990. u velikoj dvoraniKSC Skenderija. Ulaznice za skup su istovremeno predstavljale pristupnice HDZ-u,pa su se novinari koji su pratili osniva!ku skup#tinu hrvatske stranke #alili da su svipostali !lanovi HDZ-a. Glavni referat podnio je Davor Perinovi&, ljekar iz Sarajeva.U odnosu na lidera stranke iz Zagreba izgledao je neuvjerljivo i zvu!ao monotono.Mada je u svom govoru Perinovi&potencirao zna!aj !istog hrvatstva i %estoko se

verbalno obra!unavao sa komunistima, nije zvu

!ao kao neko ko

!vrsto stoji izaonog #to govori.

Kada su u sklopu predizbornih obra!unavanja objelodanjeni podaci - koje sukomunisti diskretno proturili u medije - o Perinovi&evom nacionalno mje#ovitomporijeklu, ta!nije da mu je djed pravoslavni pop, a otac po definiciji Srbin, pri!a ka%eda je u Zagrebu Tu$man pjene&i mahao njegovom pravoslavnom kr#tenicompitaju&i: Ko ga je doveo? Na glasanju o povjerenju lideru HDZ-a BiH koje jeuslijedilo odmah nakon izvr#ene etnoanatomije, od 114 mogu&ih glasova 113 je biloprotiv njega, a jedan glas - za je, naravno, bio njegov. Perinovi&se nije mnogouzbu$ivao. Odbrambeni mehanizam je na#ao u tome da ismijava Tu$manovu %elju

da li!i na Tita: Molim vas, kada biste uporedili slike Tita kako u bijeloj uniformidolazi u Split i sada#nje Tu$manove dolaske u narod, ne biste vidjeli nikakverazlike.


31/141

Na !elo stranke je do#ao dotada#nji tajnik Stjepan Kljui&. Bio je sportski novinar,dopisnik zagreba!kog Vjesnika i tvrdio je

Biv"i tajnik, sportski novinar i prvi lider bh HDZ: Stjepan Kljuji

#Photo: sanela.info

da je zbog pisanja na !istom hrvatskom jeziku imao problema na poslu. Napredizborni skup HDZ-a koji se odr%avao na prepunom Vele%ovom stadionu uMostaru utr!ao je !ovjek koji je mahao jugoslovenskom zastavom. Masa jerevoltirano po!ela skandirati: Tu$man, Tu$man, Hrvatska, Hrvatska...Jugoslavija je bila pora%ena i u Mostaru, bastionu bratstva i jedinstva. U isto vrijemeu Zagrebu general Martin )pegelj politi!kom vrhu Hrvatske izla%e koncepcijuugro%enosti Hrvatske, Slovenije, Makedonije, BiH, Kosova od stvaranje VelikeSrbije. Izlaganje traje nekoliko sati. Ova procjena je prihva&ena, dijelom pre#utno,dijelom deklarativno. Po!inje se sa nabavkom oru%ja iz Ma$arske, Njema!ke, saBliskog istoka, Dalekog istoka i stvaranjem hrvatske vojske.Do kraja 1990. u Hrvatsku je uba!eno 30.000 komada razli!itog oru%ja. Budu&i dase u to vrijeme sa Beogradom vode pregovori o mogu&oj konfederaciji, stvaranjehrvatske vojske se odvija tajno. Svi oni koji su iz neposredne blizine pratili#ta sede#ava u jugoslovenskom vrhu znali su da je najbolja politika ona koja se oslanjana ravnote%u oru%anih snaga, ravnote%u sile.Lider HSS-a Ivan Zvonimir (i!ak je najavljivao dalju radikalizaciju politi!ke scene uHrvatskoj: Nema nijedne politi!ke partije koja bi protiv politi!ke pozicije Tu$manapostavila druga!iju politi!ku poziciju, drugi idejni sklop, drugi politi!ki model. HDZje, uz jaku finansijsku podr#ku #arolike hrvatske emigracije, najavljivao trijumf.Najzaslu%nija osoba za spas i pre%ivljavanje hrvatskih emigranata u svijetu, nakonDrugog svjetskog rata, bio je sve&enik Krunoslav Draganovi&.

Prvi prijeratni demokratski izbori(5)Pi"u: Medina Delali#& Suzana $a%i#

Veli!ina slova:


32/141

Trijumf pora&enih, 45 godina poslije: Stjepan Kljuji#, Radovan Karad&i#i AlijaIzetbegovi#Photo: BH Dani

Da je pameti, kao "to je nije knjiga Balkan bluz, Medine Delali#i Suzane$a%i#, nekada"njih novinarki Slobodne Bosne bila bi makar fakultativniud&benik istorije na prostorima rahmetli SFRJ. S obzirom da to nije slu%aj,kao i da se o nekim stvarima u BiH, ali i "ire jednostavno ne pri%a, e-novinesu odlu%ile da uz dozvolu autorki feljtonizuju knjigu koja prati de"avanja uzemlji Bosni i Hercegovini od dana ubrzanog ekonomskog razvoja, nekad

republike u okviru SFRJ (1975.) , nerazja"njene pogibije tada"njegpredsjednika savezne vlade D&emala Bijedi#a, preko sunovrata HamdijePozderca, Fikreta Abdi#a i Agrokomerca, procesa zbog kojih su zatvorskekazne odslu&ili Alija Izetbegovi#i Radovan Karad&i#, do ratnih doga'anja iubistava zapovjednika HOS-a, Bla&a Kraljevi#a u Hercegovini, Mu"anaTopalovi#a-Cace i mnogih drugih doga'aja zavr"no sa 1995. godinom.Autorke su knjigu same izdale, a osim promocija po BiH, i to uglavnom unjenom lo"ijem ali i ve#em entitetu, knjiga nije do&ivjela promociju izvannjenih granica. Posljednja de"avanja - po%etak su'enja Karad&i#u, pu"tanjena slobodu Biljane Plav"i#, samo su bili dobar povod da kontaktiramo

autorke i zamolimo ih za dozvolu da ovu fenomenalnu knjigu putem feljtonapredstavimo i izvan granica BiH. U nadi da #e pru&iti odgovore na brojnapitanja, ali i da bi mogla samim autorkama da pomogne nekim novimsaznanjima koja bi dodatno rasvetlila ovaj period predstavljamo bosanskuhroniku Balkan bluz (Okosnicu za njen nastanak %ine autorski tekstovi iintervjui objavljeni u Slobodnoj Bosni u periodu od 1991. do 2000.)

Skup#tina SRBiH je pred izbore predlo%ila da se u Predsj

balkan bluz

Documents