revulusaun dezenvolvimentu nasional, hari’i timor foun · pdf filefo kbi’it ukun...
TRANSCRIPT
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 7
Partido Democratiku hari’i no deklara iha Dili iha loron
10 fulan Juiñu tinan 2001 ho nia prinsipiu Demokrasia,
Justisa; Direitus Humanus, Igualdade ho solidaridade no
ho nia ideolojia Nasionalizmu, Demokratiku no Fiar
Na’in, hodi hari’i Timor foun ba Timor-Oan tomak.
Partidu Demokratiku partisipa iha eleisaun geral dala rua
ona no iha tinan 2017 Partidu Demokratiku sei dala ida
tan konkore ho partidu sira seluk iha eleisaun geral
ne’ebe mak sei mai.
Hanesan iha eleisaun tinan 2012 ne’ebe Partidu
Demokratiku bainhira tuir eleisaun apresenta ninia
plataforma politika nudar mata-dalan hodi partisipa iha
eleisaun, tamba ne’e iha eleisaun tinan ida ne’e 2017
Partidu Demokratiku apresenta hikas nia programa
kampaha politiku ba povo ho eleitores sira ho
TEMA: SENTRAL “REVOLUSAUN BA
DEZENVOLVIMENTU NASIONAL” ho programa Politika, Seguransa, Defeza, Ekonomia,
Sosial, Edukasaun Kultura ho Ambiente. Programa
kampaha ida ne’e nudar mata-dalan hodi mos partisipa
iha eleisaun.
Hanoin sira ne’e sei halo bainhira Partidu ne’e karik
manan eleisaun hodi kaer ukun, ka bainhira Partidu ida
ne’e kaer ukun ho partidu seluk. Programa Partidu nian
ba tinan lima nian hatudu Partidu ninia kompromisu
politiku ho nia eleitoradu sira. Atu kaer ukun ka la kaer
ukun Programa ne’e mak hanoin no hakarak Partidu nian
hodi servi diak liu povu ho nasaun.
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 8
Tamba ne’e, Partidu Demokratiku sei kesi nia a’an ba
programa sira ne’e no mos sei kesi militantes tomak ba
kompromisu porograma ida ne’e. PD hein katak ho
servisu makas militantes hotu-hotu nian husi Aldeia mai
to nacional, ita sei halo programa ne’e sai realidade hodi
fo kbi’it ukun rasik-an nian ba povu Timor-Leste tomak
iha eleisaun 2017.
Programa ida ne’e apresenta temas importantes hanesan
Politika, Defeza no Seguransa, Ekonomia, Sosial,
Edukasaun, Kultura ho Ambiente. Programa lima ne’e
mak sai nudar ai-rin lima nian iha ninia Politika atu kaer
Ukun.
Dezenvolvimentu Programa kampaha Politika ne’e hetan
mos apoio husi ema lubun ne’ebe fo mos sira nia hanoin
tekniku iha enkontru dala-barak ne’ebe halo iha Centro
Formasaun Partido Democratiku nian iha Malinamac
Comoro no mos ho professionais no teknikus ne’ebe sira
nia naran ami labele temi ida-idak iha ne’e.
Ekipa apresia partisipasaun voluntariu no kontribuisaun
ideias kompanheirus hotu nian.Imi nia apoiu fo duni
kontribuisaun bo’ot atu Partidu Demokratiku bele hetan
dokumentu kampaha Politiku ida ne’e.
Ir. Mariano ASSANAMI Sabino
Presidente Partido Democtratico
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 9
Kapitulu I:
PRINSIPIU, IDEOLOJIA, VALOR, ETIKA
POLITIKA, KARAKTER
Prinsipiu
Prinsipiu Partido Demokratiku nian mak:
1. Demokrasia;
2. Justisa;
3. Liberdade;
4. Igualdade;
5. Solidariedade.
Ideolojia
Ideolojia Partido Demokratiku nian mak: Nasionalizmu,
Demokratiku, no Fiar Na’in nebe hatuur iha filozofia
povu nian “matak ida-idak nian, tasak ita hotu nian”
nebe previlejia espiritu solidariedade, kolektivizmu,
tolerânsia no diálogu nudar dalan hodi harii sosiedade
ida umana, solidaria, digna, justa, igual no respeita
liberdade ema hotu nian nudar individu ka kolektivu, iha
politika, ekonomika, ambiente no sosiu-kultural.
Valor
Valor sira nebe Partido Demokratiku komunga mak:
Lia loos; justisa; dame, domin, seguransa, estabilidade,
dezenvolvimentu, progresu, igualdade, ekuidade,
dialogu, tolerânsia, fraternidade, solidariedade,
identidade, pluralizmu, demokrasia, liberdade,
koperasaun, transparensia, ambiente no direitus umanus.
Etika Politika
Etika politika nebe Partido Demokratiku kaer hodi halo
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 10
politika mak halo politika ida ho laran moos,
responsavel, matenek, la ofende no tane aas integridade
moral no polítika.
Karakter
Partido Demokratiku nudar organizasaun politika nebe
dinámiku, nakloke, dialojiku, la diskriminativu,
transparente, kritiku, tolerante, ativo, partisipativu no
respeita malu.
VIZAUN, MISAUN, OBJETIVU NO FUNSAUN
Vizaun
Partido Demokratiku hakarak harii sosiedade Timor ida
nebe demokratiku, moderna, sivilizadu, solidariu,
tolerante, justu no prósperu bazeia ba identidade rasik.
Misaun
Misaun Partido Demokratiku nian mak:
1. Eduka no konsiensializa sidadaun hotu-hotu hodi
ezerse ninia dever no direitu;
2. Akomoda, formula no defende aspirasaun no
idealizmu sidadaun hotu-hotu nian tuir prinsipiu
demokratiku;
3. Valoriza rekursus umanus nudar kapital ba
dezenvolvimentu nasional;
4. Promove no dezenvolve sosiedade ida nebe
demokrátiku, partisipativu, responsável no
hadomi ambiente;
5. Promove, dezenvolve no hametin koperasaun
internasional bazeia ba prinsipiu respeitu no
benefisiu mutuo ka prinsipiu “reciprocidade”;
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 11
6. Estabelese no promove justisa bazeia ba prinsipiu
independênsia, imparsialidade, justu, efisiente,
efikaz no tratamentu igual ba sidadaun hotu-hotu;
7. Defende no garante funsionamentu Institusaun
Estadu bazeia ba prinsipiu separasaun poder tuir
Konstituisaun República Democrática de Timor-
Leste;
8. Promove no dezenvolve seguransa no defeza
nasional nebe independente, profisional hodi
asegura unidade no integridade nasional;
9. Promove no fortalese politika igualdade jeneru;
10. Promove no dezenvolve konservasaunmeio
ambiente sustentavel no utilizasaun rasional
rekursus naturais;
11. Promove no dezenvolve partisipasaun sektor
publiku no privadu nasional no internasional hodi
reforsa kresimentu sustentavel ekonomia nasional
hodi asegura moris di’ak ba Timor-oan tomak;
12. Prezerva, revitaliza no promove patrimoniu
tradisional no kultural hanesan identidade povu
no nasaun RDTL;
13. Promove no dezenvolve boa governasaun no fo
atendimentu públiku nebe diak no lais iha baze;
14. Promove no dezensolve inisiativa no
partisipasaun sidadaun iha prosesu
dezenvolvimentu nasaun husi baze;
15. Valoriza no promove patrimoniu rezistensia ba
luta libertasaun nasional nudar identidade
nasional.
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 12
Objetivu
Objetivu husi Partido Demokratiku nian mak:
1. Defende, hametin no asegura soberania nasional
no integridade teritoriu República Democrática
de Timor-Leste nian tuir espiritu Proklamasaun
Ukun rasik an nian;
2. Materializa aspirasaun ho idealizmu eroi sira
nebe mate ona no povu ho nasaun Timor-Leste
nian nebe hetan iha Konstituisaun República
Democrática de Timor-Leste nian;
3. Harii sosiedade Timor foun ida ba Timor oan
hotu-hotu nebe iha vizaun ho espiritu
nasionalizmu, demokratiku, solidariu, tolerante,
umanizmu, no pluralizmu;
4. Hasa’e partisipasaun potensia povu no nasaun
Timor-Leste nian hotu-hotu hodi realiza vida
nasaun no estadu nian nebe iha governu ida
demokratiku, moos, efisiente, efikaz,
responsavel, transparente, dinamiku, prosperu,
dezenvolvidu, no modern nebe moris iha dame
nia laran;
5. Tane aas valor ho identidade kultural Timor oan
sira nian nudar povu no nasaun ukun-rasik-an;
6. Hametin no haburas valor demokrasia sira ho
direitus umanus iha mundu;
7. Hametin paz no estabilidade iha nasional,
rejional no internasional.
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 13
Funsaun Partido Demokratiku ninia funsaun mak:
1. Halo edukasaun politika ba membru Partidu no
sosiedade Timor em jeral hodi sai sidadaun nebe
iha responsabilidade, konsiensia ho mos
sensibilidade ba ninia direitu no dever sira;
2. Kria klima kondusivu hodi hametin unidade povu
no nasaun Timor-Leste nian ho esforsu ida hodi
materializa prosperidade no hametin soberania
justisa;
3. Absorve, halibur, no kanaliza aspirasaun politika
povu nian;
4. Dezenvolve no hametin vida politika nebe
demokratiku, kritiku, partisipativu no sivilizadu;
5. Dezenvolve no promove paz no estabilidade atu
iha Timor-Leste ka iha rejiaun no internasional;
6. Prepara kuadru Partidu ba lideransa Partidu,
lokal, nasional, rejional no internasional;
7. Halo rekrutamentu politika iha prosesu sira hodi
prenxe kargu ka pozisaun politika sira liu husi
mekanizmu sira demokratiku, nebe tau
atensaun maka’as ba integridade moral, politika,
igualdade no ekuidade.
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 14
BASE LEGAL MAK KONSTITUISAUN RDTL
Artigu 7 Sufrajiu universal no multipartidarizmu
Artigu 65. 3 a) Liberdade ba propaganda eleitoral
Artigu 70. 1 Partido politiku sira participa iha orgaun
kibiit politiku nian tuir sira nia reprezentatividade
demokratiku
LEI PARTIDO POLITIKUS
Parlamentu Nasional Lei No 2/2016 de 3 Feveriro,
Primeira alterasaun a lei no 3/2004, de 14 de abril, sobre
partido politicos.
Decreto de Governu No 5/2017 de 27 Feveriro sobre
Regulamentu Campanha e a propogantda eleitoral
PLANU ESTRATEJIKU DEZENVOLVIMENTU
NASIONAL 2011-2030
Planu Estratejiku Devenvolvimentu Nasional 2011-2030
nia objetivu boot rua mak atu aselera kresimentu
economia no radus moris kiak.
Buat rua ne’e sei fo kontribusaun maka’s ba ekonomia
no politika partido nian ba sector lima nebe partido hili
ona nudar xave importante iha dezenvolvimentu
nasional.
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 15
Hamutuk ho dezenvolvimentu sosial, petroleu,
agrikultura, turizmu no infrastratrutura bele dudu makas
dezenvolvimentu ekonomia povo nian ba oin.
Kapitulu II:
RELACIONAMENTU HO INSTITUISAUN SELUK
1. ESTADU
Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei respecta knar
Presidente da Republika nudar Xefe Estadu iha
kontrusaun do Estadu hodi halo nia knar no tulun
Presidente da Republika iha implementasaun nia
kompetensia tuir lei haruka.
1. Apoia funcionamentu Presidente da Republika
nudar simbulu unidade nasionl
2. Reforsa Presidente da Republika iha
implementasaun nia kompetensia tuir lei haruka
3. Garante katak estadu tenke respeita knar
Presidente da Republika nudar Xefe Estadu iha
kontrusaun do Estadu
4. Promove knar Presidente da Republika ba povo
nudar simbulu no garantia ba independensia
nasional
5. Garante soberania organ Presidente da Republika
no separasaun poder tuir lei inan
2. PARLAMENTU NASIONAL
Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas
iha Parlamentu Nasional hodi defende interese povu
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 16
tomak nian no defende lei sira nebe garante povo nia
direitu:
1. Garante soberania organ Parlamentu Nasionl no
separasaun poder tuir lei inan
2. Defende interese povu tomak iha parlamentu
3. Defende lei sira nebe garante povo nia direitu
4. Hadia lei pensaun vitalisia tuir realidade
ekonomia povu nian
5. Garante participasaun Deputadus PD sira iha
komissaun sira hodi defende direitu povo nian
iha lei sira
3. GOVERNU
Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas
iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka
bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi
implementa nia programa politiku hodi defende interese
povu tomak iha governu no defende leis nebe garante
povo nia direitu:
1. Defende no garante nasaun nia soberania
2. Garante no promove sidadaun sira nia direitu no
liberdade fundamental, no respeitu ba Estadu nia
prinsipiu konaba direitu demokratiku
3. Garante dezenvolimentu ba ekonomia ba
progressu siensia no teknnologia
4. Garante demokrasia iha politika no participasaun
populasaun nian konaba rezolunsaun problema
nasional sira
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 17
5. Promove relasaun diak ka kooperasaun ho povu
no estadu hotu-hotu
4. TRIBUNAL
Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas
iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka
bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi
implementa nia programa politiku hodi garante
independensia Tribunal nudar orgaun soberania atu
hala’o justisa hodi povu nia naran
1. Garante independensia Tribunal nudar orgaun
soberania atu hala’o justisa hodi povu nia naran
2. Garante no defende katak tribunal sira
independente no sira sei halo knar tuir de’it Lei
Inan no lei-oan sira haruka
3. Hari Tribunal Supremu Justisa
4. Hari Tribunal Militar
5. Garante katak Ministeriu Publiku, Advogadu no
Defensor Publiku sira defende legalidade
demokratiku no promove banati tuir lei
5. FUNSAUN PUBLIKU
Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas
iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka
bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 18
implementa nia programa polítiku hodi promove funsaun
públiku nebe responde ba nesisidade publiku nian:
1. Garante no estabelece mekanismu pensaun ba
funsionariu públiku sira
2. Garante no amenta osamentu ba funsionariu sira
nebe servisu iha area izoladu
3. Hadia saláriu funsionariu públiku.
4. Garante promosaun bazia ba meritu no
prestasaun servisu no
5. Halakon korrupsaun, nepotismu no favoritismu
iha servisu funsaun públiku
6. KOMISSAUN ANTI-KORRUPSAUN
Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas
iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka
bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi
implementa nia programa politiku hodi;
1. Garante aprovasaun no implementasaun ba lei
anti-korrupsaun
2. Garante promosaun transparênsia no
accountabilidade
3. Garante osamentu adekuadu ba knar KAK
4. Promove formasaun no kapasitasaun ba
funsionariu KAK iha area investigasaun kazu
korrupsaun
5. Haforsa KAK hodi garante boa-governasaun iha
administrasaun publiku
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 19
7. ORGAUN IDEPENDENTE ESTADU SIRA
SELUK
Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas
iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka
bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi
implementa nia programa politiku hodi:
1. Dezenvolve sistema no mekanismu nebe efisiente
no efikas hodi atende povo nia nesisidade
2. Promove no haforsa institutusaun independente
sira hodi halo sira nia knar ho diak
3. Garante independensia ba orgaun eleitoral CNE
ho STAE hodi fo qualidade ba resultado processu
eleisaun.
4. Haforsa institutusaun PDHJ ho Inspector Jeral
hodi halao sira nia knar investigasaun
independente tuir lei haruka no Proteza direitu
sidedaun sira iha rai ida ne’e
5. Garante osamentu estadu nebe adekuadu ba
institutusaun independente sira atu halo sira nia
knar ho diak
6. Promove formasaun no kapasitasaun ba
funsionariu sira iha institutusaun independente
sira iha rai laran ho rai liur
8. SOSIEDADE SIVIL HO MEDIA
Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas
iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka
bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi
implementa nia programa politiku hodi:
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 20
1. Garante subsidiu ba NGO ho Media sira hodi
halo sira nia papel kontrola social
2. Garante liberadade imprensa no proteje
journalista sira
3. Dezenvolve politika no sistema hodi dudu
sosiedade sivil ho media atu participa
activenmente iha prosesu dezenvolvimentu
nasional
4. Garante no hametin kooperasaun ho relijiaun
hotu-hotu (Katolika, Protestante, Musulmano , ho
seluk-selu) atu fo kontribuisaun ba
dezenvolvimentu Nasional
5. Estabelese politika ba radio komunidade sira atu
hadia sira nia kapasidade kobertura iha munisipiu
sira
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 21
Kapitulu 4:
Estrutura VII Governo
KARIK PD MANAN ELEISAUN, MINISTERIUS
IHA GOVERNU 2017-2022 MAK NE’E
No Ministerio/Vice e Secretario Estado
1 Premeiro Ministro
2 Ministro Finansa
3 Vice Ministro Finansa
4 Secretario Estado Inspeksaun Alimentar e
Economia
5 Ministro Presidensial Conselho Ministro
6 Secretario Estado Conselho Ministro
7 Secretario Estado Assunto Parlamentar
8
Ministru Coordenador Asuntu Politku, Defeza,
Seguransa Administrasaun no Coperasaun e
Ministro Reforma Administrasaun
9 Ministerio Negosiu Estrangeiro e Cooperasaun
10 Vice Ministro
11 Vice Ministra Reforma Administrativa e Birokarsia
12 Ministerio Defesa
13 Ministerio Administrasaun Estatal
14 Vice Ministro
15 Ministerio da Justisa
16 Secretario Estado Registo Civil e Notariado
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 22
17 Secretario Estado Terras e Propriadades
18 Ministru Coordenador Asuntu Dezenvolvimentu
Ekonomia e Ministro Turismo e Cultura
19 Ministerio Agricultura e Pecuaria
20 Secretario Estado Café e Plantas Industria
21 Ministerio Recurso Minerais ho Petroleu
22 Secretario Estado Cultura
23 Ministerio Comercio e Industria
24 Secretario Estado Comercio
25 Secretario Estado Industria
26 Ministro Trabalho e Emprego
27 Vice Ministro
28 Ministerio Ambiente e Floresta
29 Vice Ministro
30 Ministerio Marinhas e Pescas
31 Vice Ministro
32 Ministerio Koperativas e Micro Pequena Empressa
33
Ministru Coordenador Asuntu Plano Estrategia
Investimento no Infrastrutura e Ministro Plano
Estrategico
34 Secretario Estado Agencia Invenstimento
35 Ministro Obras Publico
36 Secretario Estado Elektricidade
37 Ministerio Transporte e Komunikasaun
38 Ministerio Asunto Agua e Saneamento
39 Ministerio Habitação Komunitaria
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 23
40
Ministru Coordenador Asuntu Dezenvolvimentu
Sosial e Cultura e Ministro Edukasaun
41 Ministerio Sociais
42 Vice Ministro
43 Secretario Estado Veterano
44 Ministerio Saude
45 Vice Ministro
45 Vice Ministro Edukasaun
46 Secretario Estado Promosaun Equalidade e Des
Feto Rurais
47 Ministerio Joventude e Desportos
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 24
PROGRAMA 13 POLITIKA PARTIDO
DEMEOCRATICO
1) Defeza no Seguransa
2) Relasoens Eksterna;
3) Justisa
4) Boa Governasaun
5) Ekonomia;
6) Turizmu
7) Infraestrutura
8) Solidariadade Sosial;
9) Dezenvolvimentu Rural
10) Agrikultura;
11) Edukasaun;
12) Saude;
13) Juventude no Disportu;
1. DEFEZA NO SEGURANSA
Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas
iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka
bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi
implementa nia programa politiku hodi dezenvolve
sistema seguransa no defeza ida nebe sai nudar xave
hodi garante paz, estabilidade, no unidade nasional,
rejional ka internasional hodi Luta ba fronteira maritima,
garante integridade teritorial no soberania nasional;
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 25
1. Promove sistema defeza ho seguransa integradu
hodi fo protesaun ba soberania ho integridade
territorial Timor-Leste nian; F-FDTL
2. Garante orsamentu nebe adekuadu ba
institutusaun F-FDTL hodi garante seguransa ba
povo ho nasaun
3. Estabelece institutu defesa ho seguransa Timor-
Leste hodi haforsa profesionalizmu membru F-
FDTL
4. Garante partisipasaun membru F-FDTL iha
manutensaun paz iha rejional no internasional ho
dispilina
5. Garante infrastrutura no equipamentus adekuadu
be F-FDTL hodi halo sira nia knar
6. Garante no promove kapasitasaun espesifiku ba
officias F-FDTL
7. Garante benestar membru F-FDTL hotu-hotu
8. Garante manutensaun lei no orden publiku no
haforsa kapasidade membru PNTL atu hatudu
sira nia profesionalismu no displina
9. Promove formasaun espesifiku ba offisias PNTL
10. Garante osamentu operasional no equipamentus
nebe adekuadu ba PNTL hodi halo’a sira nia knar
11. Haforsa profesionalizmu membru PNTL
12. Garante partisipasaun membru PNTL iha
manutensaun paz iha rejional no internasional ho
dispilina
13. Reforma estutura leis ho linha koordenasaun ho
orgaun sira seluk
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 26
1.1 IMIGRASAUN
1 Dezennvolvimentu kapasidade umanu no
instituisaun hodi bele halo kontrolu nebe diak
2. Garante ekipamentu no material adekuadu ba
funsionamentu imigrasaun
3. Defende servisu imigrasaun nebe ketak
4. Garante atendimentu no kontrolu nebe diak ba
tourista sira
5. Garante parseiria, rejional no inernasional iha
area imigrasaun
1.2 BOMBERIUS
1 Identifika no investe iha ekipamentu foun ba
bomberius
2. Garante kapasitasaun ho formasaun espesifiku ba
membru bomberius hodi atende povu ho diak
3. Garante osamentu oparasional no equipamentus
nebe adekuadu ba Bomberius hodi halo’a sira nia
knar
4. Garante atendementu lalais tempu emerjensia
5. Reforsa programa no actividade diak bomberius
nian
1.3 SEGURANSA SIVIL
2. Elabora modelu seguransa sivil nebe refleta
nesisidade povu
3. Defende modelu seguransa sivil foun ba
prevensaun konflitu komunitariu ho partisipasaun
kommunidade
4. Garante modelu seguransa sivil nebe orienta ba
asaun seguransa sivil interna
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 27
5. Garante kapasidade membru seguransa sivil sira
atu servisu ho efisiensia no efikasia
6. Halo revisaun ba rejime salariu ba membru
seguransa sivil
2. RELASOENS EKSTERNA
Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas
iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka
bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi
implementa nia programa politiku hodi dezenvolve diak
liu tan relasaun diak ho Paies barak maibe liu-liu
relasaun ho Indonesia no Australia tenke metin liu tan.
Ho Indonesia povu sira iha area fronteira bele hetan
asesu ne’ebe facil atu nafatin konvive ho sira nia familia
sira iha rai sorin Indonesia nian. Relasun Timor ho
Indonesia hamutuk metin liu tan tanba apoio bo’ot
ne’ebe Indonesia fo hodi viabiliza adesaunTimor-Leste
nian atu tama nudar membru ASEAN.
Relasun Timor-Leste ho Australia mos metin diak liu tan
ne’ebe Australia hahu loke dalan ba trabalhadores Timor
oan sira hodi ba servisu iha Australia. Konvivensia povu
Australia ho povu Timor forte liu tan liu husi dalan
desenvolve relasaun especial munisipiu Timor nian ho
cidades balun iha Australia.
Timor-Leste mos asina ona tratados no konvensoes
internasionais lubun ida ne’ebe vinkula direkta ba lei
interna. Ministeiro Negosiu Esterna nebe ativu hodi
promove paz ho seguransa rejional no internasional.
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 28
Kaer metin ukun rasik an, garante paz, estabilidade, no
unidade nasional; Luta ba fronteira maritime, garante
integridade teritorial no soberania nasional;
1. Halo relasaun diak ho Indonesia hodi asegura
povu sira iha area fronteira bele hetan asesu
ne’ebe facil atu nafatin konvive ho sira nia
familia sira iha rai sorin Indonesia nian. Relasun
Timor ho Indonesia hamutuk metin liu tan tanba
apoio bo’ot ne’ebe Indonesia fo hodi viabiliza
adesaunTimor-Leste nian atu tama nudar
membru ASEAN;
2. Halo relasun Timor-Leste ho Australia mos metin
diak liu tan ne’ebe Australia hahu loke dalan ba
trabalhadores Timor oan sira hodi ba servisu iha
Australia. Konvivensia povu Australia ho povu
Timor forte liu tan liu husi dalan desenvolve
relasaun especial munisipiu Timor nian ho
cidades balun iha Australia;
3. Halo relasaun diak ho nasaun sira iha Asia
Pasifik;
4. Iha parte Politika externa, Timor-Leste mos asina
ona tratados no konvensoens internasionais lubun
ida ne’ebe vinkula direkta ba lei interna.
5. Ministeiro Negosiu Estrangeirus nebe ativu hodi
promove paz ho seguransa rejional no
internasional.
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 29
6. Defende politika adesaun ba ASIAN ho ASIA
PASIFIK;
7. Reforsa politika CPLP;
8. Reforsa kampaña estadu ba frontera Maritima
sein rezerva
9. Reforsa institusaun deplomatiku Timor-Leste iha
fatin hotu-hotu;
10. Fornese orsamentu no fasilidades sofisiente ba
atividades embaixada iha fatin hotu-hotu;
11. Reforsa politika G7+
12. Kontinua halo ligasaun diak ho azensia
internasional sira hanesan ONU, Banku Mundial,
ADB no sst hodi hetan apoiu iha aspektu politika,
seguransa no dezenvolvimentu.
2. Kontinua loke embaixada iha nasaun sira potensial
ba parseria ekonomiko, kultura, siensia, teknolojia no
sst ho Timor-Leste.
3. JUSTISA
Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas
iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka
bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi
implementa nia programa politiku tamba prespetiva ba
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 30
seitor Justica ba mandatu tinan lima (5) oin mai bainhira
Partido Demokratiku deposita konfiansa hodi lidera
Seitor Justica no Terras Proporiedades durante forma
Govenu liu husi ukun mesak ka liu husi koligasaun hodi
fahe kadera tuir proporsionalidade.
Ita hatene Timor Leste nudar Estadu Direitu
Demokratiku, ne’ebe mai husi Konstituisaun República
Demokrátika Timor Leste-(KDRTL) ne’ebe fo
valorizasaun ba direitu fundamental ema nian hodi
asegura no garantia funsionamentu estadu Direitu
Demokratiku liu husi separasaun poderes entre orgaun
soberanu sira inklui fo onra ba implementasaun
instrumentu Intenasional sira ne’ebe ho baze ba
Demokrasia, justisa no dieritus humanos.
Partido Demokrátiku mak chave ba salva guarda
Konstituisaun no prinsipiu estadu direitu democratico,
nune Partido Demokratiku hakarak hadia no dezenvolve
seitor justica nomos ba iha Terras Propriedades durante
periodu tinan lima (5) mandatu iha governasaun tuir
program estratejiku sira mak hanesan tuir mai ne’e :
I. REFORMA KUADRU LEGAL NO
INSTITUISIONAL
1. Reforma Kuadru legal liu husi harmonizasaun
Lei, Dekretu Lei, no diploma legal sira seluk hotu
ne’ebe haktuir ba iha karakter Sosio Kultural,
demografia povu Timor Leste nian, ba iha ambitu
politika Governasaun nian ka liu husi
autorizasaun legslativa husi parlamento
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 31
2. Reforma Kuadru Legal presiza hari’i Instituisaun
Peskija no Reforma Legal iha area lejislasaun
sira hotu ne’ebe Governu halo hodi halo
haromonizasaun tuir prioridade ba iha Kuadru
legal hotu ne’ebe existe ona nune la bele
kontraditoriu no duplikasaun ne’ebe ikus mai
halo konfrontasaun legal iha nia implementasaun
3. Rekrutamentu no formasaun ba Timorizasaun ba
iha reforma kuadru legal sira iha Timor Leste
durantu mandate Governasaun
4. Hametin kordenasaun iha seitor justisa, entre
Ministeriu Justisa ho seitor justisa tomak hodi
buka solusaun ba haforsa sistema judicial iha
Timor Leste no hadok husi intervensaun Politika
ba iha seitor Justisa nian.
II. KRIASAUN ORDEM ADVOGADOS TIMOR
LESTE
Numeru profisaun Advigadu Privadu iha Timor Leste
barak los tamba Timor oan ne’ebe remata estudu Direitu
iha Universdade sira iha Timor Leste nomos sira ne’ebe
ba estudu iha rai seluk hanesan Indonesia, Autralia,
Portugal, Brazil nomos iha Amerika barak mak hili
profisaun Advogadu hanesan professional privada maibe
halo prestasaun publiku ba iha seitor Justisa nian, nune
presiza kria ordem Advogadu ida hanesan Ambrela ba
iha Advogdu hotu-hotu iha Timor Leste mak hanesan
tuir mai ne’e :
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 32
1. Governu liu husi Ministeriu Justisa fasilita hodi
Hari’i Ordem Advogadu ida ne’ebe bele
Independentemente tuir prinspiu ordem
Advigadu hotu-hotu iha Mundu
2. Governu liu husi Dekretu Governu hodi realize
primeira Asembleia ba Ordem Advogados ne’ebe
sei organiza independete husi ekipa tranzisaun
ne’ebe kompostu husi Governu nomos Advogadu
Privado hodi hari’i ordem Advogadu nomos hili
Estrutura ordem Advigadu nian.
3. Ordem Advagodu mak sei halo formasaun ba
Advogadu foun sira no sei halo sedula
akreditasaun ba praktika Advogadu nian iha
Timor Leste
III. PROGRAMA ASESU BA JUSTICA HODI
HAKBESIK JUSTISA BA POVU
1. K
ontinuasaun ba formasaun Juiz foun 33,
Prokuradores foun 33, Defensor Publiku foun 33
hodi aumenta alargamento Tribunais ba
Munisipiu tomak iha teritoria inklui mos Rejiaun
Espesial Oecusse
2. H
ari’i Tribunal iha Munisipiu sira ho fazeadamente
hodi kompleta ba iha Munisipiu sira antes
mandatu Governasaun tinan lima (5) remata
tenke konklui ona ba iha 11 Munisipiu sira tamba
exeiste tiha ona Tribunal Juridikasaun, Rejiaun
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 33
Espesial Oecusse, Tribunak Jurdiksaun
Covalima, Tribunal Juridikasaun Baucau,
Tribunal Juridiksaun Dili hahu kedas ona husi
primeiru Governasaun iha tinan 2002
3. K
ria Politika ba Pilar Tribunais sira (juiz,
Prokurador, Defensor Publiku, periodikamente
halo orariu Tribunal Movel ba iha Postu sira hodi
halo julgamentu ba kazu krime Simples sira no
kazu Civil sira ne’ebe kustu kiik ka Sinco Mill
Dollar Amerikano ($.5.000.00)
4. H
alo alterasaun ba lei Nasionalidade ba
rekunisementu legal Titulu sidadnia ba sira
ne’ebe halo kazamentu kruzada antes Timor
Leste referendum no kleur ona hela iha Timor
Leste ne’ebe seidauk sai sidadaun Timor Leste
tanba uluk sira vota mos ba Refrendum
VI. INFRAESTRUTURA BA ASESU BA JUSTISA
1. H
ari’i edifisiu Tribunal Supremu iha Dili, nudar
mandatu Konstitusional no Irarkia Tribunal sira
ne’ebe existe iha Timor Leste.
2. L
oke tribunal Munisipalidade ba iha munispiu
sanolu resin ida (11) tamba Tribunal juridiksaun
tolu existe tiha ona hanesan Rejiaun Espesial
Oecusse, Covalima, Baucau no Dili.
3. H
ari’i Uma Residencia ba Juiz, Prokuradores no
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 34
defesor Publiku sira iha Munisipiu sira ne’ebe sei
hari’i Tribunal sira
4. H
ari’i Edifisiu Polisia Sientifika Investigasaun
Kriminal PSIK inklui ba laboratorium
examinasaun ba Balestika, Droga no seluk tan
5. H
ari’i Sentru protesaun testemunha no komisaun
regularizador ba protesaun testamunha ambitu
husi seitor Justiça ho kompozisaun mai husi
Ministeiru Justisa, Ministeriu Interior,
Prokurador jeral da Republika no PDHJ
6. H
ari’i Sentru Prizaun Juvenial ba labarik sira
ne’ebe konflitu ho lei iha nivel nasional
V. REFORMA POLITIKA AGRARIA HAKTUIR
BA LEI RAI NIAN
1. Halo Levantamentu
Kadastru no distribuisaun Sertifaikadu rai nian
hahu husi Baze haktuir ba Politika Partido
Demokratiku –PD hari’i nasaun husi base
2. Kriasaun Komisaun
Terras Propriedades Autónoma hodi solusiona
Disputa ba Kazu rai nian basei mandatu Lei rai
nian
3. Defini prioridade
ba Politika no lejislasaun kona ba limitasaun
sidadaun Timorense hodi okupa rai barak liu husi
Hektares 1-3 maximu hodi hametin nia funsaun
social iha Timor Leste
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 35
4. Halo Dekretu Lei
kona ba standarizasaun klasifikasaun klase rai iha
urbano no rural tuir valor ekonomiku
5. Reorganiza Rai iha
dominu Publiku Estadu no Privada hodi halo
atribuisaun ba iha Industria no hotelaria ba
investedores nasional no internasional inklui mos
distribuisaun ba Habitasaun Publiku (Perumahan
rakyat) ba Kredit nomos hodi fob a kbit laek sira
hodi hela
6. Defini rai potensial
hodi halo atribuisaun ba agricultural komunal ho
karakter permanente hodi halo produsaun
agricula modernu
7. Reforma lei
Arendamentu Rai hodi atrai investementu esterna
ba Arendamentu rai ba tinan 50-100
VI. HAMETIN DIREITU SIDADUN TIMOR
LESTE BA KOMPRIMISIU
INTERNASIONAL BA DIREITUS HUMANOS
1. Fo prioridade ba Relatoriu Internasional ba iha
tratadus no Konvensaun Internasional ba iha
assuntu Direitus Humanos ne’ebe estadu Timor
Leste ratifika ona iha tinan 2002 no 2003
2. Halo preprasaun teknika no Paracer sira ba
parlamento Nasional kona ba posibilidade
kontinua ba ratifikasaun Konvensaun
Internasional sira inklui Opsional protoklu ne’ebe
imor Leste seidauk ratifika
3. Hametin Estadu Direitu Demokratiku liu husi
Programa Konsensializasaun Legal no
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 36
Promusaun Direitu Fundametal Ba Sidadaun sira
iha Timor Leste
4. BOA-GOVERNSAUN
Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas
iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka
bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi
implementa nia programa politiku hodi Implementa
Transparensia, Acountabilidade, Boa-Governasaun
ho Kombate Korrupsaun tamba Transparênsia no
Akontabilidade sai obstákulus ba governu ne’ebé di’ak,
maibé Transparênsia no Akontabilidade maka asegura
Partidu Democratico bele governa ho di’ak duni ba
interese povu nian.
PD sei brani hodi tau hanesan prioridade boot atu
reforma no estabelese instituisoens independentes
ne’ebé forte no bele husu kontas publikamente ba
Governu rasik iha area Transparensia, Acountabilidade,
Boa-Governasaun ho Kombate Korupsaun.
PD deside ona atu la’o tuir dalan ida ne’e, tanba fiar
katak transparênsia no akontabilidade la’ós hanesan fali
obstákulus ba governu ne’ebé di’ak. Iha kontestu ida
ne’e ita iha duni institusaun estado ne’ebe responsibiliza
konaba asuntu sira ne’e hanesan:
(a) PDHJ
(b) CAC
(c) GIJ
(d) KFP
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 37
Governu halo ona esforsu makas atu promove, Boa-
Governasaun ho Kombate Korrupsaun hodi bele hasae
povu nia fiar ba instituisaun estadu nian. Tanba ne’e mak
governu establiza institusaun sira ne’e. Makse Governu
hari ona instituisaun sira hodi promove Transparensia,
Acountabilidade, Boa-Governasaun ho Kombate
Korrupsaun, dezafius sei iha nafatin. Dezafius maka:
Governu sei influensiadu makas ho polítika;
Sentralizasaun Poder sei makas tebes;
Kapacidade rekursus humanaus no rekursus
finanseirus ne’ebe la sufisiente;
Apoio tekniku instituisoens ne’ebe domina ho
politika
La dun iha kooperasaun diak hosi lina
ministerius;
Menus ekipamentus atu halo servisu no memus
investigadores;
Seidauk iha lei adekuado ka Dekretu governo ba
institusoens sira ne’e hodi sira bele servisu ho
diak
Laiha involvimentu aktivu kuadrus medius iha
processu halo desizaun ba programas prioritarias
Ministerius balun nian;
Sei iha dualismu lideransa iha Ministeriu ida nia
laran tanba interese grupu nian;
Ezekusaun orsamentu la lao tuir planu inisial no
dala barak osan atu suporta deit makina estadu
nian hodi hola kareta no motor ba Ministeriu;
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 38
Komisaun funsaun Publika sei hasoru dezafius
atu halao nia knar lolos tanba intervensaun
politika ;
Fundu nebe’e fo ba sosiedade sivil bele hamate
independensia sociedade sivil atu halao nafatin
knar kontrolu sisial;
Media seidauk iha kbi’it hodi halao knar
investigasaun nian;
Ezekusaun orsamentu iha nivel Ministerius sei
iha interferensias polítikas;
PD kompromete-an atu estabelese sistema institusionál
ida ne’ebé di’ak, ba boa governasaun, Transparensia,
Acountabilidade no Kombate Korrupsaun hodi hadi’a
Governu nia akontabilidade no hametin liután funsaun
públika no aliserse boa governasaun nian – aliserse ida
atu asegura ezekusaun servisus ne’ebé di’ak, ba ita nia
povu, no oinsá uza ho étika no loloos osan Estadu.
PD komprometidu ona atu hadi’a boa governasaun,
tanba governasaun ne’ebé di’ak sei rezulta iha
ezekusaun ne’ebé kapáz. Durante premeriu governasaun
to’o agora ita husu ba malu, buat tolu:
Nasaun sá lós, maka ita hakarak harii?
Oinsá mós, mak ita bele harii Nasaun ida ne’e?
Povu Timor-Leste hakarak sá-ida lós?
PD buka responde ba buat sira ne’e, i dala barak ita la
konkorda malu – iha ne’e, bele mos iha diferensas
hanoin ida ne’e maka demokrasia. Maibé, atu estabelese
sistema institusionál ne’ebe efektivu ida ba boa
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 39
governasaun, PD bele kontinua dezenvolve di’ak liután
sistema sira ne’e, dezenvolve di’ak liután ita nia nasaun,
dezenvolve di’ak liután ita nia sosiedade no ita nia
demokrasia – katak, PD sei proteje demokrasia, ho
órgauns ne’ebé fortes no independentes. Ba buat ida
ne’e, maka povu Timór-Leste uluk vota. Ida ne’e, maka
povu hakarak no presiza.
PD sei dezenvolve governasaun ne’ebé di’ak liu hosi
inisiativas oioin, hodi reforma Administrasaun iha
(a) Provedoria de Direitos Humanos e Justisa
(PDHJ)
Asaun ida ne’e tenke demonstra duni husi governu nian
nebe’e bele promove nafatin diálogu atu promove
konsensus ba kestaun nebe’e afeta ema barak nia moris,
no koko atu promove partisipasaun aktiva ema hotu nian
iha processo desenvolvimento liu husi dalan reforma
Provedoria de Direitos Humanos e Justisa, ho nia visaun
atu proteje direitus humanos, hametin integridade,
promove governsaun diak iha Timor-Leste.
Atu garante katak ema nia direitu politika la bele hetan
violasaun husi se deit, PDHJ tenke focus los ba nia
karnal lolos tuir konstituisaun haruka ho funsaun atu
apresia no buka satisfaz keixas cidadaun sira nian hasuru
poderes publikus, no atu verifika aktus tuir Lei, nune
mos atu prevene no inicia proceso hotu atu hadiak
injustisas, maibe agora PDHJ sai fali Procurador lori fali
cidadaun balun ba procurador ka ministeriu publiku, ne’e
sala bo’ot tenke reforma PDHJ.
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 40
(b) Comisaun Anti-Corrupsaun (CAC)
Estabelesimentu Komisaun Anti-Korrupsaun iha tinan
hirak liu ba ne’e ho hanoin atu hamenus riskus kona-ba
korrupsaun iha ita nia Rain. Ita tenke asegura katak
korrupsaun labele buras iha Timór-Leste – tanba ita
haree katak hahalok barak hatudu problema ida ne’e,
problema real no substansiál.
Ita presiza iha korajen atu hola medidas ne’ebé maka’as
oras ne’e la’ós ona tempu atu fó deit hakat kiikoan no
mudansa ne’ebé la maka’as. Importante liu hotu maka,
ita labele tolera tan atu korrupsaun haboot nia abut iha
ita nia demokrasia kosok oan ida ne’e, nia laran. Ita
agora iha vontade polítika ne’ebé forte atu prevene buat
hirak ne’e labele akontese tan.
Ida ne’e maka povu Timór-Leste tomak merese, hakarak
no presiza! Kompromisu Governu nian atu REFORMA
Komisaun Anti-Korrupsaun, hodi hatudu duni katak iha
vizaun ba oin no mós labele utiliza órgaun ida ne’e ba
objetivus polítikus – Komisaun ida ne’e la harii ho
intensaun atu ke’e fali de’it sala hirak ne’ebé halo iha
tempu uluk.
Komisaun Anti-Korrupsaun tenke sai nuudár órgaun ida
ne’ebé hateke dook ba oin, independente hosi Governu,
sai orgaun ida ne’ebé povu Timór-Leste fó no hetan
konfiansa, atu servisu ho la ta’uk ou labele servisu atu
favorese, sei expoen ba públiku atu fokit tiha abut
hahalok aat nian no atu kastiga sé deit mak halo
korrupsaun iha ita nia Rain no sei halo relatóriu ba
Parlamentu Nasionál ka Presidente da Republika.
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 41
Harii sistema ida iha CAC nia laran, sei halo di’ak liután
ba ita nia paíz, ita nia sosiedade no ba ita nia
demokrasia. Ida ne’e maka povu presiza hosi Governu
tanba Povu merese buat di’ak.
Reformas hirak ne’e sei asegura katak Governu sei sai
onestu no transparente nafatin. Sei kria instituisoens
ne’ebé independentes hosi Governu. Atu reforsa esforsus
hirak ne’e, Komisaun Anti-Korrupsaun tenke iha
poderes ne’ebé forte no boot atu kombate korrupsaun.Ho
reformas importantes hanesan ne’e, ita hotu bele servisu
hamutuk hodi, hametin governasaun demokrátika iha
Timór-Leste.
(c) Gabinete Inspetór Jerál (GIJ) Fó liután kbiit
ba Inspetór-Jerál
Reforma xave ka reforma fundamentál ida seluk ba PD
maka atu reforsa liu tán poderes Inspetór-Jerál nian, atu
bele sai hanesan Governu nia auditór independente
ne’ebé sei reporta ba Governu ka Parlamentu Nasionál.
Aprova mekanizmu polítiku ida atu habelar mandatu
Gabinete Inspetór Jerál, atu asumi papél hanesan Auditór
independente ida ba Estadu ho responsabilidade atu
fiskaliza no halo relatóriu kona-ba utilizasaun ho jestaun
osan Estadu nian.
Reforma ida ne’e atu asegura katak Governu uza osan
Estadu nian ho étika, efisiênsia no efikásia no utiliza
fundus tuir lei.
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 42
Reformas hirak ne’e sei entrega responsabilidade ba
Gabinete Inspetór-Jerál atu hala’o auditorias ba finansas
no ezekusaun servisus iha departamentus ho ajênsias
governu nian.
No sei hala’o funsoens hirak ne’e independente hosi
Governu. Arranjus ne’ebé oras ne’e sei vigora, katak
Gabinete Inspetór-Jerál aprezenta nia relatóriu ba
Primeiru Ministru, ne’e sei muda, no nia sei halo
relatóriu diretu ba Parlamentu Nasionál.
Inisiativa ne’e hatudu katak, Governu Timór-Leste
komprometidu duni atu simu eskrutíniu ida ne’ebé
abertu no independente. No mos rekonhese katak
auditoria finanseira sei elementu importante ida ba boa
governasaun.
Nune’e, mak sei bele asegura katak Governu bele iha
akontabilidade no bele transparente, Órgaun auditoria
ida ne’ebé independente, ho rekursus ne’ebé nesesáriu,
sai hanesan faktor krítiku ka importante tebes iha
demokrasia aberta nia laran.
Governu ida ne’ebé bele presta kontas ho transparente,
ida ne’e mak Povu Timór-Leste presiza no hakarak! Sei
fó mós mandatu ba Inspetór-Jerál atu hala’o kualkér
auditoria ne’ebé nia konsidera katak presiza duni halo.
Auditoria ba ezekusaun orsamentu maka sei determina
se departamentus no ajênsias Governu nian konsege duni
ka lae sira nia objetivu, ho efikásia, efisiênsia no tuir lei
ka lae. Revizoens ba ezekusaun hirak ne’e, sei loke
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 43
Governu ba eskrutíniu independente atu haree katak
hala’o di’ak duni servisus ba povu ka lae.
Auditoria finanseira no auditoria ba ezekusaun servisus,
hala’o funsaun importante tebes iha istória
administrasaun públika nian, iha fatin selu-seluk. Ida
ne’e mak bele asegura katak Governu no povu bele laran
metin, katak sira nia osan uza didi’ak duni no iha
prestasaun kontas.
Ne’e halo parte signifikativu, katak importante, iha
sistemas de integridade iha paízes dezenvolvidus sira
hotu, no fundamentál tebes atu hetan boa governasaun.
Prosesu auditoria mak bele promove demokrasia ne’ebé
di’ak, liu hosi hametin partisipasaun, akontabilidade no
efisiênsia hosi Governu.
(d) Komisaun Funsaun Públika (KFP)
Reforma Komisaun Funsaun Públika atu sai hanesan
forsa motriz ida atu dezenvolve funsaun públika ida
ne’ebé moderna no profisionál. Komisaun Funsaun
Públika sei sai hanesan órgaun independente ida ho
objetivus xave atu asegura: Empregu iha funsaun
públika, ne’ebé bazeia ba méritu no imparsialidade
polítika. Funsaun públika ida ne’ebé bele oferese
servisus ho kualidade ba Governu no ba povu. Funsaun
públika ida ne’ebé efisiente ho efikáz.
Funsionárius sira hetan tratamentu ne’ebé justu ho
rasionál. Promove valores no lideransa ne’ebé forte iha
funsaun públika. Ida ne’e maka evolusaun ida ne’ebé
di’ak no interesante tebes ba Governu no povu Timor-
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 44
Leste. Funsaun públika ne’ebé efisiente ho efikáz maka
sei sai hanesan aliserse importante ba ezekusaun servisus
– tantu iha área saúde, edukasaun, justisa, infraestrutura
ka iha servisus importantes sira seluk ne’ebé Governu fó
ba funsaun públika atu hala’o.
Ezekusaun servisus maka buat ne’ebé povu Timor-Leste
hein hela hosi Governu ida ne’ebé di’ak. Ezekusaun
servisus hosi funsaun públika ida ne’ebé efikaz no
efisiente maka bele sai hanesan objetivu Governu nian.
Mekanizmu ba Komisaun Funsaun Públika buat ida ke
ita nian rasik – tamba reflete duni ita nia kondisoens
rasik no aspirasoens tomak.
Komisaun Funsaun Públika tenke sai hanesan órgaun
independente ida lolos ne’ebe–la submete ba
interferênsia polítika ka influênsia ruma. Sei hato’o
relatóriu ba Parlamentu Nasionál no sei la sujeita ba
kontrolu ka instrusoens hosi Governu, Primeiru Ministru
ka naran Ministru ida.
Komisaun ne’e mak sei estabelese padroens no
determina kona-ba disputas no kestoens kona-ba má-
konduta ka má administrasaun. Sei la iha fatin iha ita nia
funsaun públika ba patrosíniu polítiku, favoritizmu,
korrupsaun no falta dezempenhu, i papél Komisaun
Funsaun Públika maka atu asegura katak ita nia jestores
no funsionárius sira kompreende didi’ak sira nia
responsabilidades no obrigasoens.
Funsaun públika ida ne’ebé iha kbiit atu halakon
patrosíniu polítiku, favoritizmu, korrupsaun ka falta
dezempenhu , ne’e maka povu Timór-Leste presiza no
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 45
merese duni. Ida ne’e maka Governu PD hakarak harí,
ba povu Timór-Leste nia di’ak. Sei lori tempu atu
implementa, maibé PD kompromete ona atu kria funsaun
públika ida ne’ebé povu Timór-Leste tomak bele sente
orgulhu.
PD mós hakarak promove ita nia funsaun públika nia
prestasaun servisus. Komisaun Funsaun Públika bele
ajuda Ministérius sira atu treina sira nia pesoál no defini
sira nia tarefas ka knaar.
Ho reformas ha’at ne’e, hau fiar katak PD bele sai nudar
Governu ida ne’ebé transparente no Governu ida ne’ebé
bele sujeita-an ba eskrutíniu públiku ne’ebé
independente no rigorozu.
Reformas importantes hirak ne’e, sei reforsa kultura
akontabilidade no abertura ka transparênsia iha funsaun
públika. Sei kria instituisoens ne’ebé sei hamrik ketak
hosi Governu ka sei sai independentes hosi ezekutivu
hodi obriga Governu sai onestu no responsável –
instituisoens ne’ebé bele tau matan ba Governu nia
frakezas no ajuda hadi’a nia ezekusaun servisus.
Reformas hirak ne’e hamutuk, sei hametin komitementu
atu kria altas autoridades ne’ebé aas ba boa governasaun.
1) Garante estabelesimentu Municipius hodi
promove partisipasaun populasaun tomak hosi
aldeia to’o suku iha dezenvolvimentu nasional
2) Garantia no Promove dezenvolvimentu
Municipius no mobiliza populasaun sira nia
partisipasaun ba aktividades ekonomikus oi-oin
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 46
3) Funsionárius sira hetan tratamentu ne’ebé justu
ho rasionál. Promove valores no lideransa ne’ebé
forte iha funsaun públika.
4) Funsaun públika ne’ebé efisiente ho efikáz maka
sei sai hanesan aliserse importante ba ezekusaun
servisus – tantu iha área saúde, edukasaun,
justisa, infraestrutura ka iha servisus importantes
sira seluk ne’ebé Governu fó ba funsaun públika
atu hala’o.
5) Promove partisipasaun sidadaun hotu-hotu iha
prosesu dezenvolvimentu tomak tuir ida-idak nia
kbiit no badaen.
6) Alinha planu kada Instituisaun Estadu ba Planu
estratejiku nasional.
7) Desenvolve, moderniza no padroniza sistema
funsionalizmu publiku tuir kontestu no
nesesidade Timor- Leste nian hodi aselera
atendimentu públiku.
8) Profesionaliza organizasaun, sistema no ema, no
mos halakon politizasaun inklui opta ba koloka
ema tuir meritu no orienta ba resultadu.
9) Promove no desenvolve sistema pagamentu
elektroniku ba funsionariu publiku, liuliu sira
nebe servisu no hela iha areas remotas.
10) Promove kultura nebe saudavel no sustentavel
konaba etika profesional, dezempenhu ho fo
valor ba osan ( Moe, tama tarde, la produs buat
ida maibe simu nafatin povu nia osan! ).
11) Desenha no implementa mekanismus sistema no
karreira apropriadu ba Rekursu Umanu iha
Funsaun Publika.
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 47
12) Optimiza uzu teknolojia informatika hodi aselera
atendimentu publiku, no desizaun rapidu no
minimiza burokrasia.
13) Promove partisipasaun sosiedade civil inklui
Media atu halo kontrola sosial ba reseitas no
despesas publika.
5. EKONOMIA
REVOLUSAUN “REFORMA EKONOMIKU” Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas
iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka
bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi
implementa nia programa politiku hodi dezenvolvimentu
Ekonomia hodi aselera prosesu dezenvolvimentu Timor-
Leste nian no lori mudansa signifikativu ba povu nia
moris, hamenus kiak no mukit no halakon lalais
dezekilibriu dezenvolvimentu Timor-Leste nian ho rai
sira iha Asia.
I. PESRPETIVA EKONOMIA TIMOR-LESTE
1. MAKRO EKONOMIKU:
Kresimentu ekonomiku (GDP & GNP)):
Rendimentu perkapita (Income Perkapita)
Desempregu
Inflasaun – Deflasaun
Redusaun kiak, hadia moris diak, hadia
kualidade vida no hanaruk esperansa da
vida
2. MIKRO EKONOMIKU:
Kompetitividade “Setor Publiku, Privada no
Koperativa”, iha;
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 48
Capital – (labor intesive no capital intensive)
Management (Jestaun)
Marketing “Merkadu” - MANEIRA
PRODUSAUN ORIENTADU MERKADU: (5
W 1 H: What “saida”; Who “se”; Why “tanba
sa”; When “wainhira”; Where “iha nebe”;
How “oinsa produs”. LIGADU JESTAUN
FATOR PRODUSAUN TOLU (3): 1). Land
(inkluindu rekursu naturais); 2). Capital
(rekursu finanseira, inkluindu teknolojia); no
3). Labor (ema trabalhadores inkluindu
tekniku ka teknokrata), nebe orientadu
ekonomia merkadu kompetitivu, ho politika
intervensaun seletiva
II. BACKROUND – PANORAMA EKONOMIA
TL (Kontekstu Real):
1. Insufisiensia no inkonsistensia instrumentus
regulamentares ekonomiku – ENKORAJA seitor
privadu
2. Kapital nebe minimu – hodi atende nesesidade
hahu investimentu, bussiness ka negosiu internu
nebe as tebes
3. Setor kontabilidade publika – kuaze metade husi
empregadores naun agrikultura
4. Formal labor market (merkadu laboral formal) –
nafatin la dezenvolvidu diak – tuir nesesidade
merkadu nian
5. State revenue (Reseitas Estadu: dependensia
Fundo Petrplifero) – tun nudar efeitu rezultadu
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 49
husi presu mina global ka mundial); seitor
produtivu seluk imobilizadu, hodi akompanha
seitor petroleu (dependesia JPDA)
NOTAS:
GDP: komersiu industria kontribui 2.5%.
Agrikultura, floresta no fiseris, fo
kontrubuisaun ba GDP provolta 30%.
Konstrusaun husi despeza publiku,
provolta 25.8%. Transporte 12.7%
(2015). Retail no wholesale kontribui ba
ekonomia Timor-Leste 2.2%, (2015),
Administrasaun 5.4%(2015), Real estate
1.9% (2017), Parseirus desenvolvimento.
(-10.7%),
Ema rai liur,labele sai nain ba rai ka asesu
ba rai ho apropriadu hodi viabiaviliza
investimentu ho seguru
Investimentu iha seitor ekonomiku ne’ebe
selectivu (seitor naun petroleu)
III. INDIKADORES KLIMA EKONOMIKU
(VIABILIDADE INVESTIMENTU –
BUSINESS - PRIVAT SECTOR):
1. Rule of Law
Property rights (Diretu propriedade)
Goverment integrity (integridade Governu)
Judicial Effectiveness (Efetividade judisial)
NOTAS:
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 50
Reforma rai (Land Reform) – nafatin seidauk
rejolve diak no kontinua issue iha
rivalidade propriedade klaim (overlaping claim).
Lalaok komplesidade rejime legal
nebe refleta hanesan konfuzaun – garantia serteza
investimentu
2. Goverment Size (Parte Governu):
Dispezas publika “OJE” (Goverment spending)
Todan taxa impostu (Tax burden)
Saude fikal (Fiscal health)
NOTAS:
Taxa individual no compania (Personal &
corporate tax 10%) Reseitas estadu nebe barak liu, mai husi
“Offshore petroleum Project” iha tasi Timor,
Dependensia (JPDA/Joint Petroleum
Development Area)
Reseita interna ka domestku nebe kiik ($200 ital
M/ano), kompara maioria reseitas
estadu nebe mai husi FP ($16,2 B, iha primeiru
semestre 2017).
Dividas Externa – too ona $371 M (hahu husi
2015-2017).
3. Efisiensia Reguladora (Regulatory Efficiency):
Liberdade negosiu ka business (Businesses
Freedom)
Liberdade laboral (Labor freedom)
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 51
Liberdade monetariu (Monetary Freedom)
4. Viabilidade Ekonomiku “Merkadu” (Open Market)
Liberdade komersiu (Trade Fredoom)
Liberdade Investimentu (Investment Freedom)
Liberdade Finanseira ka Finasial (Finacial
Freedom)
IV. SISTEMA NO PILAR EKONOMIKU TL:
1. Sistema Ekonomia Merkadu, Intervensaun
Selektiva;
Instrumentu save prinsipal rua (2), hodi
seletivamente dinamiza dezenvolvimentu
ekonomia, em termus “makro no
mikroekonomiku” ho aseleradu, mak hanesan;
Politika Monetariu – la funsiona ho
efetivu, relasiona politika “intrest rate
curency” ho moeda dollar Amerikano nudar
moeda ofisial TL, BCTL nudar autoridade
finanseira iha seitor finanseira, hodi halo
estimulu ekonomiku interna nebe la funsiona.
Politika Fiskal – seidauk halao funsaun
nebe optimalizadu diak; relasiona ho
mobilizasaun rekursus ekonomiku no
optimalizasaun reseitas estadu (Reserva
Estadu), efetividade finansiamentu dispesas
publika (Reseitas no Despesas
OJE), em termus efetividade redistribuisaun
rekursu finansas publika no
estimula dinamizasaun dezenvolvimentu
ekonomiku (Seitor privada)
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 52
2. Pilar Ekonomiku:
iha tolu (3) fundamental, ba dezenvolvimentu
ekonomiku nasaun
nian, mak hanesan;
Seitor publiku;
Seitor privada, no
Seitor koperativa.
V. DEZAFIU REFORMA EKONOMIKU
1. Seitor publiku, privada no koperativa; nudar
pilar ekonomiku nasaun nian, seidauk
dezenvolvidu diak, solidu no metin, iha “kapital,
jestaun no marketing “merkadu”,ho
dependensia nebe as tebes iha dispezas
publika (public expenditure) OJE (Orasamentu
Jeral Estadu).
2. Kapital (Reserva):
DILEMA dependensia FP (Fundu
Petrolifero), nebe tendensionalmente tun,
nudar efeitu dependensia iha JPDA (Joint
Petroleum Development Area) ho produsaun
uniku BAYU UNDAN nebe tun (40-45
baril/dia husi 90-100 mil baril/dia), presu
mina mundial nebe monu (average $ 45-
52/baril husi $80-100/baril) no instabilidade
reserva FP ($16.2B) iha primeiru trimestre
2017).
Reseitas interna (Fiskal) - nebe average
miliaun $200 ital/ano, hodi finansia dispezas
rutinas, purvolta $400 M resin kada tinan.
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 53
Dividas Publika (emprestimu); hahu husi
2015-2017 purvolta $371 M, ho garantia FP,
nebe komesa selu dadaun ona, nudar
obrigasaun nasaun nian, nebe jere la ho
koidadu, bele sai todan jerasaun ba jerasaun
(enterjesional).
3. Ekonomiku setorais – dezafiu dependensia
seitor petroleu nudar “leading sector”, sein
ekilibradu husi setor ekonomiku produtivu naun
petroleu nian, nebe
la mobilizadu ho maneira efetivu
VI. POLITIKA REFORMA EKONOMIKU
1. Politika investimentu - nebe orientadu iha
mobilizasaun no estimulasaun
investimentu internu no externu (FDI/Foreign
direct Investment)
2. Politika Reforma Fiskal – nebe orientadu ba
dinamizasaun ekonomika (estimula
investimentu), “optimalizasaun reseitas fiskal”,
kresimentu ekonomiku, redusaun kiak
3. Politika Ekonomiku Sektorial:
1. Setor Agrikultura – orientadu “merkadu”, liu husi
dalan; Agro-industria (kafe, peskas no sst);
Agrobisnis; Agrohortikultura, no sai setor imput ba
setor ekonomiku sira seluk.
2. Setor Komersiu Industria:
Hasae volume no kompetitividade produsaun
internu ho seletivu, orientadu merkadu interna
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 54
no externa (exportasaun importasaun), ho baze
produsaun iha “absolute advantange,
comparative advantange no competitive
advantange)
Resiprosidade komersiu
Sistema preferensialidade komersiu
MFN (Most Favorite Nation), fasilidade asesu
merkadu internasional
Industria subtituisaun importa;
Zona industria no exportasaun, inkluindu home
industry
One village, one product
Mixmarket
3. Setor Turismu;
Kriasaun Zona Turistika no Industria servisus
Agroturismu; beleza no paisajen naturais,
kulturais no fatin memoria rezistensia; pratika
kultural religiosa, ritus cerimoniais hanesan
kazamentu tradisional no mos forma kultural
bainhira hakoi mate (Lisan).
4. Setor petroleu no Mineiru;
Explorasaun nebe ho prinsipiu reforsa
“Kriasaun Fundu interjerasional petroleu no
mineius “minerais” ho partisipasaun setor
publiku privada nian.
Explorasaun nebe orientadu kriasaun fundu
soberania “sovereign walth fund”, garante
estabilidade sosio-ekonomiku no politika
transformasaun nasaun ba moris diak
enterjerasional.
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 55
5. Politika Reforma Setor Finanseiru (Sistema Finansas
Publika):
Politika estruturasaun despezas publika
Kriasaun Banku komersial nasional (banku
investimentu, Dezenvolvimentu - veteranu)
Sistema depozitu kreditu bankaria (intrest rate)
iha setor finanseira
Kriasaun fundu dezenvolvimentu
FP (Fundu petrolifero)
Reseitas interna – FISKAL
Dividas publika
VII. OINSA REFORMA SEITOR EKONOMIKU
1. Reforsa Pilar Ekonomia Nasaun:
1.1. Setor publiku;
Harii kompania estatal (BUMN)
Estimula parseria inevestimentu; PPP (Parseria
Publiku privada) – TL 51%, externa 49%;
Desenvolve parceiria ba gestaun Portu
Desenvolve parceiria ba gestaun Aeroportu, no
setor savi sira seluk ho seletivu
1.2. Setor Privada;
Estimula, hadia no fasilita kapitalizasaun, jestaun
no marketing “Merkadu”; hodi hasae mobilidade
ekonomia merkadu internu no externu
Estabelese no reforma sistema bankaria – nebe
orientadu ba mobilizasaun investimentu interna
no externa
Mobilizasaun investimentu direta externa (FDI),
hodi dinamiza mobilidade setor privada
(Enterpreneurship)
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 56
1.3. Setor Koperativa;
Produsaun
Konsumu
Mikrokreditu
2. Politika Sistema Finanseira:
2.1. Seitor Finanseiro (Bankaria):
Sistema Kreditu Investimentu – Viabiliza no
Mobilizasaun Investimetu Interna (capital sector
– dinamiza seitor privada –
ENTERPRENEURSHIP)
BCTL: halao funsaun kontrolu ba Banku
Komersial Estranjeiru, dinamiza ekonomia
(Intrest Rate Viabilizadu: depozitu, time
depozitu, Clearing, Kreditu)
2.2. Sistema Jestaun Finanseira:
Restruturasaun Politika OGE – Husi “Line item
Budgeting – ba Programe Budgeting”
Politika Sistema Aprovizionamentu:
Politika Tenderizasaun, Ajudikasaun direta no
Pagamentu Projetu – ORIENTA BA
REINVESTIMENTU (25%), dinamiza setor
privada (Merkadu)
Orgaun ADN no Aprovizionamentu Nasional –
Efetivu, Efisiente no Efikas (Mobilidade rekursu)
3. Mobilizasaun Rekursu Ekonomiku (Koerensia
mobilizasaun Rekursu Interna):
Ekonomia (leading sector no mobilizasaun
ekonomiku seitoral)
Politika (integrity policy)
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 57
Justisa (rule of law)
VIII. PROGRAMA ESTRATEJIKU 13:
Garante estabilidade politika sosio-ekonomiku – ho
instrumentu politika fiskal no monetariu: dinamiza
ekonomia ho modelhu dezenvolvimentu ekonomiku
aseleradu, mak hanesan:
1. Hatun kiak estruturadu – liu husi hadia no hasae
“rendimentu perkapita” (ultrapasa nesesidade
baziku: iha uma dignu, aihan naton no roupa
hatais sufisiente – ba iha osan no “kapital” naton
kada ema, matenek ho saudavel, moris diak ho
kualidade no esperansa da vida nebe as).
2. Kriasaun empregu (unenployment effect) – liu
husi kriasaun kampu trabalhu iha seitor publiku,
privada no koperativa.
3. Garante estabilidade kresimentu ekonomiku
pozitivu – liu husi mobilizasaun rekursu
ekonomiku internu, kontrolu estabilidade osan
folin laek (inflasaun) no sasan folin laek
(deflasaun), hasae poder konsumu (demanda
interna) – dinamiza (expansaun produsaun,
empregu, merkadu no ekonomiku, hasae
rendimentu perkapita, kualidade da vida).
4. Kriasaun “zona industria no Exportasaun” -
nebe ho selektivu orientadu merkadu internu no
externu, hanesan: 1). fabrika substituisaun
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 58
importa; 2). industria seletivu naun petroleu
(fabrika manufacturing, fabrika mineiru, agro
industria, agro bisnis, no hortikultura, agro
turismu no industria servisus) no 3). home
industry - nebe orientadu merkadu no kriasaun
opurtunidade servisu (job creation), kresimentu
ekonomiku no redusaun kiak, hadia kualidade
moris diak.
5. Mobilizasaun investimentu – liu husi politika
reforma investimentu interna no externa
(FDI/Foreign Direct invesment), fiskal,
finanseira, sosiedade komersiais nebe atrativu,
inkluindu reforma politika rai nian.
6. Reforma politika seitor finanseira - “bankaria” -
liu husi politika “taxa de juro depozito no kreditu
investimentu” nebe atrativu dinamiza ekonomi.
Tendensia AKTUAL: BCTL, la funsiona diak
halao papel kontrolu, iha politika “taxa de juro”
(depozito: la too 1%/ano no kreditu: 10-20%) iha banku komersial, ho inekilibradu
akumulasaun kapital no kreditu investimentu,
hafraku seitor privada nebe dependente dispezas
publika (OJE), no tendensia politizasaun seitor
privada naun enterpreneurship, hatodan
ekonomia internu.
7. Dezenvolviemntu seitor privada
“Enterpreneuship” - liu husi “kriasaun banku
investimentu” ka dezenvolvimentu, viabiliza
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 59
sistema kreditu investimentu atrativu, fasilita
seitor privada (inkluindu emprezas medio no kiik
“home industry”)
8. Halo mobilizasaun produsaun internu (GDP ou
GNP) – liu husi mobilizasaun seitor ekonomiku
produtivu: agrikultura, komersiu industria,
mineiru, iha lideransa seitor petroleu, naun
dependensia JPDA (Joint Petroleum
Development Area), mak hanesan (ZEE no rai
maran), nebe orientadu merkadu, aselera
dezenvolvimentu ekonomia nasional.
9. Dezenvolvimentu seitor publiku – liu husi
kriasaun “Kompania estatal” (BUMN), PPP (TL
51% no externu 49%), BOT ho selektivu, no
seitor produtivu save sira seluk, inkluindu seitor
koperativa, dinamiza dezenvolvimentu
ekonomia.
10. Garante balansu komersiu no pagamentu
internasional pozitivu - liu husi politika komersiu
ho resiprosidade komersiu, sistema preferensial
komersiu, fasilidade MFN (Most favorite Nation)
no Mix-market (haforsa rezerva estadu).
11. Reforma politika dispezas publika (Resitas no
dispezas) – liu husi reforma politika estrutura
OJE: husi “line item budgeting – ba prorgramme
budgeting), hodi rasionaliza dispezas publika
efisiente no efikas, ekilibra dependensia
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 60
“FUNDU PETROLEU” no estimula
optimalizasaun reseitas interna (Rezerva Estadu).
12. Reforma politika sistema jestaun finanseira no
aprovizionamentu – hadia sistema tenderizasaun,
adjudikasaun direta no pagamentu projetu lais,
efisiente no efikas iha sistema burokrasia nebe
saudavel. HALAKON ADN, liu husi kualidade
sistema kontrolu no fiskalizasaun efetivu projetu
departamental no nasional, aselera
dezenvolvimentu (Orgaun Kontrolu Kualidade
Projetu).
13. Reinvestimentu 25%, husi lukru ka retornu kada
mega projetu, hodi viabiliza kapitalizasaun atrai
investimentu interna, hametin seitor privada, no
estabilizasaun ekonomiku nebe forte, hamrik iha
ain rasik, partisipativu no povu mak sai nain ba
nia ekonomia merkadu rasik.
NOTAS PRINSIPAIS:
Kriasaun Orgaun Reguladora Ekonomiku (Fiskal
no Monetariu):
Dinamiza, Mobiliza no Insentiva; Setor
Publiku, Privada no Komperativa;
Harii no Regulariza Kompania Estatal
(BUMN)
Investimentu (PPP: TL 51% no estrajeiru
49%)
Insfrastrutura (inkluindu: Setor Finanseira
no Bankaria)
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 61
Investimentu Direta Interna no Externa
FDI)
Moeda rasik...??!!
Politika Reforma: Fiskal, Investimentu,
Sosiedade Komersiais, Jestaun Finanseira,
Dispezas Publika (Estrutura OJE) no Sistema
bankaria, Aprovizionamentu, Rai Nian, KFP
Politika Ekonomiku Setorais: Mobiliza Setor
Produtivu Naun Petroleu – Iha Lideransa
Petroleu Nian, Nudar (leading sector), ba
“REVOLUSAUN DEZENVOLVIMENTU
EKONOMIKU ASELERADU”
Garante Reserva Estadu - Optimaliza Reseitas
interna (Fiskal), naun petroleu – Mobilizsaun
rekursu ekonomiku internu – dezenvole seitor
privada solidu no forte
Garante Estabilidade Ekonomika, Politika
Governasaun Diak, kredivel no Integridade
judisial (rule of law)
Reforma Leis - Relevantes, Koerente no Atrativu
- hodi hametin estabilidade sosio-politika,
ekonomiku no judisial “rule of law”, garante
dezenvolvimentu aseleradu.
IX. KONSEITU DEZENVOLVIMENTU
EKONOMIKU
Reforma Ekonomiku – Maneira Revolusaun – Garante
Estabilidade Ekonomiku – Kresimentu Ekonomiku,
Kriasaun Empregu no Kontrolu Inflasaun, Hasae
Rendimentu Perkapita – Redusaun Kiak, Garante Moris
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 62
Diak, Hasae Kualidade no Esperansa da Vida Humana
Ho Saudavel
“HARII EKONOMIA NASIONAL NEBE SOLIDU NO
FORTE, HAMRIK IHA AIN RASIK, PARTISIPATIVU
NO MAUBERE OAN, SAI NAIN BA NIA EKONOMIA
NO MERKADU RASIK”..!!
6. TURISMU
Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas
iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka
bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi
implementa nia programa politiku hodi dezenvolvimentu
kultura, beleza no paisajen naturais, fatin memoria
rezistensia
1. Promove sensibilizasaun ba ritus tradisonais
oinoin iha uma lulik sira ho envolvimentu
komunidade ba Turismo ho tebe, bidu, ho dahur
Turismo.
2. Promove no identifika, determina, proteje no
konserva paisagem hodi bele atrai turista sira;
3. Promove no establiza sentru turismu no haforsa
hotelaria ho restaurante iha fatin sira ne’ebe
determina hanesan sentru turistiku;
4. Promove fatin-fatin ne’ebe sai baze ba resistensia
no fatin sira nebe halo historia resistensia,
5. Promove dezenvolvimentu iha parke/jardim ho
mekadu tradisonal sira ho produtos turistiku
atraktivos.
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 63
6. Promove no identifika, determina, proteje no
konserva paisagem hodi bele atrai turista sira
7. Promove Foho Ramelau, Kablake no Matabian
ne’ebe potensial tebes atu sai nudar areas de
Turismo;
8. Haburas fila-fali tradisonal sira iha knua no
Aldeia sira hodi sai centru turismu atu dada
visitors ne’ebe iha interese iha area sosiologia no
antropologia no mos ema ne’ebe hadomi kultura
no tradisaun povu ida nian;
9. Garante rutas enkonomi aero ho transportasaun
nebe diak ba turista sira;
MEIU AMBIENTE 1. Desenvolve Laboratorium Ambiental hodi
kontrola kualidade Ar, Rai, Bee no Barulho
2. Desenvolve Parametro Ambiental ou Standar
Baku Mutu Lingkungan
3. Desenvolve no asegura Centro Mudancas
Climatika no Biodiversidade atu halo peskisa,
rekolha dadus no fo treinamentu ba staff tekniku
sira
4. Haforsa (enforcement law) no implementa Leis
Ambiental
5. Haforsa trabandu no desenvolve sistema diak atu
hakotu problema lisu.
7. INFRAESTRUTURA
Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas
iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 64
bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi
implementa nia programa politiku hodi kria politika ida
diak hodi orienta agencia desenvolvemento sira hodi
bele servisu hamutuk tuir Matadalan ka Pedoman
standarnisasi ne’ebe iha.
PD sei promove instituisaun Obras Publica ou
Infrastutura hodi hetan konfiansa maximu husi agensia
desenvonvelmento seluk. PD sei hakbit Rekursus
Humanus iha Instituisaun Obras Publica ou Infrastrutura
nian para Implementa servisu iha tereno hodi garante
qualidade konstrusaun. PD sei promove Matadalan ka “
Pedoman Standarnisasi “ konaba Konstrusaun Estrada,
Uma, Ponte, Porto, Aeroporto, Telekomunikasaun,
Elektrisidade, Be’e Mos no Saniamento hodi bele garanti
servisu supervisaun no dokumentos tender sira tuir
standar ka Matadalan ne’ebe iha hodi la bele hamosu
diferensia entre projeto sira ne’ebe mak halao husi
agensia desenvolvementu seluk.
1. Promove politika espesial ida hodi defini planu
desenvolvimentu sidade sira iha Munisipiu, Posto
Administrativu to Aldeia tuir karateristiku
jeografiku ida-ida nian.
2. Halo estrada ba suco hotu-hotu atu fasilita
mobilizasaun populasaun iha suku;
3. Kontinua no aselera liu tan fornesimentu be mos
ba kada uma iha suco-suco.
4. Kontinua no aselera halo koneksaun estrada ba
Postu-Administrativo hot-hotu, no koneksaun
estrada nasional ba Munisi[io hot-hotu;
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 65
5. Promove Matadalan ka “ Pedoman Standarnisasi
“konaba Konstrusaun Estrada, Uma, Ponte,
Porto, Aeroporto, Telekomunikasaun,
Elektrisidade, Be’e Mos no Saniamento hodi bele
garanti servisu supervisaun no dokumentos
tender sira tuir standar ka Matadalan ne’ebe iha
hodi la bele hamosu diferensia entre projeto sira
ne’ebe mak halao husi agensia desenvolvementu
seluk.
6. Establiza Brigada Estrada nian ne’ebe sei servisu
hamutuk ho instituisaun F-FDTL Engineering,
Corpos Bombeiros hodi bele atende servisu
Emergencia nian ne’ebe mak hetan estragu husi
desaster naturais, hodi bele garante nafatin asesu
husi fatin ida ba fatin seluk.
7. Dezenvolve sistema infra-estrutura ida nebe
di’ak, ho kualidade no sustentavel;
8. Halo estrada protokolu, munisipiu. Postu, to’o
iha suku no aldeia
9. Halo Ponte sira nebe liga aldeia ho Suku,
10. Halo konstrusaun ba irigasaun no estradas nebe
liga ho to’os ka natar sira
1.1 HABITASAUN COMMUNITARIO
1. Estabelese ministeriu ba Habitasaun komunitariu
(perumanhan rakyat).
2. Halo politika habitasaun ho sistema graduitu ba
kibit lae sira no sistema kriditu.
1.2 PORTO
1. Hadia konstrusaun Porto Hera ba Forsa Naval,
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 66
2. Halo konstrusaun porto Com
3. Hadia porto Dili, Tibar, Oe-cusse no Atauro ba
pasanjeiros sira
4. Halo konstrusaun Porto Be’asu no Betanu
1.3 AEROPORTO
1. kontinua haluhan no hadia Aeroportu
Internasional Nicolau Lobato
2. Hadia aeroportu Baucau no Aeroportu domestika
sira seluk iha Municipui sira
3. Promove no halo introdusaun rutas aero Timor-
Leste sai odamatan ba ASIAN no mundu
(Introduction to Engaging Air Service)
4. Promove kustu aero baratu ba Tourista sira atu
mai visita Timor-Leste
1.4 TRASPORTE MARITIMA
1. Kria sistema maritima nebe efisente ho efikas no
seguru
2. Hadia no amenta ro’o foun ba pasanjeiros Oe-
cusse no Atauro
3. Hadia no amenta ro’o foun ba Forsa Naval F-
FDTL
4. Haidia no amenta ro’o foun ba Polisia Maritima
PNTL
1.5 TELEKOMUNIKASAUN
1. Hari’i sistema no infrastutura telekomunikasaun
to’o iha teritoria tomak ho efisiente no efikaz no
ekonomiku
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 67
1.6 ELEKRISIDADE
1. Reforsa asesu eletrisidade to’o iha baze ka kunua
2. Denselvolve enerjia energia renovavel.
3. Garante politika elektrisidade nebe efisiente,
efikaz, no sustentavel hodi garantia estabilidade
enerjia ba dezevolivimentu nasaun nian iha
teritoria Timor-Leste tomak.
4. Garante no promove enerjia alternativu solar ho
hidroeletrika to’o uma kain hotu iha area rurais
1.7 BE’E MOS NO SANIAMENTO
1. Garante no haforsa sistema distribuisaun Be’e
Mos iha sidade hodi fo asesu be’e mos ba
poupulasaun tomak
2. Hadia no haforsa sistema distribuisaun Be’e Mos
ho saudavel husi sidada to’o iha kanua.
3. Reforsa sistema uza Be’e nian .
4. Reabilitasaun total ba istalasaun redi Be’e Mos
5. Reabilitasaun total ba istalasaun redi Be’e Mos
iha munisipiu hotu
6. Kontinua haforsa ba Investimentu kapital
infraestrutura be’e mos no Saniamento
8. SOLIDARIADADE SOSIAL
Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas
iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka
bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi
implementa nia programa politiku hodi dezenvolvimentu
atendimentu sosial iha Timor-Leste no prezisa tebes
hetan atensaun ekstra husi estadu.
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 68
8.1 RELIJIAUN
1. Hametin fiar iha Nai Maromak.
2. Hametin no haforsa relasaun ho relijiaun hotu.
3. Garante fundus edukasaun no servisu hamutuku
ho uma kreda iha prosesu edukasaun.
4. Promove no participa activumente iha actividade
relijosu sira. Hametin no reforsa relijiaun sira iha
asunto sosial no resolve problema sosial iha
communidade nia leit
8.2 FAMILA
1. Garante programa politiku hodi hametin no
proteje familia uma-kain iha kazamentu katak
familia ida-idak hetan asistensia sosial no
opportunidade atu dezenvolve nia familia.
2. Garante protesaun espesial ba feto isin-rua no
wainhira hahoris oan
3. Amenta bolsa de Mae
4. Garante no haburas famila tuir valores
tradisionais Timor-nian.
5. Hapara totalmente violensia domestika iha famila
laran.
8.3 VETRANU
1. Promove Vetranu sira nudra patrimoia da estadu.
2. Hadia subvensaun publika vetranus nian liu hosi
kriasaun fundu vetranu.
3. Garante tratamentu saude nebe diak iha rai laran
ho rai liur ba vetranu sira
4. Garante bolsu estudu vetranu nia oan sira.
5. Harii uma ba veteranu resistensia sira.
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 69
8.4 FERIK NO KATUAS
1. Hadia subsidiu ferik no katuas sira.
2. Garante tratamentu saude nebe diak iha rai laran
ho rai liur ba ferik no katuas sira.
3. Hari’i uma hela fatin nebe digno, ba ferik ho
katus sira ho minimal kuarto 3.
NOTAS:
Ferik katuas ka idiozu $50.00 – 80.00
8.5 FETO
1. Dignifika Feto sira liu hosi Desenvolvimento ida
nebe inclusivo, asesivel, efisiente no efikaz hosi
nasional to iha baze.
2. Hakbit feto sira liu hosi hasae konesemento no
kapasidade ekonomia liu hosi industria kik,
medio no kooperativa.
3. Reforsa parisipasaun feto iha prosesu politika no
lideransa hodi atende ODS no. 5
4. promove Iqualidade Generu.
5. Fo subsidiu osamentu ba feto faluk hodi hamoris
sira nia ekonomia.
6. Reforsa sosializsaun ba Lei Violensia domestika
8.6 LABARIK
Timor – Leste iha Lei inan nebe’e mensiona espesifiku
kona ba Protesaun ba labarik sira (KRDTL Artigo 18).
Timor-Leste Ratifika Konvensaun Direitus Labarik iha
tinan 2003 (Bazeia KRDTL ba Artigo 9). Estado Timor-
Leste hamosu legislasaun oi-oin kona ba labarik sira (Lei
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 70
KDL, JJ, Kodigo Penal, Sivil, Pros-penal, LVD,
Imigrasaun no azilu, Lei Kodigo trabalho nsst).
Iha Komisaun Nasional ba Direitus Labarik (KNDL)
tutela ba MJ – ME. Timor – Leste hakerek Relatoriu
dahuluk no daruak ona ba Komite Labarik sira iha
Jeneva (ONU) no simu rekomendasaun husi Komite
Direitus Labarik ONU. Timor-Leste iha Planu
Estrategiku Dezemvolvimentu Nasional. Iha Ministeriu
Solidariadade Social nebe’e fokus ba atende problema
labarik nian (protesaun, apoio social, kria politika no
sistema nasional protesaun labarik):
1. Apoio servisu protesaun labarik iha DNRS-MSS
too iha nivel Posto liu husi rekrutamentu no
aumenta ofisial protesaun labarik nian.
2. Hakerek, submete no aprezenta relatoriu
alternativu KDL ba Komite Labarik sira nian iha
ONU.
3. Hari’I prizaun ketak ba labarik sira nebe’e
konflitu ho lei inklui ho sistema servisu
operasional nebe’e amigavel ba labarik sira no
halo observasaun ba legislasaun iha PN,
submisaun ba legislasaun nebe’e foka ba assunto
labarik nian no observasaun no akompanhamentu
kazu iha Tribual.
4. Aumenta bolsa ba labarik sira nebe’e identifika
duni hela iha familia vulneravel sira nebe’e la
asesu ba escola/dropt out.
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 71
5. Aumenta rekursu ba ezistensia KDL (Komisaun
Direitus Labarik) ho Independente, rekruta ofisial
funsionariu KDL iha nivel Munisipio.
6. Hasa’e formasaun/treinamentu ba knar nain
sira/funsionariu sira kona ba assunto Protesaun
Labarik nian
7. Implementa Politika Protesaun Labarik iha KFP
ba funsionariu hotu-hotu hanesan regras internal
hodi kumpri.
8. Halo no hadia legislasaun sira hodi promove no
defende Direitus no Protesaun Labarik sira nian.
9. Garante politika protesaun labarik sira iha Timor-
Leste
10. Promove no defende Direitus Labarik sira nian
11. Aumenta bolsa ba labarik sira nebe’e identifika
duni hela iha familia vulneravel sira nebe’e la
asesu ba escola/dropt out.
12. Establiza play ground (teman anak-anak) ba
labarik sira iha kada Suku
13. Establiza Uma Mahon/shelter ba vitima violensia
sexual no abuzu sexual hasoru labarik menor sira
iha 12 Munisipios no RAEOA.
8.7 EMA HO DEFISINSIA
PD sei tau matan ba ema defisientes sira nia direitu nebe
konsagra iha Konstituisaun RDTL. Ho ida nee signifika
labele iha praktika diskriminasaun ba ema defisientes,
tamba nudar sidadaun ida sira mos kontribui ba prosessu
desenvolvimento nasional.
1. Garante protesaun espesial ba ema defisinsia sira.
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 72
2. Garante iqual partisipasaun iha edukasaun ba
ema defisinsia sira.
3. Establiza regulamentu ba konstrusaun edifiusiu
publiku ho estrada no fatin-turistitiku hotu tenke
iha pasu ba ema defisinsia sira.
4. Garante formasaun, trianamentu espesifiku iha
aspeitu hotu ba ema defisinsia sira no promove
ema defisinsia sira iha desportu iha rai laran no
rai liur. Establiza subsidiu espesial no espesifiku
ba ema defisinsia sira hodi participa iha vida
ekonomia no dezenvolimentu nasional.
9. DEZENVOLVIMENTU RURAL
Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas
iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka
bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi
implementa nia programa politiku hodi implementa total
Desentralizasaun ba Munisipiu sira bazeia ba plano
Municipio sira nian.
Programa IV Governo Constitucional nian relasiona ho
desentralizasaun mak fo kontinuidade ba projectos sira
nebe mak desenvolvida ona iha âmbito da promoção
Política de Descentralização e de Governo Local ida para
Timor-Leste.
Wainhira iha poder, IV Governo aprova nia politika ba
Governo Lokal no Desentralizasaun iha Marsu tinan
2007 hodi propoem atu konstitui única estratificação
Municipal governo local nian, nebe mak nia nivel,
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 73
dimensão e população sei aproximadamente
correspondente ho actual divisão administrativa
Municipiul. Konforme politika ne hateten, IV Governo
defini politika ida ne hodi fo konsiderasaun ba situação
actual tempo neba nebe mak relasiona ho carência
recursos humanos e experiência iha nivel nível local.
Tan ne, politikla ne defini katak opsaun municipiu mak
preferida liu ba curto no médio prazo. Dimensaun
política:katak politikamente, kada município sei iha
orgaun legislatura ida nebe mak nia membros
diretamente (ou indiretamente) eleitos. Orgaun
Legislatura ne bele vota ba planos/orsamentos
municipais nian, fiskaliza execusaun orsamental no husu
contas ba Presidente da Câmara.
Dimensaun administrativa: Orgaun Executivo
Municipal, nebe chefiado husi Presidente da Câmara,
kosiste husi unidade Administrasaun Municipal ida, nebe
mak bele presidide husi Secretário Executivo ida (nebe
mak relata diretamente ba Presidente da Câmara), no
kompoem husi (i) Secretariado Municipal ida (ii)
serviços setoriais e (iii) gabinetes fornecimento serviços
municipais nian. Unidade administrativa ne mak presta
serbisu ba komuniade ka populasaun sira iha area
municipio refere. Husi presta serbisu ne, kada municipio
sei iha funcionários municipais.
Dimensão fiscal: Kada Municipio sei hetan atribuisaun
funsaun fornesimento servisus gerais. Atribuissaun sira
ne tengki akompanhadu mos ho orsamento nebe mak
sufisiente hodi fornese serbisu hirak ne ba
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 74
kommunidade. Municipios sira sei depende makas ba
transferências fiscais intergovernamentais husi Governo
Central hodi finansia sira nia atribuisaun
Ukun neé povu nian, tamba neé dezenvolvimentu
tenki hahu husi povu nia knua
1) Promove partisipasaun no kontribuisaun lokal
ba obra fisiku sira iha prosesu
dezenvolvimentu nivel lokal, hodi reforsa
Programa Nasional Dezenvolvimentu Suku
(PNDS).
2) Promove partisipasaun komunidade iha
planeamentu no implementasaun liu husi
Programa Nasional ba Dezenvolvimentu
Suku (PNDS)
3) Hadia/hari hikas Sentru agrikultura iha sub-
distritu atu bele dezenvolve agrikultura povu
nian iha baze.
4) Protesaun ba inisiativa no dezenvolvimentu
lokal no labele fo espasu ba estranzeirus
investe no halo negosiu livre iha área negosiu
kiik, liuliu iha área rural.
5) Populasaun hotu, tenke hetan asesu ba
infraestruturas bazikas no fasilidades públiku
( Saúde, edukasaun, Bé mos, saneamentu,
eletrisidade no sst)
6) Populasaun hotu tenke moris iha kondisaun
dignu, (iha uma nebe dignu no iha fasilidade
báziku, hahan nebe sufisiente no kualidade,
no hatais nebe dignu)
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 75
7) Hari jardin Infantil, no fasilidade desportiva
komunitáriu iha nivel Suku.
8) Kontinua promove no desenvolve Turizmu
Komunitariu.
9) Promove no dezenvolve industria, inklui
industria uma kain (Home Industry) no
koperativa, nebe orienta ba Suku ida produtu
ida.
10) Promove espiritu voluntarismu ba servisu
komun iha nivel rural.
11) Lideransa komunitária tenki iha poder no
fasilidade adekuadu hodi lidera no jere
komunidade.
12) Promove hadomi ambiente, hahu husi uma
kain no Suku ida-idak.
13) Promove valores kulturais nebe halo ema
kreativu, inovador, moris dame, saudavel no
tolerante.
NOTAS:
Politika subsidiu autoridade kumunitaria:
Sefe Suku $350.00 no kareta ida
Sefe Aldeia $250.00 no motor izada
Delegado $200.00
Oe-cusse ho Atauro
1. Garante politika administrativa ho rejime
ekonomiku espesial tuir konstituisaun haruka ba
Oe-cusse ho Atauro
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 76
2. Promove Oe-cusse Oan sira ho Atauro Oan sira
hodi jere sira nia administrasaun rasik
3. Garante projectu ZEEMS tama iha
administrasaun RAEOA
4. Promove projectu ekonomiku seluk iha Atauro
nebe povu Ataruro rasik mak sai nai
5. Establiza estatutu klaru ba administrasaun Oe-
cusse ho Atauro
10. DEZENVOLVIMENTU AGRIKULTURA
Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas
iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka
bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi
implementa nia programa politiku hodi hametin
Soberania Aihan. Agricultor maka sai patraun ba
dezenvolvimentu agrikultura. Hasae produsaun
sektor agrikultura no peska hodi hametin siguransa
aihan iha rai laran no esportasaun, liu hosi:
1) Kontinua fo formasaun ba funsionariu no mos
reativa extensionista no sentru extensaun hotu-
hotu hodi fasilita agrikultor sira;
2) Kontinua hadia no dezenvolve infrastrutura
baziku hanesan irigasaun, estrada sira nebe liga
ba area agrikultura no sentru extensaun sira iha
nivel postu administrativu;
3) Harí baragem ho kualidade tuir nesidade hodi
fasilita dezenvolvimentu no produsaun agrikula
no halo jestaun ho diak ba barrazen no irigasaun,
asegura bee ba natar, toos no animal.
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 77
4) Harii no hadia porto hodi fasilita peskador hodi
kaer no faan ikan no kontinua fo formasaun
adekuadu ba peskador sira;
5) Halao programa ekstensifikasaun, diversifikasaun
no intensifikasaun iha sektor agrikultura liu-liu
sektor alimentar atu asegura aihan ba ema hotu
iha Timor-Leste;
6) Dezenvolve sistema agrikultura modernu liu hosi
aplikasaun jestaun makina agrikultura moderno
(mekanizasaun) nian inklui apoiu trator ho ninia
ekipamentus, no kria mekanizmu kontrolu
adekuadu ba ninia utilizasaun.
7) Kontinua promove jestaun alimentar integradu
(integrated crop management) nebe hanorin kona
ba oinsa kuda aihoris, uza adubu organiku no
non-organiku, pestisida organiku no non-
organiku no fini nebe kualidade diak hodi hasae
produsaun alimentar;
8) Kontinua fornese karau no manu ba grupu
agrikultor sira hanesan subsidiu insentivu;
9) Hari sistema merkadoria ida neébe diak no
sustentavel ba sektor hotu-hotu hodi faan produtu
agrikultura iha rai laran no ba rai liur;
Hadia kualidade produtu iha sektor agrikultura hotu-
hotu hodi hetan seguransa aihan iha rai laran no
exportasaun, liu hosi:
10) Hadia no hari’i sentru formasaun ba jestaun aihan
depois kuileta (food processing center);
11) Hari’i sistema kontrolu ba kualidade (quality
control) no sistema sertifikasaun ba produtu
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 78
aihan tuir padraun (standard) WHO no FAO
nian,
12) Hari’i Laboratoriu Nasional ida hodi koko no
analisa fini ka produtu husi variedede oi-oin hodi
hatene produtu nebe maka iha valor diak ba
merkadu lokal no interasional;
13) Fo asistensia teknika ba sektor privadu no
agrikultor sira nebe involve iha dezenvolvimentu
sektor agrikultura hanesan asistensia kona ba
jestaun no manutensaun ekipamentu agrikultura
inklui trator, bero ka roo no seluk-seluk tan.
10.1 FLORESTAS
1. Hametin Kresimentu Produsaun, produktividades
no konservasaun ba Café no Plantas Industriais
ba Prosperiedade Povo Agrikultor hosi 35, 000
ha, to 150,000
2. Garante Floresta Sustentavel ba Povo nia Moris
Diak;
3. Garante Inventariza no produs mapa plantasaun
no mapa area potensial iha Timor-Leste
4. Garante Reabilitasaun no refloresta ba area
degradadu
5. Estabeliza kooperasaun no parseria ne’ebe forte
no solidu tantu nasional no internasional
10.2 PEKUARIA
1. Garante no orienta sector pekuaria ba ekonomia
povu.
2. Garante no orienta povu atu amenta sira nia
animal ba dezemvolimentu ekonomia
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 79
3. Garante fundus subsidiu ba povo atu hakiak
animal hanesan, karau vaka, karau timur, kuda
bibi timur, bibi malae, fahi no manu
4. Establiza lejislasaun no regulamentu konaba
veterinaria, no moras zoonotikas seluk
5. Garante jestaun hakiak animal no servisu saude
animal
11. EDUKASAUN
Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas
iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka
bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi
implementa nia programa politiku hodi Timor-Oan sira
bele asesu ba Edukasaun, labarik ki’ik hotu ho tinan lima
tenki hahu ona eskolah. eskolantes hotu sei hetan kbi’it
diak liu atu labele lakon sira nia eskolah, sei iha
koperasaun ho instituisaun igreja katolika hodi eleva
kualidade hanorin iha Timor-Leste, sei iha programa
bolsu espesifiku ba estudantes ho aprovetamentu a’as atu
kontinua estudus.
Ho eduksaun maka bele lori Timor-oan sira sai husi
nakukun. Ne’e duni PD nia politika iha governu hakarak
oferese edukasaun gratuita no kreditu ho sistema ida
ne’ebe adekuadu atu bele garatia kualidade edukasun iha
nivel hotu-hotu. PD sei desenvolve politika ida hodi
obriga professores fo dedikasaun atu hanorin labarik sira.
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 80
Instituisaun edukasaun nivel nasional, regional no
Municipiu sei hahu halao sensu iha suku no Adeia hodi
hatene lolos labarik sira ne’ebe mak tinan hahu tama ba
tinan 5-6 hodi hatene populasaun ho idade eskola nian.
Edukasaun hanesan seitor shave ida ke principal tebes,
stu bele aselera ekonomia nasaun Timor-Leste, kombate
kiak, tambah beik barak liu kerizer ke emaa kiak mos
barak, tanbah edukasaun bele hadia ema nia moris diak,
ema nia atetude no ema nia hanoin oinsa buka moris.
Politika PD nia atu hasae kualidade edukasaun ba moris
diak ba an rasik no familia mak hanesan tuir mai ne’e:
1. Edukasaun graduitu husi eskola baziku to’o
sekundariu.
2. Sistemsa kreditu estudu (Fundu Eskolar) ba
nivele universitario, foti lisensiatura, Mastrado
no PhD rai laran ka liur, no sei reembolsa ka selu
fila fali ba estadu, wainhira hetan ona servisu.
3. Hasae kualidade Edukasaun:
a) Eduka no produs ema ho kualidade
(hanoin kritiku, kreativu no inovativu), no
hanorin ho lingua nebe fasil atu
kumpriende no uza teknologia nebe
apropriadu tuir nesesidade no);
b) Fo formasaun sidadania (disiplina, etika,
moral);
c) Kontinua fo formasaun hasae kualidade
profesores, hodi eleva sira nia kapasidade.
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 81
d) Promove partisipasaun ativu inan-aman,
sosiedade no entidades relevante sira hodi
apoiu no garante kualidade edukasaun.
4 Garante sistema merenda sekolar ho
qualidade diak ba esudante sira.
5 Garante familia ida iha lisensiatura ida.
6 Harii infrastruturas ka fornese fasilidade
edukasaun ne’ebe adekuadu hodi garante
ambiente estudu ne’ebe favoravel ba eskolah
oan sira (edefisiu, uma profesores, biblioteka,
meja/kadeira, ho livrus, komputador,
internet).
7 Garante profesor sira simu sira nia salariu iha
fatin
8 Halo kampañe nasional hodi bolu atesaun
inan no aman, haruka oan sira ba eskolah.
9 Apoio transporte publiku ba eskolantes
ne’ebe mak hela dook husi eskolah fatin.
10 Evaluasaun professor/as sei halao liu husi
konsellu orientador no konsellu pedagogiku
ne’ebe nudar orgaun avaliador ba
desempenhu professors sira nian.
11 Defini politika materiais obrigatorias, ne’ebe
mak determina pasagem alunu ho nota
aproveitamentu minimu hodi hetan pasagem
iha fin do ano.
12 Politika orientadu alunus ho aprovetamentu
diak, hodi estuda iha nasaun CPLP sira hodi
asegura implementasaun konstituisaun.
Implementa politika regime de kareiras ba
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 82
professors. Formasaun kontinua ba
professores konaba materiais espesifikus
nudar meiu atu hasae kualidade de ensinu.
12. SAUDE
PD sei servisu makas iha Governu karik manan eleisaun
hodi kaer ukun mesak ka ukun ho partidu seluk, sei
implementa programa politiku nebe garante, asistensia
medika sanitaria, efisinte, efikaz no garante osamentu
nebe adekuadu ba saude publiku, ekiipamentu,
labolatoriu, hodi deteta moras tamba Saude nudar
komponente ne’ebe mak importante tebes, iha vida
individual, komunidade no nasaun ida nian. PD sei halo
politika hodi hakbesik saude ba povu ka knua, hodi
garante Maubere oan nebe saudavel fizika no mental,
no hetan tratamentu hanesan ba saude publika.
Kontinua fo asistensia saude nebe asessivel, gratuita no
kualidade ba povu Timor-Leste tomak (knua), sein
deskriminasaun;
1. Hadi’a no aumenta kapasidade no étika
atendimentu saúde nian iha hospital nasional,
referral no postu saude tuir Pradraun
Prosedimentu Operasioanal nebe adopta tuir
boas pratika internasional;
2. Reforsa no aumenta kualidade servisu kuidadu
primariu sira (Primary Health Care) nebe
oferese ba komunidade liu hosi Sentru de Saúde
iha Munisipiu no Postu Adiministrativo no
Posto Sanitariu no klinika moveis sira iha suku
ho area izoladu inklui klinika privada sira;
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 83
3. Reforsa servisu saúde públika, hodi kombate
moras endemicas hanesan TB, Malaria, Dengue,
HIV/AIDS, Lepra, malnutrisaun no moras sira
seluk tan;
4. Aumenta asesu no kualidade servisu saude
materna-infantil;
5. Kontinua hadia nutrisaun inan ho labarik sira
nian ho seguransa ai-han ba ema hotu;
6. Aumenta kapasidade teknika no gestaun ba
pessoal saúde hotu atu bele fo asistencia saúde
nebe ho kualidade liu hosi treinamentu no
formasaun formal. Formasaun formal kontinua
halo atraves reforsa ensinu superior iha area
saude nian nebe akreditadu;
7. Kontinua fo oportunidade ba sektor privada ho
organizasaun karidade sira (Charity
organisations) hodi loke hospital privada,
klinika privadas, laboratoriu privada, radiologia
privadas no seluk-seluk tan;
8. Reforsa no hadia nafatin Sentrus de Saúde iha
Munisipiu no Postu Administrativu inklui
fasilita ho infraestrutura baziku nebe adekuadu.
Nune mos ho klinika moveis no iha suku nia
laran;
9. Fo asistênsia ba populasaun sira iha area izolada
sira liu hosi kria infraestrutura ka fasilidades
hanesan estrada no ambulansia;
10. Kria fasilidade diak ba médiku ho infermeiru
sira atu nune bele servi komunidade ho diak liu
tan;
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 84
11. Fo imunizasaun (vacinação) ba labarik sira no
hatun numeru ema moras inklui numeru labarik
kiik mak mate no tratamentu saude justu ba ema
hotu;
12. Promove sistema elektronizasaun distribuisaun
aimoruk (M-Supply System) hodi kontrola
distribuisaun aimoruk.
13. JUVENTUDE NO DISPORTU
Iha Tinan Lima nia laran mai ne’e PD sei servisu makas
iha Governu karik manan eleisaun hodi kaer ukun, ka
bainhira Partidu ida ne’e kaer ukun ho partidu seluk hodi
implementa nia programa politiku hodi Servi,
konsensializa juventude, dezenvolve talentu juventude
atu nune’e sir abele sai maduru no iha responsabilidade,
Dezenvolve kultura desportu ho prestasaun kompetitivu
iha aspeitu desportu hotu.
Dezenvolve partisipasaun juventude iha aspeito: politika,
sosial, ekonomia, kultura, sst. Dezenvolve partisipasaun
juventude ba desportu iha nivel nasional, ASEAN, CPLP
no nivel internasional. Dezenvolve parseiru ho parte
governo, seitor privado, komunidade, no agensia
internasional hodi reforsa desportu iha nivel nasional no
internasional tamba Timor – Leste iha Lei inan nebe’e
mensiona espesifiku kona ba juventude mak KRDTL
Artigo 19. ho resolusaun governu, no 27/2016 31
Augustu, istoria juventude, valor kultura no etika ho
sentidu planu estrategico de dezenvolvimentu nasional
pagina 61
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 85
PD hakarak Konservasaun no koordenasaun juventude
iha aspeitu estado, dezenvolve paz, ambiente saudavel,
no garante futuru juventude liu hosi rekonesimentu ba
prestasaun nebe’e sira hetan. Dezenvolvimentu politika
desportu no gestaun iha ambitu orientasaun no
dezenvolvimentu integradu no sustenabilidade
1. Redusaun kriminalizasaun no promove vontade
espiritu nasionalismu
2. Juventude kompriende sira nia futuru no iha
pensamentu/habilidade nivel nasional ou
internasional
3. Iha independencia juventu ba aspeitu hotu: sosial,
kultura, ekonomia, ssl no promove kooperasaun
ho pais asia pasifik, CPLP ho ASEAN
4. Familia ida atleta 2 tuir modalidade hotu no Kada
aldeia iha representante atleta ba modalidade
desportu nivel municipio, nacional, to
internasional
5. Kada familia saudavel higiene, mentalidade diak,
no fisiku Iha espesialista desportu
6. Garantia ba treinador no atleta sira nia Bem-estar
(moris diak ba atletas sira)
7. Dezenvolvimentu institusional
8. Dezenvolvimentu lideransa
9. Dezenvolvimento kooperasaun
Revulusaun Dezenvolvimentu Nasional, Hari’i Timor Foun Ida Ba Timor Oan Tomak. 86
10. Dezenvolvimentu talentu no karakter
SLOGAN KAMPANHA MAK:
Hun ida, Abut ida, Rai Timor ida Deit
VOTA PD IS TIME TO TURN THE PAGE
VOTA PD VITORIA BA TIMOR-LESTE
VOTA PD HARI’I NASAUN HOSI BAZE
VOTA PD HAMUTUK ITA BELE
VOTA PD BA UNIDADE NASIONAL
VOTA PD HAMETIN ABUT NASAUN NIAN
VOTA PD BA IMI NIA MORIS DIAK
VOTA PD BA ITA NIA OAN NO BE-OAN SIRA NIA
FUTURU DIAK
VOTA PD BA KAMPU SERVISU BA JOVEN SIRA
VOTA PD BA NASAUN NIA INTEGRIDADE NO
SOBERANIA NASAUN
VOTA PD MAI ITA HARII FUTURU NEBE DIAK BA POVO
TOMAK
VOTA PD HARI’I TIMOR FOUN IDA BA TIMOR-OAN
TOMAK
VOTA PD HODI HARI’I ESTADU DE DIREITU
VOTA PD HODI ASLERA DEZENVOLVIMENTU
NASIONAL
VOTA PD BA VETRANUS HO FERIK HO KATUAS SIRA
MORIS DIAK HO DIGNU
VOTA PD POVO IDA, NASAUN IDA, TIMOR IDA DEIT
VOTA PD HUN IDA, ABUT IDA, POVO IDA, RAI TIMOR
IDA DEIT
VIVA PARTIDU DEMOCRATICO
VIVA TIMOR-LESTE
VIVA FETO DEMOCRATICO (OMD)
VIVA JOVENTUDE DEMOCRATICO (OJD)
VIVA MOVIMENTU PROFESSIONAL DEMOCRATICO
(MPD-PD)