revulusaun dezenvolvimentu nasional, hari’i timor foun · pdf filefo kbi’it ukun...

87
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 1

Upload: haduong

Post on 09-Mar-2018

490 views

Category:

Documents


18 download

TRANSCRIPT

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 1

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 2

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 3

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 4

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 5

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 6

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 7

Partido Democratiku hari’i no deklara iha Dili iha loron

10 fulan Juiñu tinan 2001 ho nia prinsipiu Demokrasia,

Justisa; Direitus Humanus, Igualdade ho solidaridade no

ho nia ideolojia Nasionalizmu, Demokratiku no Fiar

Na’in, hodi hari’i Timor foun ba Timor-Oan tomak.

Partidu Demokratiku partisipa iha eleisaun geral dala rua

ona no iha tinan 2017 Partidu Demokratiku sei dala ida

tan konkore ho partidu sira seluk iha eleisaun geral

ne’ebe mak sei mai.

Hanesan iha eleisaun tinan 2012 ne’ebe Partidu

Demokratiku bainhira tuir eleisaun apresenta ninia

plataforma politika nudar mata-dalan hodi partisipa iha

eleisaun, tamba ne’e iha eleisaun tinan ida ne’e 2017

Partidu Demokratiku apresenta hikas nia programa

kampaha politiku ba povo ho eleitores sira ho

TEMA: SENTRAL “REVOLUSAUN BA

DEZENVOLVIMENTU NASIONAL” ho programa Politika, Seguransa, Defeza, Ekonomia,

Sosial, Edukasaun Kultura ho Ambiente. Programa

kampaha ida ne’e nudar mata-dalan hodi mos partisipa

iha eleisaun.

Hanoin sira ne’e sei halo bainhira Partidu ne’e karik

manan eleisaun hodi kaer ukun, ka bainhira Partidu ida

ne’e kaer ukun ho partidu seluk. Programa Partidu nian

ba tinan lima nian hatudu Partidu ninia kompromisu

politiku ho nia eleitoradu sira. Atu kaer ukun ka la kaer

ukun Programa ne’e mak hanoin no hakarak Partidu nian

hodi servi diak liu povu ho nasaun.

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 8

Tamba ne’e, Partidu Demokratiku sei kesi nia a’an ba

programa sira ne’e no mos sei kesi militantes tomak ba

kompromisu porograma ida ne’e. PD hein katak ho

servisu makas militantes hotu-hotu nian husi Aldeia mai

to nacional, ita sei halo programa ne’e sai realidade hodi

fo kbi’it ukun rasik-an nian ba povu Timor-Leste tomak

iha eleisaun 2017.

Programa ida ne’e apresenta temas importantes hanesan

Politika, Defeza no Seguransa, Ekonomia, Sosial,

Edukasaun, Kultura ho Ambiente. Programa lima ne’e

mak sai nudar ai-rin lima nian iha ninia Politika atu kaer

Ukun.

Dezenvolvimentu Programa kampaha Politika ne’e hetan

mos apoio husi ema lubun ne’ebe fo mos sira nia hanoin

tekniku iha enkontru dala-barak ne’ebe halo iha Centro

Formasaun Partido Democratiku nian iha Malinamac

Comoro no mos ho professionais no teknikus ne’ebe sira

nia naran ami labele temi ida-idak iha ne’e.

Ekipa apresia partisipasaun voluntariu no kontribuisaun

ideias kompanheirus hotu nian.Imi nia apoiu fo duni

kontribuisaun bo’ot atu Partidu Demokratiku bele hetan

dokumentu kampaha Politiku ida ne’e.

Ir. Mariano ASSANAMI Sabino

Presidente Partido Democtratico

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 9

Kapitulu I:

PRINSIPIU, IDEOLOJIA, VALOR, ETIKA

POLITIKA, KARAKTER

Prinsipiu

Prinsipiu Partido Demokratiku nian mak:

1. Demokrasia;

2. Justisa;

3. Liberdade;

4. Igualdade;

5. Solidariedade.

Ideolojia

Ideolojia Partido Demokratiku nian mak: Nasionalizmu,

Demokratiku, no Fiar Na’in nebe hatuur iha filozofia

povu nian “matak ida-idak nian, tasak ita hotu nian”

nebe previlejia espiritu solidariedade, kolektivizmu,

tolerânsia no diálogu nudar dalan hodi harii sosiedade

ida umana, solidaria, digna, justa, igual no respeita

liberdade ema hotu nian nudar individu ka kolektivu, iha

politika, ekonomika, ambiente no sosiu-kultural.

Valor

Valor sira nebe Partido Demokratiku komunga mak:

Lia loos; justisa; dame, domin, seguransa, estabilidade,

dezenvolvimentu, progresu, igualdade, ekuidade,

dialogu, tolerânsia, fraternidade, solidariedade,

identidade, pluralizmu, demokrasia, liberdade,

koperasaun, transparensia, ambiente no direitus umanus.

Etika Politika

Etika politika nebe Partido Demokratiku kaer hodi halo

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 10

politika mak halo politika ida ho laran moos,

responsavel, matenek, la ofende no tane aas integridade

moral no polítika.

Karakter

Partido Demokratiku nudar organizasaun politika nebe

dinámiku, nakloke, dialojiku, la diskriminativu,

transparente, kritiku, tolerante, ativo, partisipativu no

respeita malu.

VIZAUN, MISAUN, OBJETIVU NO FUNSAUN

Vizaun

Partido Demokratiku hakarak harii sosiedade Timor ida

nebe demokratiku, moderna, sivilizadu, solidariu,

tolerante, justu no prósperu bazeia ba identidade rasik.

Misaun

Misaun Partido Demokratiku nian mak:

1. Eduka no konsiensializa sidadaun hotu-hotu hodi

ezerse ninia dever no direitu;

2. Akomoda, formula no defende aspirasaun no

idealizmu sidadaun hotu-hotu nian tuir prinsipiu

demokratiku;

3. Valoriza rekursus umanus nudar kapital ba

dezenvolvimentu nasional;

4. Promove no dezenvolve sosiedade ida nebe

demokrátiku, partisipativu, responsável no

hadomi ambiente;

5. Promove, dezenvolve no hametin koperasaun

internasional bazeia ba prinsipiu respeitu no

benefisiu mutuo ka prinsipiu “reciprocidade”;

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 11

6. Estabelese no promove justisa bazeia ba prinsipiu

independênsia, imparsialidade, justu, efisiente,

efikaz no tratamentu igual ba sidadaun hotu-hotu;

7. Defende no garante funsionamentu Institusaun

Estadu bazeia ba prinsipiu separasaun poder tuir

Konstituisaun República Democrática de Timor-

Leste;

8. Promove no dezenvolve seguransa no defeza

nasional nebe independente, profisional hodi

asegura unidade no integridade nasional;

9. Promove no fortalese politika igualdade jeneru;

10. Promove no dezenvolve konservasaunmeio

ambiente sustentavel no utilizasaun rasional

rekursus naturais;

11. Promove no dezenvolve partisipasaun sektor

publiku no privadu nasional no internasional hodi

reforsa kresimentu sustentavel ekonomia nasional

hodi asegura moris di’ak ba Timor-oan tomak;

12. Prezerva, revitaliza no promove patrimoniu

tradisional no kultural hanesan identidade povu

no nasaun RDTL;

13. Promove no dezenvolve boa governasaun no fo

atendimentu públiku nebe diak no lais iha baze;

14. Promove no dezensolve inisiativa no

partisipasaun sidadaun iha prosesu

dezenvolvimentu nasaun husi baze;

15. Valoriza no promove patrimoniu rezistensia ba

luta libertasaun nasional nudar identidade

nasional.

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 12

Objetivu

Objetivu husi Partido Demokratiku nian mak:

1. Defende, hametin no asegura soberania nasional

no integridade teritoriu República Democrática

de Timor-Leste nian tuir espiritu Proklamasaun

Ukun rasik an nian;

2. Materializa aspirasaun ho idealizmu eroi sira

nebe mate ona no povu ho nasaun Timor-Leste

nian nebe hetan iha Konstituisaun República

Democrática de Timor-Leste nian;

3. Harii sosiedade Timor foun ida ba Timor oan

hotu-hotu nebe iha vizaun ho espiritu

nasionalizmu, demokratiku, solidariu, tolerante,

umanizmu, no pluralizmu;

4. Hasa’e partisipasaun potensia povu no nasaun

Timor-Leste nian hotu-hotu hodi realiza vida

nasaun no estadu nian nebe iha governu ida

demokratiku, moos, efisiente, efikaz,

responsavel, transparente, dinamiku, prosperu,

dezenvolvidu, no modern nebe moris iha dame

nia laran;

5. Tane aas valor ho identidade kultural Timor oan

sira nian nudar povu no nasaun ukun-rasik-an;

6. Hametin no haburas valor demokrasia sira ho

direitus umanus iha mundu;

7. Hametin paz no estabilidade iha nasional,

rejional no internasional.

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 13

Funsaun Partido Demokratiku ninia funsaun mak:

1. Halo edukasaun politika ba membru Partidu no

sosiedade Timor em jeral hodi sai sidadaun nebe

iha responsabilidade, konsiensia ho mos

sensibilidade ba ninia direitu no dever sira;

2. Kria klima kondusivu hodi hametin unidade povu

no nasaun Timor-Leste nian ho esforsu ida hodi

materializa prosperidade no hametin soberania

justisa;

3. Absorve, halibur, no kanaliza aspirasaun politika

povu nian;

4. Dezenvolve no hametin vida politika nebe

demokratiku, kritiku, partisipativu no sivilizadu;

5. Dezenvolve no promove paz no estabilidade atu

iha Timor-Leste ka iha rejiaun no internasional;

6. Prepara kuadru Partidu ba lideransa Partidu,

lokal, nasional, rejional no internasional;

7. Halo rekrutamentu politika iha prosesu sira hodi

prenxe kargu ka pozisaun politika sira liu husi

mekanizmu sira demokratiku, nebe tau

atensaun maka’as ba integridade moral, politika,

igualdade no ekuidade.

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 14

BASE LEGAL MAK KONSTITUISAUN RDTL

Artigu 7 Sufrajiu universal no multipartidarizmu

Artigu 65. 3 a) Liberdade ba propaganda eleitoral

Artigu 70. 1 Partido politiku sira participa iha orgaun

kibiit politiku nian tuir sira nia reprezentatividade

demokratiku

LEI PARTIDO POLITIKUS

Parlamentu Nasional Lei No 2/2016 de 3 Feveriro,

Primeira alterasaun a lei no 3/2004, de 14 de abril, sobre

partido politicos.

Decreto de Governu No 5/2017 de 27 Feveriro sobre

Regulamentu Campanha e a propogantda eleitoral

PLANU ESTRATEJIKU DEZENVOLVIMENTU

NASIONAL 2011-2030

Planu Estratejiku Devenvolvimentu Nasional 2011-2030

nia objetivu boot rua mak atu aselera kresimentu

economia no radus moris kiak.

Buat rua ne’e sei fo kontribusaun maka’s ba ekonomia

no politika partido nian ba sector lima nebe partido hili

ona nudar xave importante iha dezenvolvimentu

nasional.

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 15

Hamutuk ho dezenvolvimentu sosial, petroleu,

agrikultura, turizmu no infrastratrutura bele dudu makas

dezenvolvimentu ekonomia povo nian ba oin.

Kapitulu II:

RELACIONAMENTU HO INSTITUISAUN SELUK

1. ESTADU

Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei respecta knar

Presidente da Republika nudar Xefe Estadu iha

kontrusaun do Estadu hodi halo nia knar no tulun

Presidente da Republika iha implementasaun nia

kompetensia tuir lei haruka.

1. Apoia funcionamentu Presidente da Republika

nudar simbulu unidade nasionl

2. Reforsa Presidente da Republika iha

implementasaun nia kompetensia tuir lei haruka

3. Garante katak estadu tenke respeita knar

Presidente da Republika nudar Xefe Estadu iha

kontrusaun do Estadu

4. Promove knar Presidente da Republika ba povo

nudar simbulu no garantia ba independensia

nasional

5. Garante soberania organ Presidente da Republika

no separasaun poder tuir lei inan

2. PARLAMENTU NASIONAL

Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas

iha Parlamentu Nasional hodi defende interese povu

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 16

tomak nian no defende lei sira nebe garante povo nia

direitu:

1. Garante soberania organ Parlamentu Nasionl no

separasaun poder tuir lei inan

2. Defende interese povu tomak iha parlamentu

3. Defende lei sira nebe garante povo nia direitu

4. Hadia lei pensaun vitalisia tuir realidade

ekonomia povu nian

5. Garante participasaun Deputadus PD sira iha

komissaun sira hodi defende direitu povo nian

iha lei sira

3. GOVERNU

Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas

iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka

bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi

implementa nia programa politiku hodi defende interese

povu tomak iha governu no defende leis nebe garante

povo nia direitu:

1. Defende no garante nasaun nia soberania

2. Garante no promove sidadaun sira nia direitu no

liberdade fundamental, no respeitu ba Estadu nia

prinsipiu konaba direitu demokratiku

3. Garante dezenvolimentu ba ekonomia ba

progressu siensia no teknnologia

4. Garante demokrasia iha politika no participasaun

populasaun nian konaba rezolunsaun problema

nasional sira

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 17

5. Promove relasaun diak ka kooperasaun ho povu

no estadu hotu-hotu

4. TRIBUNAL

Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas

iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka

bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi

implementa nia programa politiku hodi garante

independensia Tribunal nudar orgaun soberania atu

hala’o justisa hodi povu nia naran

1. Garante independensia Tribunal nudar orgaun

soberania atu hala’o justisa hodi povu nia naran

2. Garante no defende katak tribunal sira

independente no sira sei halo knar tuir de’it Lei

Inan no lei-oan sira haruka

3. Hari Tribunal Supremu Justisa

4. Hari Tribunal Militar

5. Garante katak Ministeriu Publiku, Advogadu no

Defensor Publiku sira defende legalidade

demokratiku no promove banati tuir lei

5. FUNSAUN PUBLIKU

Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas

iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka

bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 18

implementa nia programa polítiku hodi promove funsaun

públiku nebe responde ba nesisidade publiku nian:

1. Garante no estabelece mekanismu pensaun ba

funsionariu públiku sira

2. Garante no amenta osamentu ba funsionariu sira

nebe servisu iha area izoladu

3. Hadia saláriu funsionariu públiku.

4. Garante promosaun bazia ba meritu no

prestasaun servisu no

5. Halakon korrupsaun, nepotismu no favoritismu

iha servisu funsaun públiku

6. KOMISSAUN ANTI-KORRUPSAUN

Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas

iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka

bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi

implementa nia programa politiku hodi;

1. Garante aprovasaun no implementasaun ba lei

anti-korrupsaun

2. Garante promosaun transparênsia no

accountabilidade

3. Garante osamentu adekuadu ba knar KAK

4. Promove formasaun no kapasitasaun ba

funsionariu KAK iha area investigasaun kazu

korrupsaun

5. Haforsa KAK hodi garante boa-governasaun iha

administrasaun publiku

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 19

7. ORGAUN IDEPENDENTE ESTADU SIRA

SELUK

Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas

iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka

bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi

implementa nia programa politiku hodi:

1. Dezenvolve sistema no mekanismu nebe efisiente

no efikas hodi atende povo nia nesisidade

2. Promove no haforsa institutusaun independente

sira hodi halo sira nia knar ho diak

3. Garante independensia ba orgaun eleitoral CNE

ho STAE hodi fo qualidade ba resultado processu

eleisaun.

4. Haforsa institutusaun PDHJ ho Inspector Jeral

hodi halao sira nia knar investigasaun

independente tuir lei haruka no Proteza direitu

sidedaun sira iha rai ida ne’e

5. Garante osamentu estadu nebe adekuadu ba

institutusaun independente sira atu halo sira nia

knar ho diak

6. Promove formasaun no kapasitasaun ba

funsionariu sira iha institutusaun independente

sira iha rai laran ho rai liur

8. SOSIEDADE SIVIL HO MEDIA

Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas

iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka

bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi

implementa nia programa politiku hodi:

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 20

1. Garante subsidiu ba NGO ho Media sira hodi

halo sira nia papel kontrola social

2. Garante liberadade imprensa no proteje

journalista sira

3. Dezenvolve politika no sistema hodi dudu

sosiedade sivil ho media atu participa

activenmente iha prosesu dezenvolvimentu

nasional

4. Garante no hametin kooperasaun ho relijiaun

hotu-hotu (Katolika, Protestante, Musulmano , ho

seluk-selu) atu fo kontribuisaun ba

dezenvolvimentu Nasional

5. Estabelese politika ba radio komunidade sira atu

hadia sira nia kapasidade kobertura iha munisipiu

sira

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 21

Kapitulu 4:

Estrutura VII Governo

KARIK PD MANAN ELEISAUN, MINISTERIUS

IHA GOVERNU 2017-2022 MAK NE’E

No Ministerio/Vice e Secretario Estado

1 Premeiro Ministro

2 Ministro Finansa

3 Vice Ministro Finansa

4 Secretario Estado Inspeksaun Alimentar e

Economia

5 Ministro Presidensial Conselho Ministro

6 Secretario Estado Conselho Ministro

7 Secretario Estado Assunto Parlamentar

8

Ministru Coordenador Asuntu Politku, Defeza,

Seguransa Administrasaun no Coperasaun e

Ministro Reforma Administrasaun

9 Ministerio Negosiu Estrangeiro e Cooperasaun

10 Vice Ministro

11 Vice Ministra Reforma Administrativa e Birokarsia

12 Ministerio Defesa

13 Ministerio Administrasaun Estatal

14 Vice Ministro

15 Ministerio da Justisa

16 Secretario Estado Registo Civil e Notariado

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 22

17 Secretario Estado Terras e Propriadades

18 Ministru Coordenador Asuntu Dezenvolvimentu

Ekonomia e Ministro Turismo e Cultura

19 Ministerio Agricultura e Pecuaria

20 Secretario Estado Café e Plantas Industria

21 Ministerio Recurso Minerais ho Petroleu

22 Secretario Estado Cultura

23 Ministerio Comercio e Industria

24 Secretario Estado Comercio

25 Secretario Estado Industria

26 Ministro Trabalho e Emprego

27 Vice Ministro

28 Ministerio Ambiente e Floresta

29 Vice Ministro

30 Ministerio Marinhas e Pescas

31 Vice Ministro

32 Ministerio Koperativas e Micro Pequena Empressa

33

Ministru Coordenador Asuntu Plano Estrategia

Investimento no Infrastrutura e Ministro Plano

Estrategico

34 Secretario Estado Agencia Invenstimento

35 Ministro Obras Publico

36 Secretario Estado Elektricidade

37 Ministerio Transporte e Komunikasaun

38 Ministerio Asunto Agua e Saneamento

39 Ministerio Habitação Komunitaria

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 23

40

Ministru Coordenador Asuntu Dezenvolvimentu

Sosial e Cultura e Ministro Edukasaun

41 Ministerio Sociais

42 Vice Ministro

43 Secretario Estado Veterano

44 Ministerio Saude

45 Vice Ministro

45 Vice Ministro Edukasaun

46 Secretario Estado Promosaun Equalidade e Des

Feto Rurais

47 Ministerio Joventude e Desportos

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 24

PROGRAMA 13 POLITIKA PARTIDO

DEMEOCRATICO

1) Defeza no Seguransa

2) Relasoens Eksterna;

3) Justisa

4) Boa Governasaun

5) Ekonomia;

6) Turizmu

7) Infraestrutura

8) Solidariadade Sosial;

9) Dezenvolvimentu Rural

10) Agrikultura;

11) Edukasaun;

12) Saude;

13) Juventude no Disportu;

1. DEFEZA NO SEGURANSA

Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas

iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka

bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi

implementa nia programa politiku hodi dezenvolve

sistema seguransa no defeza ida nebe sai nudar xave

hodi garante paz, estabilidade, no unidade nasional,

rejional ka internasional hodi Luta ba fronteira maritima,

garante integridade teritorial no soberania nasional;

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 25

1. Promove sistema defeza ho seguransa integradu

hodi fo protesaun ba soberania ho integridade

territorial Timor-Leste nian; F-FDTL

2. Garante orsamentu nebe adekuadu ba

institutusaun F-FDTL hodi garante seguransa ba

povo ho nasaun

3. Estabelece institutu defesa ho seguransa Timor-

Leste hodi haforsa profesionalizmu membru F-

FDTL

4. Garante partisipasaun membru F-FDTL iha

manutensaun paz iha rejional no internasional ho

dispilina

5. Garante infrastrutura no equipamentus adekuadu

be F-FDTL hodi halo sira nia knar

6. Garante no promove kapasitasaun espesifiku ba

officias F-FDTL

7. Garante benestar membru F-FDTL hotu-hotu

8. Garante manutensaun lei no orden publiku no

haforsa kapasidade membru PNTL atu hatudu

sira nia profesionalismu no displina

9. Promove formasaun espesifiku ba offisias PNTL

10. Garante osamentu operasional no equipamentus

nebe adekuadu ba PNTL hodi halo’a sira nia knar

11. Haforsa profesionalizmu membru PNTL

12. Garante partisipasaun membru PNTL iha

manutensaun paz iha rejional no internasional ho

dispilina

13. Reforma estutura leis ho linha koordenasaun ho

orgaun sira seluk

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 26

1.1 IMIGRASAUN

1 Dezennvolvimentu kapasidade umanu no

instituisaun hodi bele halo kontrolu nebe diak

2. Garante ekipamentu no material adekuadu ba

funsionamentu imigrasaun

3. Defende servisu imigrasaun nebe ketak

4. Garante atendimentu no kontrolu nebe diak ba

tourista sira

5. Garante parseiria, rejional no inernasional iha

area imigrasaun

1.2 BOMBERIUS

1 Identifika no investe iha ekipamentu foun ba

bomberius

2. Garante kapasitasaun ho formasaun espesifiku ba

membru bomberius hodi atende povu ho diak

3. Garante osamentu oparasional no equipamentus

nebe adekuadu ba Bomberius hodi halo’a sira nia

knar

4. Garante atendementu lalais tempu emerjensia

5. Reforsa programa no actividade diak bomberius

nian

1.3 SEGURANSA SIVIL

2. Elabora modelu seguransa sivil nebe refleta

nesisidade povu

3. Defende modelu seguransa sivil foun ba

prevensaun konflitu komunitariu ho partisipasaun

kommunidade

4. Garante modelu seguransa sivil nebe orienta ba

asaun seguransa sivil interna

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 27

5. Garante kapasidade membru seguransa sivil sira

atu servisu ho efisiensia no efikasia

6. Halo revisaun ba rejime salariu ba membru

seguransa sivil

2. RELASOENS EKSTERNA

Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas

iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka

bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi

implementa nia programa politiku hodi dezenvolve diak

liu tan relasaun diak ho Paies barak maibe liu-liu

relasaun ho Indonesia no Australia tenke metin liu tan.

Ho Indonesia povu sira iha area fronteira bele hetan

asesu ne’ebe facil atu nafatin konvive ho sira nia familia

sira iha rai sorin Indonesia nian. Relasun Timor ho

Indonesia hamutuk metin liu tan tanba apoio bo’ot

ne’ebe Indonesia fo hodi viabiliza adesaunTimor-Leste

nian atu tama nudar membru ASEAN.

Relasun Timor-Leste ho Australia mos metin diak liu tan

ne’ebe Australia hahu loke dalan ba trabalhadores Timor

oan sira hodi ba servisu iha Australia. Konvivensia povu

Australia ho povu Timor forte liu tan liu husi dalan

desenvolve relasaun especial munisipiu Timor nian ho

cidades balun iha Australia.

Timor-Leste mos asina ona tratados no konvensoes

internasionais lubun ida ne’ebe vinkula direkta ba lei

interna. Ministeiro Negosiu Esterna nebe ativu hodi

promove paz ho seguransa rejional no internasional.

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 28

Kaer metin ukun rasik an, garante paz, estabilidade, no

unidade nasional; Luta ba fronteira maritime, garante

integridade teritorial no soberania nasional;

1. Halo relasaun diak ho Indonesia hodi asegura

povu sira iha area fronteira bele hetan asesu

ne’ebe facil atu nafatin konvive ho sira nia

familia sira iha rai sorin Indonesia nian. Relasun

Timor ho Indonesia hamutuk metin liu tan tanba

apoio bo’ot ne’ebe Indonesia fo hodi viabiliza

adesaunTimor-Leste nian atu tama nudar

membru ASEAN;

2. Halo relasun Timor-Leste ho Australia mos metin

diak liu tan ne’ebe Australia hahu loke dalan ba

trabalhadores Timor oan sira hodi ba servisu iha

Australia. Konvivensia povu Australia ho povu

Timor forte liu tan liu husi dalan desenvolve

relasaun especial munisipiu Timor nian ho

cidades balun iha Australia;

3. Halo relasaun diak ho nasaun sira iha Asia

Pasifik;

4. Iha parte Politika externa, Timor-Leste mos asina

ona tratados no konvensoens internasionais lubun

ida ne’ebe vinkula direkta ba lei interna.

5. Ministeiro Negosiu Estrangeirus nebe ativu hodi

promove paz ho seguransa rejional no

internasional.

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 29

6. Defende politika adesaun ba ASIAN ho ASIA

PASIFIK;

7. Reforsa politika CPLP;

8. Reforsa kampaña estadu ba frontera Maritima

sein rezerva

9. Reforsa institusaun deplomatiku Timor-Leste iha

fatin hotu-hotu;

10. Fornese orsamentu no fasilidades sofisiente ba

atividades embaixada iha fatin hotu-hotu;

11. Reforsa politika G7+

12. Kontinua halo ligasaun diak ho azensia

internasional sira hanesan ONU, Banku Mundial,

ADB no sst hodi hetan apoiu iha aspektu politika,

seguransa no dezenvolvimentu.

2. Kontinua loke embaixada iha nasaun sira potensial

ba parseria ekonomiko, kultura, siensia, teknolojia no

sst ho Timor-Leste.

3. JUSTISA

Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas

iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka

bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi

implementa nia programa politiku tamba prespetiva ba

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 30

seitor Justica ba mandatu tinan lima (5) oin mai bainhira

Partido Demokratiku deposita konfiansa hodi lidera

Seitor Justica no Terras Proporiedades durante forma

Govenu liu husi ukun mesak ka liu husi koligasaun hodi

fahe kadera tuir proporsionalidade.

Ita hatene Timor Leste nudar Estadu Direitu

Demokratiku, ne’ebe mai husi Konstituisaun República

Demokrátika Timor Leste-(KDRTL) ne’ebe fo

valorizasaun ba direitu fundamental ema nian hodi

asegura no garantia funsionamentu estadu Direitu

Demokratiku liu husi separasaun poderes entre orgaun

soberanu sira inklui fo onra ba implementasaun

instrumentu Intenasional sira ne’ebe ho baze ba

Demokrasia, justisa no dieritus humanos.

Partido Demokrátiku mak chave ba salva guarda

Konstituisaun no prinsipiu estadu direitu democratico,

nune Partido Demokratiku hakarak hadia no dezenvolve

seitor justica nomos ba iha Terras Propriedades durante

periodu tinan lima (5) mandatu iha governasaun tuir

program estratejiku sira mak hanesan tuir mai ne’e :

I. REFORMA KUADRU LEGAL NO

INSTITUISIONAL

1. Reforma Kuadru legal liu husi harmonizasaun

Lei, Dekretu Lei, no diploma legal sira seluk hotu

ne’ebe haktuir ba iha karakter Sosio Kultural,

demografia povu Timor Leste nian, ba iha ambitu

politika Governasaun nian ka liu husi

autorizasaun legslativa husi parlamento

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 31

2. Reforma Kuadru Legal presiza hari’i Instituisaun

Peskija no Reforma Legal iha area lejislasaun

sira hotu ne’ebe Governu halo hodi halo

haromonizasaun tuir prioridade ba iha Kuadru

legal hotu ne’ebe existe ona nune la bele

kontraditoriu no duplikasaun ne’ebe ikus mai

halo konfrontasaun legal iha nia implementasaun

3. Rekrutamentu no formasaun ba Timorizasaun ba

iha reforma kuadru legal sira iha Timor Leste

durantu mandate Governasaun

4. Hametin kordenasaun iha seitor justisa, entre

Ministeriu Justisa ho seitor justisa tomak hodi

buka solusaun ba haforsa sistema judicial iha

Timor Leste no hadok husi intervensaun Politika

ba iha seitor Justisa nian.

II. KRIASAUN ORDEM ADVOGADOS TIMOR

LESTE

Numeru profisaun Advigadu Privadu iha Timor Leste

barak los tamba Timor oan ne’ebe remata estudu Direitu

iha Universdade sira iha Timor Leste nomos sira ne’ebe

ba estudu iha rai seluk hanesan Indonesia, Autralia,

Portugal, Brazil nomos iha Amerika barak mak hili

profisaun Advogadu hanesan professional privada maibe

halo prestasaun publiku ba iha seitor Justisa nian, nune

presiza kria ordem Advogadu ida hanesan Ambrela ba

iha Advogdu hotu-hotu iha Timor Leste mak hanesan

tuir mai ne’e :

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 32

1. Governu liu husi Ministeriu Justisa fasilita hodi

Hari’i Ordem Advogadu ida ne’ebe bele

Independentemente tuir prinspiu ordem

Advigadu hotu-hotu iha Mundu

2. Governu liu husi Dekretu Governu hodi realize

primeira Asembleia ba Ordem Advogados ne’ebe

sei organiza independete husi ekipa tranzisaun

ne’ebe kompostu husi Governu nomos Advogadu

Privado hodi hari’i ordem Advogadu nomos hili

Estrutura ordem Advigadu nian.

3. Ordem Advagodu mak sei halo formasaun ba

Advogadu foun sira no sei halo sedula

akreditasaun ba praktika Advogadu nian iha

Timor Leste

III. PROGRAMA ASESU BA JUSTICA HODI

HAKBESIK JUSTISA BA POVU

1. K

ontinuasaun ba formasaun Juiz foun 33,

Prokuradores foun 33, Defensor Publiku foun 33

hodi aumenta alargamento Tribunais ba

Munisipiu tomak iha teritoria inklui mos Rejiaun

Espesial Oecusse

2. H

ari’i Tribunal iha Munisipiu sira ho fazeadamente

hodi kompleta ba iha Munisipiu sira antes

mandatu Governasaun tinan lima (5) remata

tenke konklui ona ba iha 11 Munisipiu sira tamba

exeiste tiha ona Tribunal Juridikasaun, Rejiaun

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 33

Espesial Oecusse, Tribunak Jurdiksaun

Covalima, Tribunal Juridikasaun Baucau,

Tribunal Juridiksaun Dili hahu kedas ona husi

primeiru Governasaun iha tinan 2002

3. K

ria Politika ba Pilar Tribunais sira (juiz,

Prokurador, Defensor Publiku, periodikamente

halo orariu Tribunal Movel ba iha Postu sira hodi

halo julgamentu ba kazu krime Simples sira no

kazu Civil sira ne’ebe kustu kiik ka Sinco Mill

Dollar Amerikano ($.5.000.00)

4. H

alo alterasaun ba lei Nasionalidade ba

rekunisementu legal Titulu sidadnia ba sira

ne’ebe halo kazamentu kruzada antes Timor

Leste referendum no kleur ona hela iha Timor

Leste ne’ebe seidauk sai sidadaun Timor Leste

tanba uluk sira vota mos ba Refrendum

VI. INFRAESTRUTURA BA ASESU BA JUSTISA

1. H

ari’i edifisiu Tribunal Supremu iha Dili, nudar

mandatu Konstitusional no Irarkia Tribunal sira

ne’ebe existe iha Timor Leste.

2. L

oke tribunal Munisipalidade ba iha munispiu

sanolu resin ida (11) tamba Tribunal juridiksaun

tolu existe tiha ona hanesan Rejiaun Espesial

Oecusse, Covalima, Baucau no Dili.

3. H

ari’i Uma Residencia ba Juiz, Prokuradores no

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 34

defesor Publiku sira iha Munisipiu sira ne’ebe sei

hari’i Tribunal sira

4. H

ari’i Edifisiu Polisia Sientifika Investigasaun

Kriminal PSIK inklui ba laboratorium

examinasaun ba Balestika, Droga no seluk tan

5. H

ari’i Sentru protesaun testemunha no komisaun

regularizador ba protesaun testamunha ambitu

husi seitor Justiça ho kompozisaun mai husi

Ministeiru Justisa, Ministeriu Interior,

Prokurador jeral da Republika no PDHJ

6. H

ari’i Sentru Prizaun Juvenial ba labarik sira

ne’ebe konflitu ho lei iha nivel nasional

V. REFORMA POLITIKA AGRARIA HAKTUIR

BA LEI RAI NIAN

1. Halo Levantamentu

Kadastru no distribuisaun Sertifaikadu rai nian

hahu husi Baze haktuir ba Politika Partido

Demokratiku –PD hari’i nasaun husi base

2. Kriasaun Komisaun

Terras Propriedades Autónoma hodi solusiona

Disputa ba Kazu rai nian basei mandatu Lei rai

nian

3. Defini prioridade

ba Politika no lejislasaun kona ba limitasaun

sidadaun Timorense hodi okupa rai barak liu husi

Hektares 1-3 maximu hodi hametin nia funsaun

social iha Timor Leste

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 35

4. Halo Dekretu Lei

kona ba standarizasaun klasifikasaun klase rai iha

urbano no rural tuir valor ekonomiku

5. Reorganiza Rai iha

dominu Publiku Estadu no Privada hodi halo

atribuisaun ba iha Industria no hotelaria ba

investedores nasional no internasional inklui mos

distribuisaun ba Habitasaun Publiku (Perumahan

rakyat) ba Kredit nomos hodi fob a kbit laek sira

hodi hela

6. Defini rai potensial

hodi halo atribuisaun ba agricultural komunal ho

karakter permanente hodi halo produsaun

agricula modernu

7. Reforma lei

Arendamentu Rai hodi atrai investementu esterna

ba Arendamentu rai ba tinan 50-100

VI. HAMETIN DIREITU SIDADUN TIMOR

LESTE BA KOMPRIMISIU

INTERNASIONAL BA DIREITUS HUMANOS

1. Fo prioridade ba Relatoriu Internasional ba iha

tratadus no Konvensaun Internasional ba iha

assuntu Direitus Humanos ne’ebe estadu Timor

Leste ratifika ona iha tinan 2002 no 2003

2. Halo preprasaun teknika no Paracer sira ba

parlamento Nasional kona ba posibilidade

kontinua ba ratifikasaun Konvensaun

Internasional sira inklui Opsional protoklu ne’ebe

imor Leste seidauk ratifika

3. Hametin Estadu Direitu Demokratiku liu husi

Programa Konsensializasaun Legal no

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 36

Promusaun Direitu Fundametal Ba Sidadaun sira

iha Timor Leste

4. BOA-GOVERNSAUN

Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas

iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka

bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi

implementa nia programa politiku hodi Implementa

Transparensia, Acountabilidade, Boa-Governasaun

ho Kombate Korrupsaun tamba Transparênsia no

Akontabilidade sai obstákulus ba governu ne’ebé di’ak,

maibé Transparênsia no Akontabilidade maka asegura

Partidu Democratico bele governa ho di’ak duni ba

interese povu nian.

PD sei brani hodi tau hanesan prioridade boot atu

reforma no estabelese instituisoens independentes

ne’ebé forte no bele husu kontas publikamente ba

Governu rasik iha area Transparensia, Acountabilidade,

Boa-Governasaun ho Kombate Korupsaun.

PD deside ona atu la’o tuir dalan ida ne’e, tanba fiar

katak transparênsia no akontabilidade la’ós hanesan fali

obstákulus ba governu ne’ebé di’ak. Iha kontestu ida

ne’e ita iha duni institusaun estado ne’ebe responsibiliza

konaba asuntu sira ne’e hanesan:

(a) PDHJ

(b) CAC

(c) GIJ

(d) KFP

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 37

Governu halo ona esforsu makas atu promove, Boa-

Governasaun ho Kombate Korrupsaun hodi bele hasae

povu nia fiar ba instituisaun estadu nian. Tanba ne’e mak

governu establiza institusaun sira ne’e. Makse Governu

hari ona instituisaun sira hodi promove Transparensia,

Acountabilidade, Boa-Governasaun ho Kombate

Korrupsaun, dezafius sei iha nafatin. Dezafius maka:

Governu sei influensiadu makas ho polítika;

Sentralizasaun Poder sei makas tebes;

Kapacidade rekursus humanaus no rekursus

finanseirus ne’ebe la sufisiente;

Apoio tekniku instituisoens ne’ebe domina ho

politika

La dun iha kooperasaun diak hosi lina

ministerius;

Menus ekipamentus atu halo servisu no memus

investigadores;

Seidauk iha lei adekuado ka Dekretu governo ba

institusoens sira ne’e hodi sira bele servisu ho

diak

Laiha involvimentu aktivu kuadrus medius iha

processu halo desizaun ba programas prioritarias

Ministerius balun nian;

Sei iha dualismu lideransa iha Ministeriu ida nia

laran tanba interese grupu nian;

Ezekusaun orsamentu la lao tuir planu inisial no

dala barak osan atu suporta deit makina estadu

nian hodi hola kareta no motor ba Ministeriu;

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 38

Komisaun funsaun Publika sei hasoru dezafius

atu halao nia knar lolos tanba intervensaun

politika ;

Fundu nebe’e fo ba sosiedade sivil bele hamate

independensia sociedade sivil atu halao nafatin

knar kontrolu sisial;

Media seidauk iha kbi’it hodi halao knar

investigasaun nian;

Ezekusaun orsamentu iha nivel Ministerius sei

iha interferensias polítikas;

PD kompromete-an atu estabelese sistema institusionál

ida ne’ebé di’ak, ba boa governasaun, Transparensia,

Acountabilidade no Kombate Korrupsaun hodi hadi’a

Governu nia akontabilidade no hametin liután funsaun

públika no aliserse boa governasaun nian – aliserse ida

atu asegura ezekusaun servisus ne’ebé di’ak, ba ita nia

povu, no oinsá uza ho étika no loloos osan Estadu.

PD komprometidu ona atu hadi’a boa governasaun,

tanba governasaun ne’ebé di’ak sei rezulta iha

ezekusaun ne’ebé kapáz. Durante premeriu governasaun

to’o agora ita husu ba malu, buat tolu:

Nasaun sá lós, maka ita hakarak harii?

Oinsá mós, mak ita bele harii Nasaun ida ne’e?

Povu Timor-Leste hakarak sá-ida lós?

PD buka responde ba buat sira ne’e, i dala barak ita la

konkorda malu – iha ne’e, bele mos iha diferensas

hanoin ida ne’e maka demokrasia. Maibé, atu estabelese

sistema institusionál ne’ebe efektivu ida ba boa

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 39

governasaun, PD bele kontinua dezenvolve di’ak liután

sistema sira ne’e, dezenvolve di’ak liután ita nia nasaun,

dezenvolve di’ak liután ita nia sosiedade no ita nia

demokrasia – katak, PD sei proteje demokrasia, ho

órgauns ne’ebé fortes no independentes. Ba buat ida

ne’e, maka povu Timór-Leste uluk vota. Ida ne’e, maka

povu hakarak no presiza.

PD sei dezenvolve governasaun ne’ebé di’ak liu hosi

inisiativas oioin, hodi reforma Administrasaun iha

(a) Provedoria de Direitos Humanos e Justisa

(PDHJ)

Asaun ida ne’e tenke demonstra duni husi governu nian

nebe’e bele promove nafatin diálogu atu promove

konsensus ba kestaun nebe’e afeta ema barak nia moris,

no koko atu promove partisipasaun aktiva ema hotu nian

iha processo desenvolvimento liu husi dalan reforma

Provedoria de Direitos Humanos e Justisa, ho nia visaun

atu proteje direitus humanos, hametin integridade,

promove governsaun diak iha Timor-Leste.

Atu garante katak ema nia direitu politika la bele hetan

violasaun husi se deit, PDHJ tenke focus los ba nia

karnal lolos tuir konstituisaun haruka ho funsaun atu

apresia no buka satisfaz keixas cidadaun sira nian hasuru

poderes publikus, no atu verifika aktus tuir Lei, nune

mos atu prevene no inicia proceso hotu atu hadiak

injustisas, maibe agora PDHJ sai fali Procurador lori fali

cidadaun balun ba procurador ka ministeriu publiku, ne’e

sala bo’ot tenke reforma PDHJ.

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 40

(b) Comisaun Anti-Corrupsaun (CAC)

Estabelesimentu Komisaun Anti-Korrupsaun iha tinan

hirak liu ba ne’e ho hanoin atu hamenus riskus kona-ba

korrupsaun iha ita nia Rain. Ita tenke asegura katak

korrupsaun labele buras iha Timór-Leste – tanba ita

haree katak hahalok barak hatudu problema ida ne’e,

problema real no substansiál.

Ita presiza iha korajen atu hola medidas ne’ebé maka’as

oras ne’e la’ós ona tempu atu fó deit hakat kiikoan no

mudansa ne’ebé la maka’as. Importante liu hotu maka,

ita labele tolera tan atu korrupsaun haboot nia abut iha

ita nia demokrasia kosok oan ida ne’e, nia laran. Ita

agora iha vontade polítika ne’ebé forte atu prevene buat

hirak ne’e labele akontese tan.

Ida ne’e maka povu Timór-Leste tomak merese, hakarak

no presiza! Kompromisu Governu nian atu REFORMA

Komisaun Anti-Korrupsaun, hodi hatudu duni katak iha

vizaun ba oin no mós labele utiliza órgaun ida ne’e ba

objetivus polítikus – Komisaun ida ne’e la harii ho

intensaun atu ke’e fali de’it sala hirak ne’ebé halo iha

tempu uluk.

Komisaun Anti-Korrupsaun tenke sai nuudár órgaun ida

ne’ebé hateke dook ba oin, independente hosi Governu,

sai orgaun ida ne’ebé povu Timór-Leste fó no hetan

konfiansa, atu servisu ho la ta’uk ou labele servisu atu

favorese, sei expoen ba públiku atu fokit tiha abut

hahalok aat nian no atu kastiga sé deit mak halo

korrupsaun iha ita nia Rain no sei halo relatóriu ba

Parlamentu Nasionál ka Presidente da Republika.

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 41

Harii sistema ida iha CAC nia laran, sei halo di’ak liután

ba ita nia paíz, ita nia sosiedade no ba ita nia

demokrasia. Ida ne’e maka povu presiza hosi Governu

tanba Povu merese buat di’ak.

Reformas hirak ne’e sei asegura katak Governu sei sai

onestu no transparente nafatin. Sei kria instituisoens

ne’ebé independentes hosi Governu. Atu reforsa esforsus

hirak ne’e, Komisaun Anti-Korrupsaun tenke iha

poderes ne’ebé forte no boot atu kombate korrupsaun.Ho

reformas importantes hanesan ne’e, ita hotu bele servisu

hamutuk hodi, hametin governasaun demokrátika iha

Timór-Leste.

(c) Gabinete Inspetór Jerál (GIJ) Fó liután kbiit

ba Inspetór-Jerál

Reforma xave ka reforma fundamentál ida seluk ba PD

maka atu reforsa liu tán poderes Inspetór-Jerál nian, atu

bele sai hanesan Governu nia auditór independente

ne’ebé sei reporta ba Governu ka Parlamentu Nasionál.

Aprova mekanizmu polítiku ida atu habelar mandatu

Gabinete Inspetór Jerál, atu asumi papél hanesan Auditór

independente ida ba Estadu ho responsabilidade atu

fiskaliza no halo relatóriu kona-ba utilizasaun ho jestaun

osan Estadu nian.

Reforma ida ne’e atu asegura katak Governu uza osan

Estadu nian ho étika, efisiênsia no efikásia no utiliza

fundus tuir lei.

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 42

Reformas hirak ne’e sei entrega responsabilidade ba

Gabinete Inspetór-Jerál atu hala’o auditorias ba finansas

no ezekusaun servisus iha departamentus ho ajênsias

governu nian.

No sei hala’o funsoens hirak ne’e independente hosi

Governu. Arranjus ne’ebé oras ne’e sei vigora, katak

Gabinete Inspetór-Jerál aprezenta nia relatóriu ba

Primeiru Ministru, ne’e sei muda, no nia sei halo

relatóriu diretu ba Parlamentu Nasionál.

Inisiativa ne’e hatudu katak, Governu Timór-Leste

komprometidu duni atu simu eskrutíniu ida ne’ebé

abertu no independente. No mos rekonhese katak

auditoria finanseira sei elementu importante ida ba boa

governasaun.

Nune’e, mak sei bele asegura katak Governu bele iha

akontabilidade no bele transparente, Órgaun auditoria

ida ne’ebé independente, ho rekursus ne’ebé nesesáriu,

sai hanesan faktor krítiku ka importante tebes iha

demokrasia aberta nia laran.

Governu ida ne’ebé bele presta kontas ho transparente,

ida ne’e mak Povu Timór-Leste presiza no hakarak! Sei

fó mós mandatu ba Inspetór-Jerál atu hala’o kualkér

auditoria ne’ebé nia konsidera katak presiza duni halo.

Auditoria ba ezekusaun orsamentu maka sei determina

se departamentus no ajênsias Governu nian konsege duni

ka lae sira nia objetivu, ho efikásia, efisiênsia no tuir lei

ka lae. Revizoens ba ezekusaun hirak ne’e, sei loke

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 43

Governu ba eskrutíniu independente atu haree katak

hala’o di’ak duni servisus ba povu ka lae.

Auditoria finanseira no auditoria ba ezekusaun servisus,

hala’o funsaun importante tebes iha istória

administrasaun públika nian, iha fatin selu-seluk. Ida

ne’e mak bele asegura katak Governu no povu bele laran

metin, katak sira nia osan uza didi’ak duni no iha

prestasaun kontas.

Ne’e halo parte signifikativu, katak importante, iha

sistemas de integridade iha paízes dezenvolvidus sira

hotu, no fundamentál tebes atu hetan boa governasaun.

Prosesu auditoria mak bele promove demokrasia ne’ebé

di’ak, liu hosi hametin partisipasaun, akontabilidade no

efisiênsia hosi Governu.

(d) Komisaun Funsaun Públika (KFP)

Reforma Komisaun Funsaun Públika atu sai hanesan

forsa motriz ida atu dezenvolve funsaun públika ida

ne’ebé moderna no profisionál. Komisaun Funsaun

Públika sei sai hanesan órgaun independente ida ho

objetivus xave atu asegura: Empregu iha funsaun

públika, ne’ebé bazeia ba méritu no imparsialidade

polítika. Funsaun públika ida ne’ebé bele oferese

servisus ho kualidade ba Governu no ba povu. Funsaun

públika ida ne’ebé efisiente ho efikáz.

Funsionárius sira hetan tratamentu ne’ebé justu ho

rasionál. Promove valores no lideransa ne’ebé forte iha

funsaun públika. Ida ne’e maka evolusaun ida ne’ebé

di’ak no interesante tebes ba Governu no povu Timor-

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 44

Leste. Funsaun públika ne’ebé efisiente ho efikáz maka

sei sai hanesan aliserse importante ba ezekusaun servisus

– tantu iha área saúde, edukasaun, justisa, infraestrutura

ka iha servisus importantes sira seluk ne’ebé Governu fó

ba funsaun públika atu hala’o.

Ezekusaun servisus maka buat ne’ebé povu Timor-Leste

hein hela hosi Governu ida ne’ebé di’ak. Ezekusaun

servisus hosi funsaun públika ida ne’ebé efikaz no

efisiente maka bele sai hanesan objetivu Governu nian.

Mekanizmu ba Komisaun Funsaun Públika buat ida ke

ita nian rasik – tamba reflete duni ita nia kondisoens

rasik no aspirasoens tomak.

Komisaun Funsaun Públika tenke sai hanesan órgaun

independente ida lolos ne’ebe–la submete ba

interferênsia polítika ka influênsia ruma. Sei hato’o

relatóriu ba Parlamentu Nasionál no sei la sujeita ba

kontrolu ka instrusoens hosi Governu, Primeiru Ministru

ka naran Ministru ida.

Komisaun ne’e mak sei estabelese padroens no

determina kona-ba disputas no kestoens kona-ba má-

konduta ka má administrasaun. Sei la iha fatin iha ita nia

funsaun públika ba patrosíniu polítiku, favoritizmu,

korrupsaun no falta dezempenhu, i papél Komisaun

Funsaun Públika maka atu asegura katak ita nia jestores

no funsionárius sira kompreende didi’ak sira nia

responsabilidades no obrigasoens.

Funsaun públika ida ne’ebé iha kbiit atu halakon

patrosíniu polítiku, favoritizmu, korrupsaun ka falta

dezempenhu , ne’e maka povu Timór-Leste presiza no

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 45

merese duni. Ida ne’e maka Governu PD hakarak harí,

ba povu Timór-Leste nia di’ak. Sei lori tempu atu

implementa, maibé PD kompromete ona atu kria funsaun

públika ida ne’ebé povu Timór-Leste tomak bele sente

orgulhu.

PD mós hakarak promove ita nia funsaun públika nia

prestasaun servisus. Komisaun Funsaun Públika bele

ajuda Ministérius sira atu treina sira nia pesoál no defini

sira nia tarefas ka knaar.

Ho reformas ha’at ne’e, hau fiar katak PD bele sai nudar

Governu ida ne’ebé transparente no Governu ida ne’ebé

bele sujeita-an ba eskrutíniu públiku ne’ebé

independente no rigorozu.

Reformas importantes hirak ne’e, sei reforsa kultura

akontabilidade no abertura ka transparênsia iha funsaun

públika. Sei kria instituisoens ne’ebé sei hamrik ketak

hosi Governu ka sei sai independentes hosi ezekutivu

hodi obriga Governu sai onestu no responsável –

instituisoens ne’ebé bele tau matan ba Governu nia

frakezas no ajuda hadi’a nia ezekusaun servisus.

Reformas hirak ne’e hamutuk, sei hametin komitementu

atu kria altas autoridades ne’ebé aas ba boa governasaun.

1) Garante estabelesimentu Municipius hodi

promove partisipasaun populasaun tomak hosi

aldeia to’o suku iha dezenvolvimentu nasional

2) Garantia no Promove dezenvolvimentu

Municipius no mobiliza populasaun sira nia

partisipasaun ba aktividades ekonomikus oi-oin

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 46

3) Funsionárius sira hetan tratamentu ne’ebé justu

ho rasionál. Promove valores no lideransa ne’ebé

forte iha funsaun públika.

4) Funsaun públika ne’ebé efisiente ho efikáz maka

sei sai hanesan aliserse importante ba ezekusaun

servisus – tantu iha área saúde, edukasaun,

justisa, infraestrutura ka iha servisus importantes

sira seluk ne’ebé Governu fó ba funsaun públika

atu hala’o.

5) Promove partisipasaun sidadaun hotu-hotu iha

prosesu dezenvolvimentu tomak tuir ida-idak nia

kbiit no badaen.

6) Alinha planu kada Instituisaun Estadu ba Planu

estratejiku nasional.

7) Desenvolve, moderniza no padroniza sistema

funsionalizmu publiku tuir kontestu no

nesesidade Timor- Leste nian hodi aselera

atendimentu públiku.

8) Profesionaliza organizasaun, sistema no ema, no

mos halakon politizasaun inklui opta ba koloka

ema tuir meritu no orienta ba resultadu.

9) Promove no desenvolve sistema pagamentu

elektroniku ba funsionariu publiku, liuliu sira

nebe servisu no hela iha areas remotas.

10) Promove kultura nebe saudavel no sustentavel

konaba etika profesional, dezempenhu ho fo

valor ba osan ( Moe, tama tarde, la produs buat

ida maibe simu nafatin povu nia osan! ).

11) Desenha no implementa mekanismus sistema no

karreira apropriadu ba Rekursu Umanu iha

Funsaun Publika.

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 47

12) Optimiza uzu teknolojia informatika hodi aselera

atendimentu publiku, no desizaun rapidu no

minimiza burokrasia.

13) Promove partisipasaun sosiedade civil inklui

Media atu halo kontrola sosial ba reseitas no

despesas publika.

5. EKONOMIA

REVOLUSAUN “REFORMA EKONOMIKU” Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas

iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka

bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi

implementa nia programa politiku hodi dezenvolvimentu

Ekonomia hodi aselera prosesu dezenvolvimentu Timor-

Leste nian no lori mudansa signifikativu ba povu nia

moris, hamenus kiak no mukit no halakon lalais

dezekilibriu dezenvolvimentu Timor-Leste nian ho rai

sira iha Asia.

I. PESRPETIVA EKONOMIA TIMOR-LESTE

1. MAKRO EKONOMIKU:

Kresimentu ekonomiku (GDP & GNP)):

Rendimentu perkapita (Income Perkapita)

Desempregu

Inflasaun – Deflasaun

Redusaun kiak, hadia moris diak, hadia

kualidade vida no hanaruk esperansa da

vida

2. MIKRO EKONOMIKU:

Kompetitividade “Setor Publiku, Privada no

Koperativa”, iha;

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 48

Capital – (labor intesive no capital intensive)

Management (Jestaun)

Marketing “Merkadu” - MANEIRA

PRODUSAUN ORIENTADU MERKADU: (5

W 1 H: What “saida”; Who “se”; Why “tanba

sa”; When “wainhira”; Where “iha nebe”;

How “oinsa produs”. LIGADU JESTAUN

FATOR PRODUSAUN TOLU (3): 1). Land

(inkluindu rekursu naturais); 2). Capital

(rekursu finanseira, inkluindu teknolojia); no

3). Labor (ema trabalhadores inkluindu

tekniku ka teknokrata), nebe orientadu

ekonomia merkadu kompetitivu, ho politika

intervensaun seletiva

II. BACKROUND – PANORAMA EKONOMIA

TL (Kontekstu Real):

1. Insufisiensia no inkonsistensia instrumentus

regulamentares ekonomiku – ENKORAJA seitor

privadu

2. Kapital nebe minimu – hodi atende nesesidade

hahu investimentu, bussiness ka negosiu internu

nebe as tebes

3. Setor kontabilidade publika – kuaze metade husi

empregadores naun agrikultura

4. Formal labor market (merkadu laboral formal) –

nafatin la dezenvolvidu diak – tuir nesesidade

merkadu nian

5. State revenue (Reseitas Estadu: dependensia

Fundo Petrplifero) – tun nudar efeitu rezultadu

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 49

husi presu mina global ka mundial); seitor

produtivu seluk imobilizadu, hodi akompanha

seitor petroleu (dependesia JPDA)

NOTAS:

GDP: komersiu industria kontribui 2.5%.

Agrikultura, floresta no fiseris, fo

kontrubuisaun ba GDP provolta 30%.

Konstrusaun husi despeza publiku,

provolta 25.8%. Transporte 12.7%

(2015). Retail no wholesale kontribui ba

ekonomia Timor-Leste 2.2%, (2015),

Administrasaun 5.4%(2015), Real estate

1.9% (2017), Parseirus desenvolvimento.

(-10.7%),

Ema rai liur,labele sai nain ba rai ka asesu

ba rai ho apropriadu hodi viabiaviliza

investimentu ho seguru

Investimentu iha seitor ekonomiku ne’ebe

selectivu (seitor naun petroleu)

III. INDIKADORES KLIMA EKONOMIKU

(VIABILIDADE INVESTIMENTU –

BUSINESS - PRIVAT SECTOR):

1. Rule of Law

Property rights (Diretu propriedade)

Goverment integrity (integridade Governu)

Judicial Effectiveness (Efetividade judisial)

NOTAS:

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 50

Reforma rai (Land Reform) – nafatin seidauk

rejolve diak no kontinua issue iha

rivalidade propriedade klaim (overlaping claim).

Lalaok komplesidade rejime legal

nebe refleta hanesan konfuzaun – garantia serteza

investimentu

2. Goverment Size (Parte Governu):

Dispezas publika “OJE” (Goverment spending)

Todan taxa impostu (Tax burden)

Saude fikal (Fiscal health)

NOTAS:

Taxa individual no compania (Personal &

corporate tax 10%) Reseitas estadu nebe barak liu, mai husi

“Offshore petroleum Project” iha tasi Timor,

Dependensia (JPDA/Joint Petroleum

Development Area)

Reseita interna ka domestku nebe kiik ($200 ital

M/ano), kompara maioria reseitas

estadu nebe mai husi FP ($16,2 B, iha primeiru

semestre 2017).

Dividas Externa – too ona $371 M (hahu husi

2015-2017).

3. Efisiensia Reguladora (Regulatory Efficiency):

Liberdade negosiu ka business (Businesses

Freedom)

Liberdade laboral (Labor freedom)

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 51

Liberdade monetariu (Monetary Freedom)

4. Viabilidade Ekonomiku “Merkadu” (Open Market)

Liberdade komersiu (Trade Fredoom)

Liberdade Investimentu (Investment Freedom)

Liberdade Finanseira ka Finasial (Finacial

Freedom)

IV. SISTEMA NO PILAR EKONOMIKU TL:

1. Sistema Ekonomia Merkadu, Intervensaun

Selektiva;

Instrumentu save prinsipal rua (2), hodi

seletivamente dinamiza dezenvolvimentu

ekonomia, em termus “makro no

mikroekonomiku” ho aseleradu, mak hanesan;

Politika Monetariu – la funsiona ho

efetivu, relasiona politika “intrest rate

curency” ho moeda dollar Amerikano nudar

moeda ofisial TL, BCTL nudar autoridade

finanseira iha seitor finanseira, hodi halo

estimulu ekonomiku interna nebe la funsiona.

Politika Fiskal – seidauk halao funsaun

nebe optimalizadu diak; relasiona ho

mobilizasaun rekursus ekonomiku no

optimalizasaun reseitas estadu (Reserva

Estadu), efetividade finansiamentu dispesas

publika (Reseitas no Despesas

OJE), em termus efetividade redistribuisaun

rekursu finansas publika no

estimula dinamizasaun dezenvolvimentu

ekonomiku (Seitor privada)

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 52

2. Pilar Ekonomiku:

iha tolu (3) fundamental, ba dezenvolvimentu

ekonomiku nasaun

nian, mak hanesan;

Seitor publiku;

Seitor privada, no

Seitor koperativa.

V. DEZAFIU REFORMA EKONOMIKU

1. Seitor publiku, privada no koperativa; nudar

pilar ekonomiku nasaun nian, seidauk

dezenvolvidu diak, solidu no metin, iha “kapital,

jestaun no marketing “merkadu”,ho

dependensia nebe as tebes iha dispezas

publika (public expenditure) OJE (Orasamentu

Jeral Estadu).

2. Kapital (Reserva):

DILEMA dependensia FP (Fundu

Petrolifero), nebe tendensionalmente tun,

nudar efeitu dependensia iha JPDA (Joint

Petroleum Development Area) ho produsaun

uniku BAYU UNDAN nebe tun (40-45

baril/dia husi 90-100 mil baril/dia), presu

mina mundial nebe monu (average $ 45-

52/baril husi $80-100/baril) no instabilidade

reserva FP ($16.2B) iha primeiru trimestre

2017).

Reseitas interna (Fiskal) - nebe average

miliaun $200 ital/ano, hodi finansia dispezas

rutinas, purvolta $400 M resin kada tinan.

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 53

Dividas Publika (emprestimu); hahu husi

2015-2017 purvolta $371 M, ho garantia FP,

nebe komesa selu dadaun ona, nudar

obrigasaun nasaun nian, nebe jere la ho

koidadu, bele sai todan jerasaun ba jerasaun

(enterjesional).

3. Ekonomiku setorais – dezafiu dependensia

seitor petroleu nudar “leading sector”, sein

ekilibradu husi setor ekonomiku produtivu naun

petroleu nian, nebe

la mobilizadu ho maneira efetivu

VI. POLITIKA REFORMA EKONOMIKU

1. Politika investimentu - nebe orientadu iha

mobilizasaun no estimulasaun

investimentu internu no externu (FDI/Foreign

direct Investment)

2. Politika Reforma Fiskal – nebe orientadu ba

dinamizasaun ekonomika (estimula

investimentu), “optimalizasaun reseitas fiskal”,

kresimentu ekonomiku, redusaun kiak

3. Politika Ekonomiku Sektorial:

1. Setor Agrikultura – orientadu “merkadu”, liu husi

dalan; Agro-industria (kafe, peskas no sst);

Agrobisnis; Agrohortikultura, no sai setor imput ba

setor ekonomiku sira seluk.

2. Setor Komersiu Industria:

Hasae volume no kompetitividade produsaun

internu ho seletivu, orientadu merkadu interna

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 54

no externa (exportasaun importasaun), ho baze

produsaun iha “absolute advantange,

comparative advantange no competitive

advantange)

Resiprosidade komersiu

Sistema preferensialidade komersiu

MFN (Most Favorite Nation), fasilidade asesu

merkadu internasional

Industria subtituisaun importa;

Zona industria no exportasaun, inkluindu home

industry

One village, one product

Mixmarket

3. Setor Turismu;

Kriasaun Zona Turistika no Industria servisus

Agroturismu; beleza no paisajen naturais,

kulturais no fatin memoria rezistensia; pratika

kultural religiosa, ritus cerimoniais hanesan

kazamentu tradisional no mos forma kultural

bainhira hakoi mate (Lisan).

4. Setor petroleu no Mineiru;

Explorasaun nebe ho prinsipiu reforsa

“Kriasaun Fundu interjerasional petroleu no

mineius “minerais” ho partisipasaun setor

publiku privada nian.

Explorasaun nebe orientadu kriasaun fundu

soberania “sovereign walth fund”, garante

estabilidade sosio-ekonomiku no politika

transformasaun nasaun ba moris diak

enterjerasional.

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 55

5. Politika Reforma Setor Finanseiru (Sistema Finansas

Publika):

Politika estruturasaun despezas publika

Kriasaun Banku komersial nasional (banku

investimentu, Dezenvolvimentu - veteranu)

Sistema depozitu kreditu bankaria (intrest rate)

iha setor finanseira

Kriasaun fundu dezenvolvimentu

FP (Fundu petrolifero)

Reseitas interna – FISKAL

Dividas publika

VII. OINSA REFORMA SEITOR EKONOMIKU

1. Reforsa Pilar Ekonomia Nasaun:

1.1. Setor publiku;

Harii kompania estatal (BUMN)

Estimula parseria inevestimentu; PPP (Parseria

Publiku privada) – TL 51%, externa 49%;

Desenvolve parceiria ba gestaun Portu

Desenvolve parceiria ba gestaun Aeroportu, no

setor savi sira seluk ho seletivu

1.2. Setor Privada;

Estimula, hadia no fasilita kapitalizasaun, jestaun

no marketing “Merkadu”; hodi hasae mobilidade

ekonomia merkadu internu no externu

Estabelese no reforma sistema bankaria – nebe

orientadu ba mobilizasaun investimentu interna

no externa

Mobilizasaun investimentu direta externa (FDI),

hodi dinamiza mobilidade setor privada

(Enterpreneurship)

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 56

1.3. Setor Koperativa;

Produsaun

Konsumu

Mikrokreditu

2. Politika Sistema Finanseira:

2.1. Seitor Finanseiro (Bankaria):

Sistema Kreditu Investimentu – Viabiliza no

Mobilizasaun Investimetu Interna (capital sector

– dinamiza seitor privada –

ENTERPRENEURSHIP)

BCTL: halao funsaun kontrolu ba Banku

Komersial Estranjeiru, dinamiza ekonomia

(Intrest Rate Viabilizadu: depozitu, time

depozitu, Clearing, Kreditu)

2.2. Sistema Jestaun Finanseira:

Restruturasaun Politika OGE – Husi “Line item

Budgeting – ba Programe Budgeting”

Politika Sistema Aprovizionamentu:

Politika Tenderizasaun, Ajudikasaun direta no

Pagamentu Projetu – ORIENTA BA

REINVESTIMENTU (25%), dinamiza setor

privada (Merkadu)

Orgaun ADN no Aprovizionamentu Nasional –

Efetivu, Efisiente no Efikas (Mobilidade rekursu)

3. Mobilizasaun Rekursu Ekonomiku (Koerensia

mobilizasaun Rekursu Interna):

Ekonomia (leading sector no mobilizasaun

ekonomiku seitoral)

Politika (integrity policy)

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 57

Justisa (rule of law)

VIII. PROGRAMA ESTRATEJIKU 13:

Garante estabilidade politika sosio-ekonomiku – ho

instrumentu politika fiskal no monetariu: dinamiza

ekonomia ho modelhu dezenvolvimentu ekonomiku

aseleradu, mak hanesan:

1. Hatun kiak estruturadu – liu husi hadia no hasae

“rendimentu perkapita” (ultrapasa nesesidade

baziku: iha uma dignu, aihan naton no roupa

hatais sufisiente – ba iha osan no “kapital” naton

kada ema, matenek ho saudavel, moris diak ho

kualidade no esperansa da vida nebe as).

2. Kriasaun empregu (unenployment effect) – liu

husi kriasaun kampu trabalhu iha seitor publiku,

privada no koperativa.

3. Garante estabilidade kresimentu ekonomiku

pozitivu – liu husi mobilizasaun rekursu

ekonomiku internu, kontrolu estabilidade osan

folin laek (inflasaun) no sasan folin laek

(deflasaun), hasae poder konsumu (demanda

interna) – dinamiza (expansaun produsaun,

empregu, merkadu no ekonomiku, hasae

rendimentu perkapita, kualidade da vida).

4. Kriasaun “zona industria no Exportasaun” -

nebe ho selektivu orientadu merkadu internu no

externu, hanesan: 1). fabrika substituisaun

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 58

importa; 2). industria seletivu naun petroleu

(fabrika manufacturing, fabrika mineiru, agro

industria, agro bisnis, no hortikultura, agro

turismu no industria servisus) no 3). home

industry - nebe orientadu merkadu no kriasaun

opurtunidade servisu (job creation), kresimentu

ekonomiku no redusaun kiak, hadia kualidade

moris diak.

5. Mobilizasaun investimentu – liu husi politika

reforma investimentu interna no externa

(FDI/Foreign Direct invesment), fiskal,

finanseira, sosiedade komersiais nebe atrativu,

inkluindu reforma politika rai nian.

6. Reforma politika seitor finanseira - “bankaria” -

liu husi politika “taxa de juro depozito no kreditu

investimentu” nebe atrativu dinamiza ekonomi.

Tendensia AKTUAL: BCTL, la funsiona diak

halao papel kontrolu, iha politika “taxa de juro”

(depozito: la too 1%/ano no kreditu: 10-20%) iha banku komersial, ho inekilibradu

akumulasaun kapital no kreditu investimentu,

hafraku seitor privada nebe dependente dispezas

publika (OJE), no tendensia politizasaun seitor

privada naun enterpreneurship, hatodan

ekonomia internu.

7. Dezenvolviemntu seitor privada

“Enterpreneuship” - liu husi “kriasaun banku

investimentu” ka dezenvolvimentu, viabiliza

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 59

sistema kreditu investimentu atrativu, fasilita

seitor privada (inkluindu emprezas medio no kiik

“home industry”)

8. Halo mobilizasaun produsaun internu (GDP ou

GNP) – liu husi mobilizasaun seitor ekonomiku

produtivu: agrikultura, komersiu industria,

mineiru, iha lideransa seitor petroleu, naun

dependensia JPDA (Joint Petroleum

Development Area), mak hanesan (ZEE no rai

maran), nebe orientadu merkadu, aselera

dezenvolvimentu ekonomia nasional.

9. Dezenvolvimentu seitor publiku – liu husi

kriasaun “Kompania estatal” (BUMN), PPP (TL

51% no externu 49%), BOT ho selektivu, no

seitor produtivu save sira seluk, inkluindu seitor

koperativa, dinamiza dezenvolvimentu

ekonomia.

10. Garante balansu komersiu no pagamentu

internasional pozitivu - liu husi politika komersiu

ho resiprosidade komersiu, sistema preferensial

komersiu, fasilidade MFN (Most favorite Nation)

no Mix-market (haforsa rezerva estadu).

11. Reforma politika dispezas publika (Resitas no

dispezas) – liu husi reforma politika estrutura

OJE: husi “line item budgeting – ba prorgramme

budgeting), hodi rasionaliza dispezas publika

efisiente no efikas, ekilibra dependensia

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 60

“FUNDU PETROLEU” no estimula

optimalizasaun reseitas interna (Rezerva Estadu).

12. Reforma politika sistema jestaun finanseira no

aprovizionamentu – hadia sistema tenderizasaun,

adjudikasaun direta no pagamentu projetu lais,

efisiente no efikas iha sistema burokrasia nebe

saudavel. HALAKON ADN, liu husi kualidade

sistema kontrolu no fiskalizasaun efetivu projetu

departamental no nasional, aselera

dezenvolvimentu (Orgaun Kontrolu Kualidade

Projetu).

13. Reinvestimentu 25%, husi lukru ka retornu kada

mega projetu, hodi viabiliza kapitalizasaun atrai

investimentu interna, hametin seitor privada, no

estabilizasaun ekonomiku nebe forte, hamrik iha

ain rasik, partisipativu no povu mak sai nain ba

nia ekonomia merkadu rasik.

NOTAS PRINSIPAIS:

Kriasaun Orgaun Reguladora Ekonomiku (Fiskal

no Monetariu):

Dinamiza, Mobiliza no Insentiva; Setor

Publiku, Privada no Komperativa;

Harii no Regulariza Kompania Estatal

(BUMN)

Investimentu (PPP: TL 51% no estrajeiru

49%)

Insfrastrutura (inkluindu: Setor Finanseira

no Bankaria)

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 61

Investimentu Direta Interna no Externa

FDI)

Moeda rasik...??!!

Politika Reforma: Fiskal, Investimentu,

Sosiedade Komersiais, Jestaun Finanseira,

Dispezas Publika (Estrutura OJE) no Sistema

bankaria, Aprovizionamentu, Rai Nian, KFP

Politika Ekonomiku Setorais: Mobiliza Setor

Produtivu Naun Petroleu – Iha Lideransa

Petroleu Nian, Nudar (leading sector), ba

“REVOLUSAUN DEZENVOLVIMENTU

EKONOMIKU ASELERADU”

Garante Reserva Estadu - Optimaliza Reseitas

interna (Fiskal), naun petroleu – Mobilizsaun

rekursu ekonomiku internu – dezenvole seitor

privada solidu no forte

Garante Estabilidade Ekonomika, Politika

Governasaun Diak, kredivel no Integridade

judisial (rule of law)

Reforma Leis - Relevantes, Koerente no Atrativu

- hodi hametin estabilidade sosio-politika,

ekonomiku no judisial “rule of law”, garante

dezenvolvimentu aseleradu.

IX. KONSEITU DEZENVOLVIMENTU

EKONOMIKU

Reforma Ekonomiku – Maneira Revolusaun – Garante

Estabilidade Ekonomiku – Kresimentu Ekonomiku,

Kriasaun Empregu no Kontrolu Inflasaun, Hasae

Rendimentu Perkapita – Redusaun Kiak, Garante Moris

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 62

Diak, Hasae Kualidade no Esperansa da Vida Humana

Ho Saudavel

“HARII EKONOMIA NASIONAL NEBE SOLIDU NO

FORTE, HAMRIK IHA AIN RASIK, PARTISIPATIVU

NO MAUBERE OAN, SAI NAIN BA NIA EKONOMIA

NO MERKADU RASIK”..!!

6. TURISMU

Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas

iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka

bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi

implementa nia programa politiku hodi dezenvolvimentu

kultura, beleza no paisajen naturais, fatin memoria

rezistensia

1. Promove sensibilizasaun ba ritus tradisonais

oinoin iha uma lulik sira ho envolvimentu

komunidade ba Turismo ho tebe, bidu, ho dahur

Turismo.

2. Promove no identifika, determina, proteje no

konserva paisagem hodi bele atrai turista sira;

3. Promove no establiza sentru turismu no haforsa

hotelaria ho restaurante iha fatin sira ne’ebe

determina hanesan sentru turistiku;

4. Promove fatin-fatin ne’ebe sai baze ba resistensia

no fatin sira nebe halo historia resistensia,

5. Promove dezenvolvimentu iha parke/jardim ho

mekadu tradisonal sira ho produtos turistiku

atraktivos.

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 63

6. Promove no identifika, determina, proteje no

konserva paisagem hodi bele atrai turista sira

7. Promove Foho Ramelau, Kablake no Matabian

ne’ebe potensial tebes atu sai nudar areas de

Turismo;

8. Haburas fila-fali tradisonal sira iha knua no

Aldeia sira hodi sai centru turismu atu dada

visitors ne’ebe iha interese iha area sosiologia no

antropologia no mos ema ne’ebe hadomi kultura

no tradisaun povu ida nian;

9. Garante rutas enkonomi aero ho transportasaun

nebe diak ba turista sira;

MEIU AMBIENTE 1. Desenvolve Laboratorium Ambiental hodi

kontrola kualidade Ar, Rai, Bee no Barulho

2. Desenvolve Parametro Ambiental ou Standar

Baku Mutu Lingkungan

3. Desenvolve no asegura Centro Mudancas

Climatika no Biodiversidade atu halo peskisa,

rekolha dadus no fo treinamentu ba staff tekniku

sira

4. Haforsa (enforcement law) no implementa Leis

Ambiental

5. Haforsa trabandu no desenvolve sistema diak atu

hakotu problema lisu.

7. INFRAESTRUTURA

Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas

iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 64

bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi

implementa nia programa politiku hodi kria politika ida

diak hodi orienta agencia desenvolvemento sira hodi

bele servisu hamutuk tuir Matadalan ka Pedoman

standarnisasi ne’ebe iha.

PD sei promove instituisaun Obras Publica ou

Infrastutura hodi hetan konfiansa maximu husi agensia

desenvonvelmento seluk. PD sei hakbit Rekursus

Humanus iha Instituisaun Obras Publica ou Infrastrutura

nian para Implementa servisu iha tereno hodi garante

qualidade konstrusaun. PD sei promove Matadalan ka “

Pedoman Standarnisasi “ konaba Konstrusaun Estrada,

Uma, Ponte, Porto, Aeroporto, Telekomunikasaun,

Elektrisidade, Be’e Mos no Saniamento hodi bele garanti

servisu supervisaun no dokumentos tender sira tuir

standar ka Matadalan ne’ebe iha hodi la bele hamosu

diferensia entre projeto sira ne’ebe mak halao husi

agensia desenvolvementu seluk.

1. Promove politika espesial ida hodi defini planu

desenvolvimentu sidade sira iha Munisipiu, Posto

Administrativu to Aldeia tuir karateristiku

jeografiku ida-ida nian.

2. Halo estrada ba suco hotu-hotu atu fasilita

mobilizasaun populasaun iha suku;

3. Kontinua no aselera liu tan fornesimentu be mos

ba kada uma iha suco-suco.

4. Kontinua no aselera halo koneksaun estrada ba

Postu-Administrativo hot-hotu, no koneksaun

estrada nasional ba Munisi[io hot-hotu;

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 65

5. Promove Matadalan ka “ Pedoman Standarnisasi

“konaba Konstrusaun Estrada, Uma, Ponte,

Porto, Aeroporto, Telekomunikasaun,

Elektrisidade, Be’e Mos no Saniamento hodi bele

garanti servisu supervisaun no dokumentos

tender sira tuir standar ka Matadalan ne’ebe iha

hodi la bele hamosu diferensia entre projeto sira

ne’ebe mak halao husi agensia desenvolvementu

seluk.

6. Establiza Brigada Estrada nian ne’ebe sei servisu

hamutuk ho instituisaun F-FDTL Engineering,

Corpos Bombeiros hodi bele atende servisu

Emergencia nian ne’ebe mak hetan estragu husi

desaster naturais, hodi bele garante nafatin asesu

husi fatin ida ba fatin seluk.

7. Dezenvolve sistema infra-estrutura ida nebe

di’ak, ho kualidade no sustentavel;

8. Halo estrada protokolu, munisipiu. Postu, to’o

iha suku no aldeia

9. Halo Ponte sira nebe liga aldeia ho Suku,

10. Halo konstrusaun ba irigasaun no estradas nebe

liga ho to’os ka natar sira

1.1 HABITASAUN COMMUNITARIO

1. Estabelese ministeriu ba Habitasaun komunitariu

(perumanhan rakyat).

2. Halo politika habitasaun ho sistema graduitu ba

kibit lae sira no sistema kriditu.

1.2 PORTO

1. Hadia konstrusaun Porto Hera ba Forsa Naval,

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 66

2. Halo konstrusaun porto Com

3. Hadia porto Dili, Tibar, Oe-cusse no Atauro ba

pasanjeiros sira

4. Halo konstrusaun Porto Be’asu no Betanu

1.3 AEROPORTO

1. kontinua haluhan no hadia Aeroportu

Internasional Nicolau Lobato

2. Hadia aeroportu Baucau no Aeroportu domestika

sira seluk iha Municipui sira

3. Promove no halo introdusaun rutas aero Timor-

Leste sai odamatan ba ASIAN no mundu

(Introduction to Engaging Air Service)

4. Promove kustu aero baratu ba Tourista sira atu

mai visita Timor-Leste

1.4 TRASPORTE MARITIMA

1. Kria sistema maritima nebe efisente ho efikas no

seguru

2. Hadia no amenta ro’o foun ba pasanjeiros Oe-

cusse no Atauro

3. Hadia no amenta ro’o foun ba Forsa Naval F-

FDTL

4. Haidia no amenta ro’o foun ba Polisia Maritima

PNTL

1.5 TELEKOMUNIKASAUN

1. Hari’i sistema no infrastutura telekomunikasaun

to’o iha teritoria tomak ho efisiente no efikaz no

ekonomiku

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 67

1.6 ELEKRISIDADE

1. Reforsa asesu eletrisidade to’o iha baze ka kunua

2. Denselvolve enerjia energia renovavel.

3. Garante politika elektrisidade nebe efisiente,

efikaz, no sustentavel hodi garantia estabilidade

enerjia ba dezevolivimentu nasaun nian iha

teritoria Timor-Leste tomak.

4. Garante no promove enerjia alternativu solar ho

hidroeletrika to’o uma kain hotu iha area rurais

1.7 BE’E MOS NO SANIAMENTO

1. Garante no haforsa sistema distribuisaun Be’e

Mos iha sidade hodi fo asesu be’e mos ba

poupulasaun tomak

2. Hadia no haforsa sistema distribuisaun Be’e Mos

ho saudavel husi sidada to’o iha kanua.

3. Reforsa sistema uza Be’e nian .

4. Reabilitasaun total ba istalasaun redi Be’e Mos

5. Reabilitasaun total ba istalasaun redi Be’e Mos

iha munisipiu hotu

6. Kontinua haforsa ba Investimentu kapital

infraestrutura be’e mos no Saniamento

8. SOLIDARIADADE SOSIAL

Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas

iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka

bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi

implementa nia programa politiku hodi dezenvolvimentu

atendimentu sosial iha Timor-Leste no prezisa tebes

hetan atensaun ekstra husi estadu.

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 68

8.1 RELIJIAUN

1. Hametin fiar iha Nai Maromak.

2. Hametin no haforsa relasaun ho relijiaun hotu.

3. Garante fundus edukasaun no servisu hamutuku

ho uma kreda iha prosesu edukasaun.

4. Promove no participa activumente iha actividade

relijosu sira. Hametin no reforsa relijiaun sira iha

asunto sosial no resolve problema sosial iha

communidade nia leit

8.2 FAMILA

1. Garante programa politiku hodi hametin no

proteje familia uma-kain iha kazamentu katak

familia ida-idak hetan asistensia sosial no

opportunidade atu dezenvolve nia familia.

2. Garante protesaun espesial ba feto isin-rua no

wainhira hahoris oan

3. Amenta bolsa de Mae

4. Garante no haburas famila tuir valores

tradisionais Timor-nian.

5. Hapara totalmente violensia domestika iha famila

laran.

8.3 VETRANU

1. Promove Vetranu sira nudra patrimoia da estadu.

2. Hadia subvensaun publika vetranus nian liu hosi

kriasaun fundu vetranu.

3. Garante tratamentu saude nebe diak iha rai laran

ho rai liur ba vetranu sira

4. Garante bolsu estudu vetranu nia oan sira.

5. Harii uma ba veteranu resistensia sira.

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 69

8.4 FERIK NO KATUAS

1. Hadia subsidiu ferik no katuas sira.

2. Garante tratamentu saude nebe diak iha rai laran

ho rai liur ba ferik no katuas sira.

3. Hari’i uma hela fatin nebe digno, ba ferik ho

katus sira ho minimal kuarto 3.

NOTAS:

Ferik katuas ka idiozu $50.00 – 80.00

8.5 FETO

1. Dignifika Feto sira liu hosi Desenvolvimento ida

nebe inclusivo, asesivel, efisiente no efikaz hosi

nasional to iha baze.

2. Hakbit feto sira liu hosi hasae konesemento no

kapasidade ekonomia liu hosi industria kik,

medio no kooperativa.

3. Reforsa parisipasaun feto iha prosesu politika no

lideransa hodi atende ODS no. 5

4. promove Iqualidade Generu.

5. Fo subsidiu osamentu ba feto faluk hodi hamoris

sira nia ekonomia.

6. Reforsa sosializsaun ba Lei Violensia domestika

8.6 LABARIK

Timor – Leste iha Lei inan nebe’e mensiona espesifiku

kona ba Protesaun ba labarik sira (KRDTL Artigo 18).

Timor-Leste Ratifika Konvensaun Direitus Labarik iha

tinan 2003 (Bazeia KRDTL ba Artigo 9). Estado Timor-

Leste hamosu legislasaun oi-oin kona ba labarik sira (Lei

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 70

KDL, JJ, Kodigo Penal, Sivil, Pros-penal, LVD,

Imigrasaun no azilu, Lei Kodigo trabalho nsst).

Iha Komisaun Nasional ba Direitus Labarik (KNDL)

tutela ba MJ – ME. Timor – Leste hakerek Relatoriu

dahuluk no daruak ona ba Komite Labarik sira iha

Jeneva (ONU) no simu rekomendasaun husi Komite

Direitus Labarik ONU. Timor-Leste iha Planu

Estrategiku Dezemvolvimentu Nasional. Iha Ministeriu

Solidariadade Social nebe’e fokus ba atende problema

labarik nian (protesaun, apoio social, kria politika no

sistema nasional protesaun labarik):

1. Apoio servisu protesaun labarik iha DNRS-MSS

too iha nivel Posto liu husi rekrutamentu no

aumenta ofisial protesaun labarik nian.

2. Hakerek, submete no aprezenta relatoriu

alternativu KDL ba Komite Labarik sira nian iha

ONU.

3. Hari’I prizaun ketak ba labarik sira nebe’e

konflitu ho lei inklui ho sistema servisu

operasional nebe’e amigavel ba labarik sira no

halo observasaun ba legislasaun iha PN,

submisaun ba legislasaun nebe’e foka ba assunto

labarik nian no observasaun no akompanhamentu

kazu iha Tribual.

4. Aumenta bolsa ba labarik sira nebe’e identifika

duni hela iha familia vulneravel sira nebe’e la

asesu ba escola/dropt out.

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 71

5. Aumenta rekursu ba ezistensia KDL (Komisaun

Direitus Labarik) ho Independente, rekruta ofisial

funsionariu KDL iha nivel Munisipio.

6. Hasa’e formasaun/treinamentu ba knar nain

sira/funsionariu sira kona ba assunto Protesaun

Labarik nian

7. Implementa Politika Protesaun Labarik iha KFP

ba funsionariu hotu-hotu hanesan regras internal

hodi kumpri.

8. Halo no hadia legislasaun sira hodi promove no

defende Direitus no Protesaun Labarik sira nian.

9. Garante politika protesaun labarik sira iha Timor-

Leste

10. Promove no defende Direitus Labarik sira nian

11. Aumenta bolsa ba labarik sira nebe’e identifika

duni hela iha familia vulneravel sira nebe’e la

asesu ba escola/dropt out.

12. Establiza play ground (teman anak-anak) ba

labarik sira iha kada Suku

13. Establiza Uma Mahon/shelter ba vitima violensia

sexual no abuzu sexual hasoru labarik menor sira

iha 12 Munisipios no RAEOA.

8.7 EMA HO DEFISINSIA

PD sei tau matan ba ema defisientes sira nia direitu nebe

konsagra iha Konstituisaun RDTL. Ho ida nee signifika

labele iha praktika diskriminasaun ba ema defisientes,

tamba nudar sidadaun ida sira mos kontribui ba prosessu

desenvolvimento nasional.

1. Garante protesaun espesial ba ema defisinsia sira.

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 72

2. Garante iqual partisipasaun iha edukasaun ba

ema defisinsia sira.

3. Establiza regulamentu ba konstrusaun edifiusiu

publiku ho estrada no fatin-turistitiku hotu tenke

iha pasu ba ema defisinsia sira.

4. Garante formasaun, trianamentu espesifiku iha

aspeitu hotu ba ema defisinsia sira no promove

ema defisinsia sira iha desportu iha rai laran no

rai liur. Establiza subsidiu espesial no espesifiku

ba ema defisinsia sira hodi participa iha vida

ekonomia no dezenvolimentu nasional.

9. DEZENVOLVIMENTU RURAL

Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas

iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka

bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi

implementa nia programa politiku hodi implementa total

Desentralizasaun ba Munisipiu sira bazeia ba plano

Municipio sira nian.

Programa IV Governo Constitucional nian relasiona ho

desentralizasaun mak fo kontinuidade ba projectos sira

nebe mak desenvolvida ona iha âmbito da promoção

Política de Descentralização e de Governo Local ida para

Timor-Leste.

Wainhira iha poder, IV Governo aprova nia politika ba

Governo Lokal no Desentralizasaun iha Marsu tinan

2007 hodi propoem atu konstitui única estratificação

Municipal governo local nian, nebe mak nia nivel,

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 73

dimensão e população sei aproximadamente

correspondente ho actual divisão administrativa

Municipiul. Konforme politika ne hateten, IV Governo

defini politika ida ne hodi fo konsiderasaun ba situação

actual tempo neba nebe mak relasiona ho carência

recursos humanos e experiência iha nivel nível local.

Tan ne, politikla ne defini katak opsaun municipiu mak

preferida liu ba curto no médio prazo. Dimensaun

política:katak politikamente, kada município sei iha

orgaun legislatura ida nebe mak nia membros

diretamente (ou indiretamente) eleitos. Orgaun

Legislatura ne bele vota ba planos/orsamentos

municipais nian, fiskaliza execusaun orsamental no husu

contas ba Presidente da Câmara.

Dimensaun administrativa: Orgaun Executivo

Municipal, nebe chefiado husi Presidente da Câmara,

kosiste husi unidade Administrasaun Municipal ida, nebe

mak bele presidide husi Secretário Executivo ida (nebe

mak relata diretamente ba Presidente da Câmara), no

kompoem husi (i) Secretariado Municipal ida (ii)

serviços setoriais e (iii) gabinetes fornecimento serviços

municipais nian. Unidade administrativa ne mak presta

serbisu ba komuniade ka populasaun sira iha area

municipio refere. Husi presta serbisu ne, kada municipio

sei iha funcionários municipais.

Dimensão fiscal: Kada Municipio sei hetan atribuisaun

funsaun fornesimento servisus gerais. Atribuissaun sira

ne tengki akompanhadu mos ho orsamento nebe mak

sufisiente hodi fornese serbisu hirak ne ba

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 74

kommunidade. Municipios sira sei depende makas ba

transferências fiscais intergovernamentais husi Governo

Central hodi finansia sira nia atribuisaun

Ukun neé povu nian, tamba neé dezenvolvimentu

tenki hahu husi povu nia knua

1) Promove partisipasaun no kontribuisaun lokal

ba obra fisiku sira iha prosesu

dezenvolvimentu nivel lokal, hodi reforsa

Programa Nasional Dezenvolvimentu Suku

(PNDS).

2) Promove partisipasaun komunidade iha

planeamentu no implementasaun liu husi

Programa Nasional ba Dezenvolvimentu

Suku (PNDS)

3) Hadia/hari hikas Sentru agrikultura iha sub-

distritu atu bele dezenvolve agrikultura povu

nian iha baze.

4) Protesaun ba inisiativa no dezenvolvimentu

lokal no labele fo espasu ba estranzeirus

investe no halo negosiu livre iha área negosiu

kiik, liuliu iha área rural.

5) Populasaun hotu, tenke hetan asesu ba

infraestruturas bazikas no fasilidades públiku

( Saúde, edukasaun, Bé mos, saneamentu,

eletrisidade no sst)

6) Populasaun hotu tenke moris iha kondisaun

dignu, (iha uma nebe dignu no iha fasilidade

báziku, hahan nebe sufisiente no kualidade,

no hatais nebe dignu)

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 75

7) Hari jardin Infantil, no fasilidade desportiva

komunitáriu iha nivel Suku.

8) Kontinua promove no desenvolve Turizmu

Komunitariu.

9) Promove no dezenvolve industria, inklui

industria uma kain (Home Industry) no

koperativa, nebe orienta ba Suku ida produtu

ida.

10) Promove espiritu voluntarismu ba servisu

komun iha nivel rural.

11) Lideransa komunitária tenki iha poder no

fasilidade adekuadu hodi lidera no jere

komunidade.

12) Promove hadomi ambiente, hahu husi uma

kain no Suku ida-idak.

13) Promove valores kulturais nebe halo ema

kreativu, inovador, moris dame, saudavel no

tolerante.

NOTAS:

Politika subsidiu autoridade kumunitaria:

Sefe Suku $350.00 no kareta ida

Sefe Aldeia $250.00 no motor izada

Delegado $200.00

Oe-cusse ho Atauro

1. Garante politika administrativa ho rejime

ekonomiku espesial tuir konstituisaun haruka ba

Oe-cusse ho Atauro

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 76

2. Promove Oe-cusse Oan sira ho Atauro Oan sira

hodi jere sira nia administrasaun rasik

3. Garante projectu ZEEMS tama iha

administrasaun RAEOA

4. Promove projectu ekonomiku seluk iha Atauro

nebe povu Ataruro rasik mak sai nai

5. Establiza estatutu klaru ba administrasaun Oe-

cusse ho Atauro

10. DEZENVOLVIMENTU AGRIKULTURA

Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas

iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka

bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi

implementa nia programa politiku hodi hametin

Soberania Aihan. Agricultor maka sai patraun ba

dezenvolvimentu agrikultura. Hasae produsaun

sektor agrikultura no peska hodi hametin siguransa

aihan iha rai laran no esportasaun, liu hosi:

1) Kontinua fo formasaun ba funsionariu no mos

reativa extensionista no sentru extensaun hotu-

hotu hodi fasilita agrikultor sira;

2) Kontinua hadia no dezenvolve infrastrutura

baziku hanesan irigasaun, estrada sira nebe liga

ba area agrikultura no sentru extensaun sira iha

nivel postu administrativu;

3) Harí baragem ho kualidade tuir nesidade hodi

fasilita dezenvolvimentu no produsaun agrikula

no halo jestaun ho diak ba barrazen no irigasaun,

asegura bee ba natar, toos no animal.

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 77

4) Harii no hadia porto hodi fasilita peskador hodi

kaer no faan ikan no kontinua fo formasaun

adekuadu ba peskador sira;

5) Halao programa ekstensifikasaun, diversifikasaun

no intensifikasaun iha sektor agrikultura liu-liu

sektor alimentar atu asegura aihan ba ema hotu

iha Timor-Leste;

6) Dezenvolve sistema agrikultura modernu liu hosi

aplikasaun jestaun makina agrikultura moderno

(mekanizasaun) nian inklui apoiu trator ho ninia

ekipamentus, no kria mekanizmu kontrolu

adekuadu ba ninia utilizasaun.

7) Kontinua promove jestaun alimentar integradu

(integrated crop management) nebe hanorin kona

ba oinsa kuda aihoris, uza adubu organiku no

non-organiku, pestisida organiku no non-

organiku no fini nebe kualidade diak hodi hasae

produsaun alimentar;

8) Kontinua fornese karau no manu ba grupu

agrikultor sira hanesan subsidiu insentivu;

9) Hari sistema merkadoria ida neébe diak no

sustentavel ba sektor hotu-hotu hodi faan produtu

agrikultura iha rai laran no ba rai liur;

Hadia kualidade produtu iha sektor agrikultura hotu-

hotu hodi hetan seguransa aihan iha rai laran no

exportasaun, liu hosi:

10) Hadia no hari’i sentru formasaun ba jestaun aihan

depois kuileta (food processing center);

11) Hari’i sistema kontrolu ba kualidade (quality

control) no sistema sertifikasaun ba produtu

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 78

aihan tuir padraun (standard) WHO no FAO

nian,

12) Hari’i Laboratoriu Nasional ida hodi koko no

analisa fini ka produtu husi variedede oi-oin hodi

hatene produtu nebe maka iha valor diak ba

merkadu lokal no interasional;

13) Fo asistensia teknika ba sektor privadu no

agrikultor sira nebe involve iha dezenvolvimentu

sektor agrikultura hanesan asistensia kona ba

jestaun no manutensaun ekipamentu agrikultura

inklui trator, bero ka roo no seluk-seluk tan.

10.1 FLORESTAS

1. Hametin Kresimentu Produsaun, produktividades

no konservasaun ba Café no Plantas Industriais

ba Prosperiedade Povo Agrikultor hosi 35, 000

ha, to 150,000

2. Garante Floresta Sustentavel ba Povo nia Moris

Diak;

3. Garante Inventariza no produs mapa plantasaun

no mapa area potensial iha Timor-Leste

4. Garante Reabilitasaun no refloresta ba area

degradadu

5. Estabeliza kooperasaun no parseria ne’ebe forte

no solidu tantu nasional no internasional

10.2 PEKUARIA

1. Garante no orienta sector pekuaria ba ekonomia

povu.

2. Garante no orienta povu atu amenta sira nia

animal ba dezemvolimentu ekonomia

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 79

3. Garante fundus subsidiu ba povo atu hakiak

animal hanesan, karau vaka, karau timur, kuda

bibi timur, bibi malae, fahi no manu

4. Establiza lejislasaun no regulamentu konaba

veterinaria, no moras zoonotikas seluk

5. Garante jestaun hakiak animal no servisu saude

animal

11. EDUKASAUN

Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas

iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka

bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi

implementa nia programa politiku hodi Timor-Oan sira

bele asesu ba Edukasaun, labarik ki’ik hotu ho tinan lima

tenki hahu ona eskolah. eskolantes hotu sei hetan kbi’it

diak liu atu labele lakon sira nia eskolah, sei iha

koperasaun ho instituisaun igreja katolika hodi eleva

kualidade hanorin iha Timor-Leste, sei iha programa

bolsu espesifiku ba estudantes ho aprovetamentu a’as atu

kontinua estudus.

Ho eduksaun maka bele lori Timor-oan sira sai husi

nakukun. Ne’e duni PD nia politika iha governu hakarak

oferese edukasaun gratuita no kreditu ho sistema ida

ne’ebe adekuadu atu bele garatia kualidade edukasun iha

nivel hotu-hotu. PD sei desenvolve politika ida hodi

obriga professores fo dedikasaun atu hanorin labarik sira.

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 80

Instituisaun edukasaun nivel nasional, regional no

Municipiu sei hahu halao sensu iha suku no Adeia hodi

hatene lolos labarik sira ne’ebe mak tinan hahu tama ba

tinan 5-6 hodi hatene populasaun ho idade eskola nian.

Edukasaun hanesan seitor shave ida ke principal tebes,

stu bele aselera ekonomia nasaun Timor-Leste, kombate

kiak, tambah beik barak liu kerizer ke emaa kiak mos

barak, tanbah edukasaun bele hadia ema nia moris diak,

ema nia atetude no ema nia hanoin oinsa buka moris.

Politika PD nia atu hasae kualidade edukasaun ba moris

diak ba an rasik no familia mak hanesan tuir mai ne’e:

1. Edukasaun graduitu husi eskola baziku to’o

sekundariu.

2. Sistemsa kreditu estudu (Fundu Eskolar) ba

nivele universitario, foti lisensiatura, Mastrado

no PhD rai laran ka liur, no sei reembolsa ka selu

fila fali ba estadu, wainhira hetan ona servisu.

3. Hasae kualidade Edukasaun:

a) Eduka no produs ema ho kualidade

(hanoin kritiku, kreativu no inovativu), no

hanorin ho lingua nebe fasil atu

kumpriende no uza teknologia nebe

apropriadu tuir nesesidade no);

b) Fo formasaun sidadania (disiplina, etika,

moral);

c) Kontinua fo formasaun hasae kualidade

profesores, hodi eleva sira nia kapasidade.

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 81

d) Promove partisipasaun ativu inan-aman,

sosiedade no entidades relevante sira hodi

apoiu no garante kualidade edukasaun.

4 Garante sistema merenda sekolar ho

qualidade diak ba esudante sira.

5 Garante familia ida iha lisensiatura ida.

6 Harii infrastruturas ka fornese fasilidade

edukasaun ne’ebe adekuadu hodi garante

ambiente estudu ne’ebe favoravel ba eskolah

oan sira (edefisiu, uma profesores, biblioteka,

meja/kadeira, ho livrus, komputador,

internet).

7 Garante profesor sira simu sira nia salariu iha

fatin

8 Halo kampañe nasional hodi bolu atesaun

inan no aman, haruka oan sira ba eskolah.

9 Apoio transporte publiku ba eskolantes

ne’ebe mak hela dook husi eskolah fatin.

10 Evaluasaun professor/as sei halao liu husi

konsellu orientador no konsellu pedagogiku

ne’ebe nudar orgaun avaliador ba

desempenhu professors sira nian.

11 Defini politika materiais obrigatorias, ne’ebe

mak determina pasagem alunu ho nota

aproveitamentu minimu hodi hetan pasagem

iha fin do ano.

12 Politika orientadu alunus ho aprovetamentu

diak, hodi estuda iha nasaun CPLP sira hodi

asegura implementasaun konstituisaun.

Implementa politika regime de kareiras ba

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 82

professors. Formasaun kontinua ba

professores konaba materiais espesifikus

nudar meiu atu hasae kualidade de ensinu.

12. SAUDE

PD sei servisu makas iha Governu karik manan eleisaun

hodi kaer ukun mesak ka ukun ho partidu seluk, sei

implementa programa politiku nebe garante, asistensia

medika sanitaria, efisinte, efikaz no garante osamentu

nebe adekuadu ba saude publiku, ekiipamentu,

labolatoriu, hodi deteta moras tamba Saude nudar

komponente ne’ebe mak importante tebes, iha vida

individual, komunidade no nasaun ida nian. PD sei halo

politika hodi hakbesik saude ba povu ka knua, hodi

garante Maubere oan nebe saudavel fizika no mental,

no hetan tratamentu hanesan ba saude publika.

Kontinua fo asistensia saude nebe asessivel, gratuita no

kualidade ba povu Timor-Leste tomak (knua), sein

deskriminasaun;

1. Hadi’a no aumenta kapasidade no étika

atendimentu saúde nian iha hospital nasional,

referral no postu saude tuir Pradraun

Prosedimentu Operasioanal nebe adopta tuir

boas pratika internasional;

2. Reforsa no aumenta kualidade servisu kuidadu

primariu sira (Primary Health Care) nebe

oferese ba komunidade liu hosi Sentru de Saúde

iha Munisipiu no Postu Adiministrativo no

Posto Sanitariu no klinika moveis sira iha suku

ho area izoladu inklui klinika privada sira;

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 83

3. Reforsa servisu saúde públika, hodi kombate

moras endemicas hanesan TB, Malaria, Dengue,

HIV/AIDS, Lepra, malnutrisaun no moras sira

seluk tan;

4. Aumenta asesu no kualidade servisu saude

materna-infantil;

5. Kontinua hadia nutrisaun inan ho labarik sira

nian ho seguransa ai-han ba ema hotu;

6. Aumenta kapasidade teknika no gestaun ba

pessoal saúde hotu atu bele fo asistencia saúde

nebe ho kualidade liu hosi treinamentu no

formasaun formal. Formasaun formal kontinua

halo atraves reforsa ensinu superior iha area

saude nian nebe akreditadu;

7. Kontinua fo oportunidade ba sektor privada ho

organizasaun karidade sira (Charity

organisations) hodi loke hospital privada,

klinika privadas, laboratoriu privada, radiologia

privadas no seluk-seluk tan;

8. Reforsa no hadia nafatin Sentrus de Saúde iha

Munisipiu no Postu Administrativu inklui

fasilita ho infraestrutura baziku nebe adekuadu.

Nune mos ho klinika moveis no iha suku nia

laran;

9. Fo asistênsia ba populasaun sira iha area izolada

sira liu hosi kria infraestrutura ka fasilidades

hanesan estrada no ambulansia;

10. Kria fasilidade diak ba médiku ho infermeiru

sira atu nune bele servi komunidade ho diak liu

tan;

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 84

11. Fo imunizasaun (vacinação) ba labarik sira no

hatun numeru ema moras inklui numeru labarik

kiik mak mate no tratamentu saude justu ba ema

hotu;

12. Promove sistema elektronizasaun distribuisaun

aimoruk (M-Supply System) hodi kontrola

distribuisaun aimoruk.

13. JUVENTUDE NO DISPORTU

Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas

iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka

bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi

implementa nia programa politiku hodi Servi,

konsensializa juventude, dezenvolve talentu juventude

atu nune’e sir abele sai maduru no iha responsabilidade,

Dezenvolve kultura desportu ho prestasaun kompetitivu

iha aspeitu desportu hotu.

Dezenvolve partisipasaun juventude iha aspeito: politika,

sosial, ekonomia, kultura, sst. Dezenvolve partisipasaun

juventude ba desportu iha nivel nasional, ASEAN, CPLP

no nivel internasional. Dezenvolve parseiru ho parte

governo, seitor privado, komunidade, no agensia

internasional hodi reforsa desportu iha nivel nasional no

internasional tamba Timor – Leste iha Lei inan nebe’e

mensiona espesifiku kona ba juventude mak KRDTL

Artigo 19. ho resolusaun governu, no 27/2016 31

Augustu, istoria juventude, valor kultura no etika ho

sentidu planu estrategico de dezenvolvimentu nasional

pagina 61

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 85

PD hakarak Konservasaun no koordenasaun juventude

iha aspeitu estado, dezenvolve paz, ambiente saudavel,

no garante futuru juventude liu hosi rekonesimentu ba

prestasaun nebe’e sira hetan. Dezenvolvimentu politika

desportu no gestaun iha ambitu orientasaun no

dezenvolvimentu integradu no sustenabilidade

1. Redusaun kriminalizasaun no promove vontade

espiritu nasionalismu

2. Juventude kompriende sira nia futuru no iha

pensamentu/habilidade nivel nasional ou

internasional

3. Iha independencia juventu ba aspeitu hotu: sosial,

kultura, ekonomia, ssl no promove kooperasaun

ho pais asia pasifik, CPLP ho ASEAN

4. Familia ida atleta 2 tuir modalidade hotu no Kada

aldeia iha representante atleta ba modalidade

desportu nivel municipio, nacional, to

internasional

5. Kada familia saudavel higiene, mentalidade diak,

no fisiku Iha espesialista desportu

6. Garantia ba treinador no atleta sira nia Bem-estar

(moris diak ba atletas sira)

7. Dezenvolvimentu institusional

8. Dezenvolvimentu lideransa

9. Dezenvolvimento kooperasaun

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 86

10. Dezenvolvimentu talentu no karakter

SLOGAN KAMPANHA MAK:

Hun ida, Abut ida, Rai Timor ida Deit

VOTA PD IS TIME TO TURN THE PAGE

VOTA PD VITORIA BA TIMOR-LESTE

VOTA PD HARI’I NASAUN HOSI BAZE

VOTA PD HAMUTUK ITA BELE

VOTA PD BA UNIDADE NASIONAL

VOTA PD HAMETIN ABUT NASAUN NIAN

VOTA PD BA IMI NIA MORIS DIAK

VOTA PD BA ITA NIA OAN NO BE-OAN SIRA NIA

FUTURU DIAK

VOTA PD BA KAMPU SERVISU BA JOVEN SIRA

VOTA PD BA NASAUN NIA INTEGRIDADE NO

SOBERANIA NASAUN

VOTA PD MAI ITA HARII FUTURU NEBE DIAK BA POVO

TOMAK

VOTA PD HARI’I TIMOR FOUN IDA BA TIMOR-OAN

TOMAK

VOTA PD HODI HARI’I ESTADU DE DIREITU

VOTA PD HODI ASLERA DEZENVOLVIMENTU

NASIONAL

VOTA PD BA VETRANUS HO FERIK HO KATUAS SIRA

MORIS DIAK HO DIGNU

VOTA PD POVO IDA, NASAUN IDA, TIMOR IDA DEIT

VOTA PD HUN IDA, ABUT IDA, POVO IDA, RAI TIMOR

IDA DEIT

VIVA PARTIDU DEMOCRATICO

VIVA TIMOR-LESTE

VIVA FETO DEMOCRATICO (OMD)

VIVA JOVENTUDE DEMOCRATICO (OJD)

VIVA MOVIMENTU PROFESSIONAL DEMOCRATICO

(MPD-PD)

Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 87

VIVA CONSELHO ESTUDANTE UNIVERSITARIU

PARTIDU DEMOCRATICO (CEU-PD)

VIVA BA-DINAS BUKA MILITANTE (BBM)