islam - njegova nauka i njegov značaj - smail balić beč 1954

7/25/2019 Islam - njegova nauka i njegov znaaj - Smail Bali Be 1954

1/47

MUSLIMANSKA

BIBLIOTEKA

Knjiga

2.

TSr"AM

NJEGO\rA

NAUI(A

I

NJEGO\I

ZNACAJ


2/47

MUSLIMANSKA

BIBLiOTEKA

'

Knjiga 2.

ISLA,.M

I\[JEGOVA NAUI{A

I

NJEGO\r ZNACAJ

G.

AFTTOLCICI{

lox

3st

oTTtIS*,

ctt{toA

B

ed

1954


3/47

Tisak:

Buchdluclterel

Emil

Gotistein

(Pachter

Friedrieh

Geyer

Wien

XVII'

Pezzlgasse

53


4/47

PREDGOVOR

Ova

knjiZica treba

biti

skroman

d-oprinos budjenju

vjerske

i

moralne

svijesti muslimanskih

izbjeglica, koji

-

odsjedeni od

svojih

duhovnih

izvora

-

evo

ved skoro

ditavo

jedno

desetljeie

lutaju

svijetom

i

piiu

tuZnu

povijest

onih

prognanika,

koje

jednakom nesmiljenoidu

tanr

Zivotne tegobe

tudjine

kao

i

deZnja

za

pradjedovskim

domorn

i milim i

dragim. Muslimanski

muhadZi-

ri

proZivljuju

bez

sumnje

teZu

sudbinu

nego

druge izbjeglice,

jer

su

prepu5teni

sami sebi

i

badeni

u

jednu

sredinu,

koja

niti hode

niti

moZe

razumjeti

sve njihove

potrebe,

ponajmanje

pak

potre-

be

njihove

duie i srca.

Noseii

u sebi sje6anja

na te5ke

dane

rata,

na

sliku

groze

i

iliasa,

koja

je

obavijata

njihova

sela

i

kasabe

i

progutala

im

najmilije,

a na

drugoj strani imaju6i pred oiima

nekdainji

slatki

iclil

mira

i

spokoja,

muslimanske

izbjegtice

iz

Bosne,

Hercegovine

i l{ovopazarskog

Sandiaka

se

na

dasove

osje6aju

viiestruko

lrrognanim.

Osje6aju se odbadenim,

neshva6enim,

samirn, suviSnim-

Stari

bosanski

pjesnik

Hilmibeg

Ljubovii

bi ovo

du5evno

stanje

opisao

stihovima:

Nigdje

svoga.

ni u

gori

vuka,

Sve 5to

volih,

we

mi svijet

uze.

Vjera

je

jo5

jedino

dobro, koje

su ovi

prognanici

sa

Serhata

i

ostale

Bosne

uspjeli

spasiti

kroz buru

i

oganj.

Iz

tog

duievnog

depozita

crpe

utjehu

i nadu.

On im

je

Zivi

komad

Bosne,

koji

nose

u

sebi. Njemu

vrijedi

amanet majki

i

oieva.

Ali

i

ta

vjera

je

vremenom

toliko

izblijedila,

da

ju

je

djelomidno

jedva

pre-

poznati.

Nu otrria,

gorljiva,

neumitna

Zeija ovih rastepenih

sinova

Ilerceg-Bosne

i

SandZaka

je,

da tu vjeru odrZe,

unaprijede

i

razbuktaju

do

plemenitog

zanosa. Eto

ovoj

Zeiji

i

potrebi

treba

-

u

granicama

mogudnosti

-

udovoijiti ova

knjiZica.

Prikaz

islamske

nauke,

koji

je

pruZen

na stranicama

ove

knji-

fice, namijenjen

je

i

onim

zainteresiranim

inovjercima,

koji iz

naudnih,

nacionalnih

ili drugih razloga

Lele

upoznati

islam

u

praksi

i svijesti njegovih

sijedbenika.

Islam

zasluZuje

bez

sum-


5/47

nje

i

drukdije

painju

misaonih

ljudi,

koliko

god

djelomidno

bila

jaka

vjerska, nacionalna

ili

bilo koja

druga

odbojnost

prema

Muhamedu i

njegovu

djelu.

,,Neoborivo

svjedodanstvo

za uiinak

i

utjecaj

Muhamedove

lidnosti".

priznaje

jedan

strogi

kritidar

islama, Richard

Hartmann,

-

,,j

vjernost, s

kojom

su

Muhamedu

bile

odane njegove

pristaie,

medju

njima

muZevi,

o

dijoj

6udo-

lednoj

ozbiljnosti

i

karakternoj

jadini

povijesna

predaja

ne

ostavlja

nikakVe sumnje, kao

Ebfi Bekr

i

prije

svega Omer.

Naj-

udarniji

dokaz za njegovu

vel.idinu

pruZa

njegovo

djelo:

po

njemu

objavljena vjera,

u kojoj

su nebrojeni

milioni,

medju

njima 6udoredno

visoko stoje6i

i

-

takodjer

po

na5im

mjerilima

-

visoko

obrazovani ljudi, do danas

vidjeli

i vide

vrhunac reli-

giozno-6udorednog

razvitka

ljudstva

i kojoj

nebrojeni.

pojedinci

zahvaljuju

svoju

iudorednu

i

duhovnu

ravnoteZu

i

dvrstinu".

Obredoslovni dio ove

radnje

id.oien

je

prema

Takvimu

za

1954

godinu,

koji

je

izdalo Druitvo

ilmijje

za Bosnu

i

Hercegovinu.

Korekture

je,

pored pisca.

obario Salih ef.

Sabanovic.

Ako

ova radnja od muslimanske

hn'atske

emigracije

bude

prihva6ena

i

studirana

s

upola

onoliko

dobre

volje.

s

koliko

je

pisana,

bit 6e

joj

svrha ispunjena.

Patljivorn

studiju

oreporudu-

jem

osobito

kur'anske tekstove

i

hadise.

Rabbi jessir veld tu'assirl

Rabbi

temrnim

bil-hajrl

Amin.

Izdava6.


6/47

STA JE

ISLAM?

Islam

je

vjera,

koju

je

Eog

(dZ.

5.1

preko

svog

posljednjeg

poslanika

Muhameda

(a.

s.) objavio

svijetu.

Islam

znadi

predanje

l,

eoZj.,

volju

i

duievni

mir u

zadovoljstvu

SsZjem.

Pripadnici

islama zovu

se

muslimani.

Biti

musliman

znadi: vjerovati

i

djelom

svjedoditi,

da

je

Bog-

Gospodar samo

jedan

i

da

je

Ziva

isti'na

sve

5to

je

Bog

(dZ.

S.1

preko

svojih

poslanika

dovjedanstvu

objavio.

poZji

posianici bili

s:u

odabrani

ljudi,

kojima

je

Bog

putem

nadahnuia.

vizije

ili

poru-

ke

po

andjelu

GjebrAilu

slao

svoje

objave,

da

ih

dostave

ljudima-

BoZijih

poslanika

bilo

je

viSe.

a najpoznatiji

su Nfrh

(Noje)'

IbrAhim

(Abraham), MfisA

(Mojsije),

isa

(Isus)

i

Muhamed

(a.s.).

Isiam obuhva6a

tri

dijela:

vjerovanje,

vrisnls

vjerskih

6sZno-

sti i vladanje.

'Musliman

mora:

1)

poznavati

i

vjerovati

Islamski

kredo

(vjero-

vanje)

2)

poznavati

i

izvriavati

Islamske vjerske

duinosti

i

3)

poz-

navati iudoredne

i druitvene

propise

islama

i

po

njima

se

vladati-

Svi

islamski

propisi

skupa

zovu

se

ieriat

(vjerozakon,

put)'

I. ISLA}ISI(O

VJIEROIrANJE

Amentu

billahi,

ve

meldiketihi,

ve

kutubihi,

ve

rusuiihi

vel-jevmilihiri,

ve

bil-kaderi

hajrihi

ve

Serrihi minaliihi

teAlA.

To znadi:

Vierujem

Boga,

BoZje andjele.

BoZje

knjige, BoZje

poslanike,

Sudnji

dan

i

Kader,

to

jest

da sve

Sto sd

dogadja

biva

s

BoZjim

odredjenjem.

U

islamskom

vjerovanju

sadrZano

je

Sest

temeljnih

dlanaka

vjere.

1) VJERUJEM

BOGA

Bog

{A1lih)

postoji,

nije

postao,

ne6e

ga

nestati,

jedan je,

nije

nikome

i nidemu

sliian,

sam

po

sebi opstoji.

Bog iivi, zna,

duje,


7/47

vidi, sve ii.ni

svojom

voljom,

svernoian

je,

sve

stvar.a,

uzdrZava

i

rastvara.

*

Kad

spomenemo

BoZje

ime

treba

neii:

dielle

iAnuhtr

(Uzviieni).

To

se

skradeno

piSe:

dZ. 5.

2)

VJEBUJEM

BOTJE

"6,NDJELE

Andjeli

su

BoZja

nevidljiva

biia.

Oni nikada

ne

grijeie.

Oni

prate

dovjeka.

pi5u

njegova

djela

i

donose

mu

dobre

misli.

An-

djela

ima

vrlo

mnogo.

Najpoznatiji

su:

GjebrAil,

AzrAil.

Isrifil,

Mikail,

Munkir

i Nekir.

Nevidljiva

bi6a.

koja

donose

zle

misti zovu

se Sejtani.

3) VJERUJL*I

BOZJE

KNJTGE

BoZje

knjige

su BoZje

objave.

koje su

ljudima

saop6ili

Boiji

poslanici.

Te

objave

donosio

je

obidno od

Boga

(dZ.

S.)

andjo

GjebrAil.

One su

napisane.

Najpoznatije

su ove detiri

svete

knjige:

TevrAt

(Tora).

Zebrjr

(Pentateuh),

IndZil

(Evandjelje)

i Kur-an.

Kur-in

Kur-in

je

knjiga, koju

je

Bog

(dZ. S.)

objario

po andjelu Gje-

brailu

svome

poslaniku

Muhamedu (a.

s.). Kul-an

je

objav-

ljen na

aratrrskom

jeziku.

U

Kur-anu

su

sadrZane

upute

u

Islamsko

vjerovalje.

Islamske

vjerske duZnosti

i Islamsko

vladanje. Kur-an

je

naie

sveto

pismo.

Svaki musliman

mora

znati

napamet

bal

neSto

iz

Kur-ana.

PoZeljno

je

da svaki

musliman

zna ditati

(uiiti)'.)

Kur-an

i cla

u

svakom

veiern

mjestu

bude makar

jedna

osoba.

koja zna

cio

Kur-an

napamet

(hdfiz).

t[)

VJEBUJEM

BOZJE

POSLANIKE

Prvi

dovjek

na zemlji

je

Adem

(a.

s.). BoC

(dZ.

5.) stvorio

je

Adema

i njegovu

ienu

Hawu,

i od

njih

je

potekao

ljudski

rod.

Svi

Boiji

poslanici

su

bili

pametni

i bez

duSevnih

i tjelesnitr

mana,

nisu

nikada

grijeiili,

govorili

su

uvijek

istinu i

vjerno sr-r

l-:azivali

ljudima BoZju

objavu. Prvi BoZji

poslanik

bio

je

Adem.

a

posljednji

Muhamed

(a.

s.).

Kad

se

spomene

ime

jednog

BoZjeg poslanika

treba

leii:

Alejhis-selAm. (Mir

BoZji

s

njiml) To

se skraieno

piie:

a.

s.

x)

iitanje

ili recitiranje

Kur-ana

na

psalmodirajuii

naiin

u

Bosni,

Hercegovini

i SandZaku

se

zove

,,uienjem.,.

6


8/47


9/47

HidZret

je

dan, kada

je

Muhamed (a.

s.) ostavio

Meku

i

pre_

selio

se

u Medinu.

Muslimani

od

tada

radunaju

svoje

godine.

5)

VJENUJEM

SUDNJI

DAN

Sudnji

dan

je

vrijeme

kada

ie Bog

(dZ.

i.) suditi

ljudima

za

njihova

djela.

Tko

bude

zasluZio

milost

BoZju,

bit ie

nagradjen

diennetom,

a

tko

se bude

ogrijeiio

o BoZje

zapovijedi,

bit de

kaZnjen

dZehennemom

-

osim

ako

muBog

(dZ.

i.)

oprosti.

Samo

Bog

(dZ,

i.)

zna,

kada

ie

biti

Sudnji

dan.

Sve

ie

pomrijeti

i

svega 6e

nestati,

zatim

(e

na drugom

svi_

jetu

sve 5to

je

pomrlo

ponovo

oZivjeti.

DZennet

je

mjeito,

gdje

ce

vjedno

uZivati

sve blagodati

oni,

koji

zasluZe

milost

BoZju.

Diehennem

je

mjesto,

gdje

ie

prema

grijesima

patiti

oni,

koji

su

se ogrije5ili

o

BoZje zapovijedi.

6)

VJERUJEIT

KADER_ODREDJDNJE

Sve

se dogadja

s

BoZjom

odredbom.

Bog

(d.

i.)

dao

je

ljudirna

I'azum

i

slobodnu

volju,

da

se

odluduju

za dobra

ili

rdjava

djela.

eovjek

se mora

truditi.

da iini

dobra

djeia,

a

ako

ga

u

Zivotu.

zadesi

kakva

neugodnost.

treba

je

st:'pljivo

podnijeti,

II.

ISLAMSKE

YJERSKF

NUZNOSTI

Temeljne

islamske

dui.nosti

ili

ilanci

islama. t.

j.

aktivnog

predanja

u BoZju

voljtq

su:

1)

odivati temeljno

islamsko

vjerovanje (kelimei-SehAdet),

2)

obavijati

pet

dnevnih

molitav4

3)

postiti

30 dana

mjeseca

ramazana,

4)

davati

godi5nji

prirez

za

sirotinju,

5)

bar

jednom

u

Zivotu hododastiti

Meku,

kolijevku

islama

u

Arabiji.

1)

KELIMEI-SEHADET

(OEITOVANJE

TEMEI.JNOG

KREDA)

Eihed,u

en

Ld.

tldhe

itlettdh

ue

eihed,u

enne

Muhamtned,ew

'

abduhtt

ue

restt"luhtt.

To

znadi:

Vjerujem

i oditujem,

da

je

Bog

samo

jedan;

vjeru-

jem

i

oditujem,

da

je

Muhamed

BoZji

rob

i BoZji

poslanik.

Znamo,

srcem

vjerujemo

i

jezikom

izgovaramo,

da ima

Allah, vjedni

i

milostivi

Gospodar svega

Sto

se

vidi

i

ne

vidi.

Muhamed

je

BoZji

rob,

jer

je

bio

iovjek,

a svi

su ljudi Boiji

robovi.

Muhamed (a.

s.)

je

BoZji

poslanik,

jer

ga

je

Bog

(dZ.

S.)

zaista

posLao,

da

objavi ljudima

vjeru

islam.

c


10/47

Muhamed

je

vjerno i

podpuno

oblavio ljudima

BoZju

objavu

Kur-An.

Zivot

i rad

Muhameda-Pejgambera*)

sluZe

kao

uzor,

u

koji

se

treba

ugledati.

Rijedi, djela

i

pre5utna

odobrenja

Mohamedova

zovu

se

skup-

nim

imenom Hadis. Hadis

je

-

iza

Kur-dna

-

drugo

vrelo

islamske

nauke.

Farz su

one

vjerske

odredbe

i

duZnosti,

koje

su

wtanovljene

Kur-Anom. To

su

glavne,

svete

duZnosti

islama.

Njihovo

ispunja-

vanje

odgovara

minimumu vjere, koji

.je

potreban,

da

se

netko

moZe

smatrati

dobrim

muslimanom.

Sunnet su

one vjerske odredbe

i

duZnosti, koje imaju svoje

podelo

u

primjeru

i

preporukama

Muhameda

(a.

s.).

HarAm

je

pojam

zabranjenog.

Islamske zabrane

poiivaju

izravno na

BoZjem

autoritetu,

to

jest

na

Kur-Anu.

2)

DNEVNE MOLITVE

(NAMAZI)

Kur-An: Slavi svoga Gospodara

molitvom

prije

izlaska sunca,

u

po

dana,

kad

sunce nagne zapadu,

kad zadje i kad

i-ra zemlju

nadne

puna

tama.

(XX:

130).

Islam

propisuje

pet

dnevnih

molitava:

jutarnju

rnolitvu

(sa-

bah,)

podnevnu

molitvu

(zuhr),

poslijepodnevnu

molitvu

(ikin-

diju),

vedernju

molitvu

(akSam)

i

noinu

molitvu

(jaciju).

Svaka

od

ovih molitava

se

vr5i

u

odredjeno

doba dana.

Islamska molitva

traZi

puno predanje

vjernika

u

BoZju

volju,

pa

se

vrii

ne

samo

miSlju

i

osjedajem,

nego

i

jezikom

i

tijelom.

Bitni

sastavni

dijelovi

islamske

molitve

su

klanjanje

(rukir')

i

padanje

nidice

(sedZda).

Sastav

molitve sluZi

jaianju

poboZnog

raspoloZenja

i

ujedno doprinosi tjelesnoj krepko6i

i

razvijanju

smisla za osobnu

i

dru5tvenu disciplinu.

Osim

pet

dnevnih

molitava

postoje

joi

svedana secimidna

moli-

tva

petkom

(dZuma)

i

prigodne molitve.

Preduvjeti

za

valjanost

molitve su:

1)

iistc

tijelo

i

odijelo vjernika, koji

pristupa

molitvi,

i

disto

mjesto,

gdje

se molitva obavlja;

2)

pranje

prije

molitve

na

propisan

nacin

(abdest)

i

-

u

stanovitim

sludajevima

-

kupanje. Gdje

nema

vode, obavlja

se

simbolidno

pranje

(tejemmum);

3)

da-

vjernik

pristupi

molitvi

pristojno

obuien;

4)

da

molitvu

obavi

pravovremeno;

5)

da

se

pri

molitvi

okrene licem

prema

Kibi

(svetiStu

islama

' u

Meki);

-*)

Pejgainber

(perzijska

rijed)

:

utjeiitelj.


11/47

6)

da

molitvu

obavi

po

jasno

stvorenoj

namjeri

(nijjetu),

da

se

Zeli Bogu

moliti.

Ovaj

preduvjet

je

uzakonjen

zato,

$to

molitva

treba

biti

svjestan

din

i

Sto

se djela

dovjekova

pro-

sudjuju

po

namjerama.

Nijjet

se

moZe

udiniti ovako:

Nau-

mio

sam, da

u

irne

Svevi5njeg

pristupim

jutarnjoj

(podnev-

noj

itd.)

moiitvi.

Okre6em zajedno

s

milionima

drugih

vjernika

svoje

lice

prema

KAbi.

eisto6a

I\{usliman

je

duZan

drZati

uvijek

disto

tijelo,

odijelo

i

stan.

Prljava

tijela

i u zamazanu

i nedistu

odijelu

ne

moZe

se

pristupiti

molitvi.

Musliman

je

duZan

kupati

se,

prati

se

poslije

obavljene

nuZde,

paziti,

da na

odje6u ne kane

mokraia

ili

koja

druga ne-

dist,

prati

ruke

prije

i

poslije

jeia,

od.stranjivati

dlake

ispod

pazuha

i

intimnih

dijelova

tijela

i uop6e

voditi

raduna o tjelesnoj

n iazi

Pranje

prije

molitve

(abdest)

Prije

svake

molitve

treba

se

propisno

odistiti

-

.,abdest

uze-

ti",

t.

j.

distom

.;odom

oprati ruke

do

za

5ake,

tr.i

puta

isprati

usta,

upotrebijujuii

po

moguinosti

pri

tome

ietkl

za

zuoe

(.rni-

svak),

tri

puta isprati

nos. oprati.

cijelo

lice

i

objc ruke dc

iia

laL-ata.

i

to

r,ajpri;e

desnu

pa

onda lijeru

ruliu.

oiistiii

uii

i

vrat,

a

mokrom

rukom

potrati

po

tjemenu

glave.

te na koncu

oprati

obe

noge

do

viSe

zagLavaka

(takodjer

najprije

desnu

pa

onda

;ijevu

nogu).

Pri

pranju

pojr:cljnih

dijelova

tije,;

vjcr'nik

u

rnisjim.:r

vrii

pregled

(retlospekciju)

svojih djela,

koja

je

izveo

u lazrnaku

izmedju

dvaju

moli.tava,

ispituje

moralnu

vrijednost

tih

djela,

i


12/47

Kupanje

Kod kupanja treba: 1.)

usta

i

grlo

vodom

isplakati,

2)

nos

vodom

isprati,

3)

cijelo tijelo

potpuno

oprati,

da nigdje

suho

ne

ostane.

SimboliEno pranje

(tejemmum)

Kada

se

musliman nadje

u

poJ.oZaju.

da

treba

abdest uzeti

ili se

mora okupati a

nema

vode

ili

do vode ne moZe

doii,

onda

ie

uzeti

tejemmum. Tejemmum

se uzima ovako:

1)

odluditi radi

iega

se uzima

tejemmum

(umjesto

obdesta

ili

kupanja),

2)

do-

taknuti

se

dlanima

iiste i

suhe

zemlje

ili

predmeta

od

zemlje,

malo

ih

otresti

i

potrati

se

jedanput

po

licu,

i 3)

opet dlanima

dotaknuti zemlju

i

potrati lijevom rukom

desnu,

a

zatim

desnom

rukom

lijevu

ruku

do

iza

lakta,

jedanput.

Tejemmum

6e se

uzeti

i

kad

imamo

vode. ali

se zbog

bolesti

ne

smije

tijelo

kvasiti.

Pokrivanje

tijela

Prije

stupanja

u molitvu treba

se

pristojno

obuii. Kod muikar-

ca

mora

biti

pokriveno

tijelo od

pasa

do

pod

koljena,

a

kod Zen-

ske

mora

biti

pokriveno

ci.jelo

tijelo

i

kosa

osim lica. ruku

do za

Saka

i

nogu

do

dlanaka.

Ne smije

se

imati

na

sebi

preti.jesne

i

prozirne

haljine.

\{uikarci

ne

smiju nositi

svilu

ni

zlatninu.

Vrijeme

dnevnih molitava

(nam6zA)

Namazi

se

klanjaju

svaki

u svoje odreileno

vrijeme. Odre-

divanje

namaskih

vremena vezano

je

za kretanje

sunca.

Pojedine

liamaske

vaktove ogla5uje muezin

(kantor).

Vrijeme

podnevne

molitve

podinje

kad

se sunce makne sa

sledine

neba,

i

traje

do

ikindije.

Vrijeme

ikindije

podinje

kada

se vodoravna

podnevna

sjena

uspravna

predmeta

poveia

za

duZinu samog

predmeta.

Vrijeme

vedernje

molitve

podinje

od zalaska

sunca i traje

do

"iacije.

Vrijeme

jacije

podinje

kad nestane

sjaja na zapadu i

traje do

pred

zoru.

Poziv na rnolitvu

(ezAn)

AllAhu

ekber,

AllAhu

ekber,

AllAhu

ekber,

AllAhu

ekbe:r.

,,

EShedu

en

lA-ilAhe

illellAh; e5hedu

en

lA ilAhe

illellAh.

EShedu

enne

Muhammeden

resfilullAh,

eihedu enne Muham-

nreden

resrilullAh.

Hajje

ales-salAh, hajje

ales-salAh

Hajje

alel-felAh,

hajje

alel-felAh

11


13/47

AllAhu

ekber,

AllAhu

ekber.

-

La

ilAhe

illellAh.

(Prijevod:

Bog

je

najve6i.

Bog

je

najve6i.

Svjedodim,

da

nema

boga

do

Boga.

Sjedoiim,

da

je

Muhamed

BoZji

poslanik.

Dodjite

na

molitvu,

dodjite na

spas

Nema boga

do

Boga.)

Pred

jutarnju

molitvu

se

iza

Hajje

alel-felAh

doda:

EssalAtu

hajrun

minennevm, essalatu

hajrr-rn

minennevm

(:

Molitva

je

bolja

nego san ).

Poziv

na

molitvu oglaiuje

polagano

i

punim glasom

mueziu.

U modernijim muslimanskim

sredinama

vrijeme

molitve se

oglaiuje

s

ploda

zvudnikom

ili

radiom.

Sastavni

dijelovi molitve

Molitva

se

sastoji od dva.

tri

ili ietiri

ilana

(rekata).

Svaki

se dlan sastoji od:

1) stajanja

u

mirnom

stavu,

2)

recitirania

odlomaka

iz l(ur-ana, 3)

klanjanja

i1i

pregiba

(rukir'a)

i

4)

pro-

sternacije

(sedZde).

Zakljudni

dio molitve

obrazuje

rrirno sje-

clenje na savijenim

podkoljenicarna.

Nakon

st'aka

dva

ilar-ra sii-

jedi

kra6e

zadrZavanje

u sjedeiem

stavu.

Vjernik stupa u

post'eieno

stanje

rnolitve

dizanjerl"i

otvorenih i naprijed upravljenih

dlanova

prema

nebu

vz

istovremeno

izgovaranje

for-rnule:

A1lahu

ekber

(:

Bog

je

naj-

ve6i).

Na ovaj nadin

on

simboliiri

p:'ekida

vezu

s

ovim

svijetom

i

stupa

izravno

preci

iice

Bo2ie.

Iz

posveienog

sLanja

vjernik istupa t. zv.

predavanjem

selama.

to

jest

pozdravljanjem

andjela-cuvara.

odnosno

ostalih sudionika

rnolitve.

(\:idi

odlomak

.,Sjedenje".

)

Kod

stupanja

u

posveieno

stanje

molitve

muSkarac

treba

di6i

dlanove do

uiiju,

a

Zena

do u visinu

ramenA.

Nakon

ovoga

dina

rrrke

se

sastave

u

pojasnom

predjelu,

i to

tako, da

desna Saka

po-

klopi lijevu.

Zene

-

za razliku od

mu5karaca

-

stavljaju ruke

na

prsa.

Propisane

molitvene

formule

u

obligatnim

dnevnim molitvama

-


14/47

senxe

nl,oli,tue

kao

takaue,

dok

su

sunneti

njthotso

dobrovolino

"proiirenje.

Sunnet

je

u

sttsari

pripremna i'Li

oprosna

m'ali'toa'

'koja

se

obaulia

zz

posebnog

ujerskog

.\ara

x

koia

prema

oani

tzgteda

kao

pod'ttostruiena

ilt

potrostruiena

dneuna

n'tolitua'

Jutarnja

molitua

ima

2

rekata

(dlana) sunnete

i

2

rekata

farza.

Pod"neuna

molitaa

ima

sa

sunnetl,n-La

zajed,no

70

rekata:

4

rekata

sllnneta,

4

Jarza

i'

2 zaorinog

sunneta.

Posti,jepod,neunq

nloli,tl)a

ima

4

rekata

sL'nneta

i

4

iarza'

Vedernia

molitt:a

zma

3

rekata

Jarza

i

2

rekata

sunneta'

Notna

molttua

ima

u

svenlu

73

rekata:

4 rekata

sunnetq'

4

farza,

2

zaurinog

sunneta

i

3

rekata

uitr-namaza'

Vitr-namazjevadZib,t.j.duZnost.kojastojinasr-ediniizmedju

farza

i

sunneta.

Molitveni

tekstovi

ili

Subhineke:

uien

je

u

nalnazu

SubhAnekel-

lAhumme.

vebi

ha*dik,

ve

ve

teAla

dZedduk,

ve

li-ilahe

gajruk'

tebArekes

rnuk,

2)

E:0.zu:

Effzu

billihi

mine5Sejti,nir- ratliim.

3)

Bismiila:

BismillAhir

-

rahm

irir-

rahim.

4)

Fdtiha:

Elhamdu

lillihi

rabbil

ilemin.

ErrahmAnir-rahim'

Maliki

jevmid.-din.

Iji.iike

nAbudu

ve

iiiAke

nestein'

Ihdines-

,i"atl

mustekim.

Siratal-lezine

en'arnte

alejhim

gairil

mag

dfrbi

alejhim

ve

led-dAllin.

Amin.

5)

Bilo

koja

kra6a

sfira,

na

Pr.:

InnA

""tuioak"l-t

evser.

Fesalli

lirabhike

venhar'

Inne 5i-

nieke

huvel

ebter.

ni:

Kul

huvallAhu

ehad.

Allihus-samed'

Lem

ielid

ve

lenr

jtled.

Velem

iekun

teht

kufuven

ehad.

Ili:

Vel-asri

sAlihAti

ve

Ili:

1)

innel-insAne

lefi

husr.

Illel-lezine

Amenfi

ve

amilus-

tevdsav

bil-irakki

ve

tevasav

bissabr.

Lzd

dLde

nasrullihi

vel-feth.

Ve

dinillAhi

efvAdZi.

Fesebbih

bihamdi

kine

tewAbA.

14

reejten-nase

jedhuhlne

fi

rabbike

vestagfirh'

Innehrt


15/47

Prijevod

rnolitvenih

tekstova

1)

Subhdneke:

Slava Ti

i

hvala,

moj

BoZe.

Neka

je

hvaljeno

Tvoje

imel

Neka

je

nenadma5ivo

Tvoje

velidanstvo

Nema

boga

do

Tebe.

2)

E0zu:

Utjedem

se

Bogu

pred

Nedastivim.

3) Bismilla:

U

ime

Boga,

Opieg Dobrodinitelja,

Mtlostivog

4)

FAtiha:

Svaka

hvala

Bogu,

Gospodaru

svih

svjetova,

svemilosnom

Milosniku,

Vladaru

Sudnjega

danal

Gospode, samo

Tebe

oboZavamo

i

od

Tebe

pomoi

traZimo.

rJputi

nas

pravim

putem,

putem

oniJr.

kojima

si

ukazao

svoje

blagodati,

ne

pak

putem

onih,

koji

su

predmet

srdZbe

i koji

lutaju

Aminl

5)

Sura:

(Inni

eatajnd)

Dali

smo

ti nepresuiiv

izvor

utjehe.

MoIi

se

dakLe svome

Go_

spodaru

i doprinosi

Lrtv:ul

Zaista

je

tvoj

neprijatelj

odsjeden

oci

dobra.

(Kul

huvallAhu)

Reci

pouzdano:

,,Bog

je

jedan .,

On

je

izvor

i utoka.

Nije

rodio

niti

je

rodjen.

Nema

mu

takmaea.

(Vel-asri)

Tako

mi

vremena,

dovjek

je

na

gubitku,

osirn

onih,

koji

vjeruju

i

dine

dobra

djela;

koji

medjusobno

podriaju

istinu;

Xoji

..

uzajamno

podupiru

u

strpljivosti.

(IzA

dZAe)

Ifud

stigu

BoZja

pomoi

i

pobjeda,

te

vidiS,

kako

ljudi

grupi_

rrice

stupaju

u

milost

(vjeru)

BoZju,

ustani

pa

slavi

,rrog.

Gorpo_

dara

i moli

za

oprost

Zaista

Bog

prima

pokajanje

iskrenih.

I(frnfft-dova:

Alldhumme

innA

nesteinuke,

ve

nestagfiruke,

ve

nestehdik.

Ve

nfiminu

bike,

ve netObu

i1ejk.

Ve

netevekkelu

alejk.

Ve

nusni

alejkel

hajre

kulleht

nejkuruke

veIA

nekfuruk.

Ve

nahleu

ve

netruku men

jefdZuruk.

Allahumme

ijjAke

nAbudu,

ve

leke

nusalli

ve

nesdZud,

ve

ilejke

nes-a,

ve

nahfid,

nerdZu rahmeteke

ve

nah5A

azAbek

inne

azAbeke

bilkuffAri

mulhik.

EttehijjAtu:

EttehijjAtu

Unahi

ves-salevAtu

vet-tajjibAt.

EsselAmu

alejke

ejjuhen-nebijju

ve

rahmetullAhi

ve

berekAtuh.

Esseldmu

alejnA

1S;


16/47

veala ibadiilahis-salihin.

Eihedu

en

iA-ilAhe

illellAh

ve

e3hedu

cnne

Muhammeden

abduh0

ve

lestluh.

Salavati:

A]]Ahumme

salii

ald

Muhammedin

vealA Ali

Muhammed,

ke-

rnA

sallejte

ali

IbrAhime veala

iLi

lbrahirn, inneke

hamidum

medZid.

Allahume

bArik

ala lluhamrnedin

vealA

Ali

Muhammed,

kemi

bArekte a1a

IbrAhime

vea-lA

Ali

lbrahim,

lnneke

hamidun medzid.

Nezavisna

molitva

(dova)

na

zadnjem sjedenju:

Rabbena

itina

fid-dun-jd

haseneten

ve

fil-Ahireti

haseneten

ve

kini

azaben-nar.

Rabbenag-fir1i

I'e

li

vAlidejje

ve

lil-mtrmi-

nine

jevme

jekumul

hisi.b.

Prijevod

Kunirt-dova:

BoZe

naS,

Tebi

se

obraiamo

za

pomoi

i od

Tebe

oprosta

traZimo'

Molimo

te,

da

nas

upravi5

pravim

putem'

Tebe

vjerujemo

i

Tebi

upravljamo

svoje

pokajanje.

Oslanjamo

se

na

Te.

i

Tebe,

Boga,

hvalimo.

Skruiena

i vjerna

srca

zahvaljujemo

na Tvojoi

dobroti'

Oclvajamo

se

i bieZimo

od

onoga,

koji

Tebi

grije5i.

BoZe

naS,

samo

Tebe oboZavamo

i

Tebi upudujemo

naie

molitve.PredTobompad'a-

mo nidice

i

Tebi

hrlimo.

Uzdaryro

se

u

Tvoju

milost

i

osje6amo

boja-

zan

pred

Tvojom

kaznorn.

zatsta

6e

Tvoja

kazna

stiii

nevjernike.

Ettehijjitu:

NaSe

najplemenitije

misti,

na5e

molitve

i

naia

dobra

djela

-

sve

za ljubav

BoZjul

Pozdra.v

Tebi,

BoZja milost

i blagosiov,

Utje-

3itelju

nai

(Pejgambere)l

Mir

BoZji

s

nama

i

sa

svim

ljudima

clobre

voljel

Svjedodim,

da

je

Bog

samo

jedan

i

svjedodim,

da

je

Muhamec{

zaista

BoZji rob

i

BoZji

poslanik'

SalavAti:

BoZe rnoj,

blagoslovi

Muhameda.

njegov

rod

i

pristaie, kao

3to

si

blagoslovio

Ibrahima,

njegov

rod

i

pristaiel

Zaista

Ti

si

hvaljen

i

siavljen.

BoZe

moj.

obaspi

blagodatima

Muhameda',

nje-

gov

rod

i

pristaie,

kao 5to si

obasuo

blagodaiima

lbrahima,

nje-

gov

rod,

i

pristaiel

Za\sta

Ti si

hvalien

i

slavijen.

Dova: GospoCaru

nai,

podijeli

nam

dobro

na

ovom

i

na

onom

svijetu,

a

saduvaj

nas

paklene

kaznel

Gospode

naS,

budi

na

Sudnjem

danu

dobrostiv

prema

meni,

mojim

roditeljima

i

svim

vjernicimal

Sta

se

recitira

na

kome

ilanu

Na

przsom rekatu

suake

dneone

molitue

se

(prigodom

stoienie)

recitira:

Subhdneke,

Ettzu,

Bismt'll'a

i

sttra.

16


17/47

Na drugorn

rekatu

suake dneone

molttue

se

recrttra:

Bismilla,

FAtiha i sfrra.

Na tretem

i

deturtom

rekatu obltgatnth

(tarz)

molitatsa se

rect'

tira: Bi*mtlla

t

FAt'iha.

Treie

i

detvrto

stojenje

kod

sunnet-namaza

je

ispunjeno

ude-

njem

Bismille,

Fdtihe

i

sure.

Na treiem stojenju

kod

ikindijskog

i

jacijskog

sunneta

udi

se:

Subhaneke,

Euzu, Bismilla, Fatiha

i sura.

Na

tredem

stojenju

kod vitr-namaza

udi

se:

Bismilla, FAtiha,

sura

i

Kunut-dova.

U ntolrtaama,

koje

se

sostoje

samo

od dua

il.ana

(jutarnji.

sun-

net

i

farz,

podneuski

zaurEni

sunnet,

oeiernji

sunnet

t

noini

zearini

sunnet)

na

sjedenju

se

uii:

Ettehijjd'tu,

Salaudti

i

doua.

tJ

molitoama,

koje

se sastoje

od tri

ili

ietiri

il,ana

uiz

se

na

pruolrL

sjedenju

samo

Ettehijjdtu, a

na drugom sjedenju

se

uz

Ettehijji.tu recztiraju

joi

Salaudti

t,

doua.

TJ

oau

grupLL

rnolitq.Da

spadaju

sur,

farzouz

osim

jutarnjeg,

podnetski

sunnet z

uztr-namaz.

U ikindijskom

i

jacijskom

sunnetu

na obadva

sjedenja udi

se

Ettehijjatu, Salavati

i dova.

Najava

molitve

(ikAmet)

Muikarci

prije

nego stupe

u

farz-namaz najave molitvu

(prou6e

ikamet).

Ikamet

se

udi isto

kao

i

ezan,samo

malo brZe

i

iza

,,Hajje

alel

felAh" rekne

se

dvaput:

,,Kad

kdmetis-sa1Ah".

(Molitva

je

ve6

u

toku.

).

Kako se klanja

jutarnja

molitva

Nakon

izvr5ene

pripreme

stanemo

na odredjeno mjesto

(sedZa-

du) i

izgovorimo: Ja odludih

u ime

Boga

klanjati

jutarnji

sunnet

(ako

njega

klanjamo),

Allahu

Ekber. Na

prvom

rekatu

se

proudi:

Subhaneke,

Euzu, Bismilla,

Fatiha

i InnA

eatajnA.

Na drugom

rekatu

se

proudi: Bismilla, Fatiha

i

Kul

huvallahu. Na sjedenju

se

proudi

Ettehijjatu, Salavati

i

dova,

pa

se

preda

selam. Prije

Jarza

muikt

proude i,kamet.

Farz

se

klanja kao i

sunnet.

Kako

se klanja

vedernja

rnolitva

Proa doa

Elana

uedernjeg

Jarza

klanjaju

se

isto

kao

i

jutar'

nji

farz,

samo

kad ne

pruonl

sjedenju

prouitmo

Ettehijiatu,

ustonemo

na trete

stojenje

t

proudi'mo

Bismillu i

Fati'hu.

Na dra-

gom

sjedenju

poslije

doue

predamo

selam.

Veiernjt

sunnet

se

klanja

isto

kao

i

jutarnji

sunnet.

l?


18/47

sve Sto

je

na

nebesima

i

zemlji. Tko

i:i

joi

mogao

bez

Njegova

dopu5tenja

posredovati

kod Njega?

Zna,

kakvim

se misiima

(Iju-

di)

nose i kakvu

proilost

za sobom

kriju,

raspolaLufi

samo

s

onoli-

ko

znanja,

koliko

im

je

On

dodijelio.

Njegov

prijesto

obuhvaia ne-

besa

i

zemlju, dije

ga

obdrZavanje ne

stoji truda.

On

je Previinji.

Siini.

(Ovaj

odlomak je

iz

Kur-ana.

pa

se moZe

recitirati

j,

na

stajanju, na mjesto

sure.)

Ja rabbi zei dZelAli:

Moj

velidanstveni

Gospode,

slava Tebi

Slava i

hvala Bogu

na

vijeke

vjekovel UzviSeno

je

Njegovo

biie.

Bog

je

najveci.

LA ildhe:

Nema boga do

jedinig

Ailaha. Nema mu

druga. Njemu

pri-

pada

vlast

i hvala.

On

je

onaj,

koji

sve moZe. Zacijelo

smo Te

(Muhamede) poslali

samo

iz milosti. spram

svega

svijeta

(Kur-an).

Zajedniika molitva

Muhamed

(a.

s.)

je

gotovo

uvijek klanjao

u dZamiji zajecino

sa

svojim drugovima

(ashabima).

Svaki

molitveni

skup

(dZemat)

treba imati imarna

(predvodnika)

i muezina

(oglasivada

molitve).

Imam stane

naprijed

pred

dZemat.

a

dZemat se rasporedi

iza

njega

u

redove.

U

redu

ne

smije

biti 3upljina.

Za

imamom

se

klanjaju

samo

jore-narnazi.

Ako

klanjamo za imamom,

onda

iemo kod

nijjeta

r:e6r

,,za

ovim

imamorn".

Kod

zajednidkog

klanjanja

ne

treba niSta uiiti

osim

SubhAneke

na

prvom

stajanju. Ostalo

ie

uditi

samo imam. i

to

je

dovoljno.

Sve ostalo

na

drugim

ruku-

nima

u

dZematu

udi

svako

za

se.

Imam

udi

glasno

na

prvom

i

drugorn

stajanju

sabaha.

akiama

i

jacije,

a u

podne

i

ikindije

udi

u

sebi.

Kad

imam zal-rii Fatihu.

dZemat

rekne

u sebi: Amin.

fmama

treba strogo slijediti i nijedan

namaski

pokret

ne smijemo

prije

njega uiiniti.

Ako

zakasnimo

pa

imama

stignemo kod

pre-

giba,

smatra

se

da

smo stigli. na cio rekat.

Pravilno recitiranje najbolje

6emo

nauditi

klanjajudi

u

skupu.

Sveiana

molitva

petkom

(diuma)

Muikarci klanjaju

petkom

u

dZa.niji

dZumu- namaz. DZuma

se

klanja

u

podnevno

vrijeme. Najprije

se klanjaju

4 dtana diu-

manskog

sunneta.

Ovaj se sunnet

klanja

isto

kao i

podnevski

sunnet.

Onda

imam

drZi hutbu. Hutba

je

pouini

govor,

koji se

upu6uje

prisutnim

uz slavljenje

Boga

(dZ.

5.)

i velidanje

Pejgam-

bera.

Poudni

dio

govora

treba

odrZati na

jeziku

koji

prisutni

ra-

zumi.ju.

Poslije hutbe

klanjaju

se dua

ilana

d1umamskog

farza.

lza

toga

se

klanja

istim redom

kao

u

podne-narn&za

10 rekata,

od

kojih

druga

cetin

rekata

uaie kao nq.doknqda

za

propulteni

podneuni

farz.

2Q


19/47

Kome

proo-e

dZuma,

klarjat ie

podne.

Svedanu

r,nolitvu

petkom

;e

najpohvalnije obaviti

u

onim

dZamrjama

(ili pod

otvorenim

nebom),

gdje

je

ziror vjernika najve6i.

RIJEE-DVIJE

O

DNEVNIM

MOLITVAMII

Molitve

su ustanovljene plvenstveno

zbog

toga, da

bi

se

ljudi

preko

njih usavriili

i

pribliZiii

najviSem

mogudern

idealu

-

Bogu. Bog

je

nevarljivi,

posiojeii.

vjedni

idea1, kojl

pokre6e

srca

r

zaokuplja

duie vjernika. Molitve su vjerom

ustanovljen6

pri-

gode

duievne

okrepe,

kontemplacije,

samoosvjeSiivanja

i

utjehe,

Covjek

je

onaj,

koji iz njih crpi

korist,

a

ne Bog.

-

Bog

(dZ.

S.)

izridito

kaie u

Kur-inu

(a.

S.); InnellAhe

leganijjun

anil-Alemin.

To

znadi: Bog zaista nema

potreba

u svijetu.

,,Vaiim

molitvama",

kaZe-lrlema

velikom

DZelAiuddin R0miji

-

u

jednoj

legendi

tsIirsA

Pejgamber,

,,neie Bog postati

veii. ali

ce

se

kroz njih

vaSa

vrijednost

poveiati".

,,Predstavite

sebi.

da

poled

vaie

kuie

iede

rijeka, u kojoj

se

pet puia

dnevno

kupate".

govorio

je

Mu-

i:amed (a.

s.).

,,Da

Ii bi

trilo moguie.

da u tom sludaju na

va5em

iijelu

ostane

neka necist?"

,,To

je

nemogrrie''.

ocigovorili su

dru-

govi

Muhamedovi.

,,Eto,

tako

vam

je

s molitvom. koja

se

pet

puta

cinevno

obavlja:

iza

nje

ne

ostaje

ni traga

necistoce

u

srcu

vjer-

nika",

uzvratio

je

Muhamed.

Bog nikoga

ne optereiuje

iznad njegove

snage.

(La

jukeiJ-iful-

.a.hu

nefsen illA vus'ahi. Kur-in.) Za lo su od moliile oslobodje-

r.ii ratnici

i borci,

koji

stoje na straZl

islama. do< traje njihova

borba.

trsto tako

uZivaju

djelomidni

dispens

putiicl

i teiki

bo-

lesnici..

U

velikom dijelu

islamskog

svijeta molitva

se na7alost svela

r:a

puki

formalizam i, ito

je

joi

Zalosnije,

ditav

isian

se

sveo

na

iu

i

takovu molitvu.

,,Muslirrrani

su

zabacili i napustili

sve

ili

vecinu

onoga,

Sto,

im

je

naredio

I{ur-An",

veb

islarn-cki. uienjak

sekib

Arslan,

.,a pouzdali

se,

da

ie

zasluZiti BoZju

milost

samo

time,

Sto se i.zja5njuju rnuslirnanima,

5to vjeruju u

jedaoga

Boga

i

misle. da im

je

sarno

to

dosta,

a

da se ne bore

Zivotom

i

imet-

kom.

Neki

se

pouzdaju

u

rnolitve

Svemoguiem.

jer

im

je

to

lakie.

negoli

se

boriti

i

imetak davati.

Kad bi sama

molitva

:rogla

zamijeniti

borll.l, tirn

bi se

zadovoljio

BoZji

poslanik,

nje-

govi

drugovi

i

prvi

muslimani,

jer

su

oni ona

kategorija

musli-

nana.

koja

je

najpreda,

da

joj

Bog

molbu

uvaZi.

Kad

bi

se

Zelje

mogle

poluditi

molitvorn

i

prizivanjem Boga bez rada

i

djeia,

poremeiili

bi

se

prirodni

zakoni,

propalo

bi zakonodavstvo, te

ne

bi Bog

rekao:

,,dovjeku

ne

pripada

drugo, nego

Sto

sam za-

ladi",

ne

bi.

uputio Muharneda,

da onima,

koji se

od borbe

ispri-

cavaju

kaZe:

..Nemojte

se ispridavati

,mi

vam nikacl neiemo

vje-

21


20/47


21/47

::osno:

hadZijski)

Bajram

za ovim imamom. Posl.ije stupanja

u

posve6eno

stanje

ruke

se

sastave i

proudi

u sebi

SubhAneke.

Onda

se donesu

tri

tekbira

diZu6i

ruke,

pa

se

ruke

sastave i imam

uei.

Na

drugom

rekatu iza

udenja donesu se opet tri

tekbira di-

iuii

ruke, iza toga

se,

govoleii

,,AllAhu

ekber",

pregnemo

na

r'.rkjfi,

sedZdu

itd.

Poslije

selama imam

se

uspne

na

minber

i

proudi

iutbu.

Dok

se imam

penje

uz

minber.

dZemat

udi

glasno

tekbire:

lllihu

ekber,

AllAhu ekber, lA-ilihe

illelldhu

vallAhu ekber,

-rll6hu

ekber velillAhilhamd.

Kad

imam

proudi

hutbu,

vrati

se u

prodelje

dZamije

i

proudi

zavrSnr.l

molitvu.

Bajram

se obidno

iestita rijedima:

Bajram-Serif

nubArek

olsun

(:

Neka

je

blagoslovijen

destiti blagdanl)

3)

POST

Kurran:

O

vjerni,

post

vam

je

propisan

isto onako,

kako

je

to

bilo

naredjeno,

da

poste

i oni,

koji

su

bili

prije

vas.

(II:

183.)

r'ost

traje odredjen

broj dana.

Koji

je

od

I'as

bolestan ili

na

putu,

nede

posti.ti,

nego

6e kasnije,

kad mu bude zgodlije.

nadoknaditi

jednak

broj dana. Oni koji su u

poloZaju-


22/47

Mi;.slimanski

post

je

izvrsna institucija

za

odbacivanje loiiLr

navika

(puienja, pi6a

itd.).

I manje

gorljiv

musliman

se

ustlu-

dava,

da uz

ramuan

pije, pa

je

i to

jedna

dobit

u

korist

druitva. Ramazanski

post

je

kor-istan

i

sa

zdravstvenog

i moralnog

gledi5ta.

Nema boljeg

sredstva od

posta,

da

se

dovjek

oslobod:i

nepotrebnih naslaga

i

otrovnih

sastojina

u

tijelu.

Mnoge

srdane

bolesti

i

pretilost

lijede

se

postom.

IJz ramazan

se treba

suzdrzavati od

svih rdjavih

djela, od

loSa

i bezposlena

govora

te

slobodno

vrijeme

provoditi

u

poboZnorn

ladu

(ditanju

Kur-ana,

dobrotvornom

poslu

i

sI.).

Zapostiti treba

nakon

jasno

i

odredjeno

stvorene

namjere

(ni:j-

jeta),

da se

hoie

postiti.

4)

GODTSNJI VJERSKI PRIEEZ

I

DRUGE

SOCIJALNE

DUZNOSTI

Kur-an: Izriavajte

dnevne molitve

i

dajite

godiSnji

vjersk,i

prirez

Dobrotu, koju

budete udinili. naii

iete

ponovo

kod

Boga.

(II:

109.)

Svaki imu6niji musliman i

muslimar


23/47

Codje

do

veieg imetka.

Nezakonito steceno bogatstvo

je

pak

harim,

:.

j.

prokJ.eto,

sami

nezakon. Zabranjene

su kamate i

lihva.

Ispravno

mjerenje i

umjerena stopa

zarade

u

trgovini

su

strogo

nagLaieni

zahtjevi

islamske

socijalne

etike.

Jedna

tre6ina skupnih

prihoda

od

rudnika

i

prirodnih

nalaziSia

podpada

pod

hipoteku

(gruntovni dug),

te

se

ima

upotrijebiti

za

opie

dobro.

Skromnije

situiran

musliman

(koji

nije

izriiito

siromaian)

je

du-Zan,

da za se i za

svoju

maloljetnu djecu

i

poslugu (ako

je

L.na)

dadne

ramazanski milodar

(sadakai-fitr).

Ovaj

propis

vri-

jedi

i za

zekatske obveznike.

Ra,mazanski

milodar treba

dati

i

za

poslugu

nemuslimanske

vjere.

Visina

ovoga

milodara

odgovara

vrijednosti

jednog

kilograma i

670

grama

p5enice

ili dva

put

toliko

jedma.

Ramazanski

milodar

se

daruje

mu-qlimanskoj

siro-

ti,nji

zadnje

sedmice posnog

mjeseca.

Svaki musliman, dija

aktiva

u

pr:edvederje

Kulban-Bajranna

iznosi

najmanje

200

srebrenih

drama.

duZan

je

nakon

svedane

bajramske

molitve

dati

zaklati

Zrtvenog

ol-na

(ovcu.

kozu,

gove-

ce).

Ova

se

Zrtva

doprinosi

u

znaku sje6anja

na

Zrtvu

Ibrahima

pejgambera.

Jedan

dio

mesa

od

Zrtvor.ane

iivotinje

(kurbana)

iijeli

se sirotinji.

5)

HODOC.A.SCE

NA MEKU

(rrADZ)

Kur-An:

Hododastite

na

Meku

i

posje6ujte

sveti

hran na

siar-u

r-aieg

Gospodara. Ako

ste

sprijedeni,

dajte

jedan

mali

p'rilog.

(II:

i96.)

Hodoca5ie

se

treba

obavitiu odredjenim

njesecima.Onaj.tko

podje

u sveta

mjesta ne

smije

se,

dok

traje

hododaiie

sastajati

sa

Zenom;

mora

se

duvati

svakog

prestupa.

svadje i boja.

(II:

197).

Ifuba

je

prvi

hram

medju ljudima

posveden

molitvi. to

je

bla-

goslovljena

kuda,

kuia

spasa

za cio svijet.

(III:

96.) U

l(abi

iete

naii

odevidne znakove.

To

je

bilo

staniSte

lbrAhima

(Abrahama),

to

je

neprikosnoveno

utodiSte

narodA.

(III:

97.)

Hododaiie

u

Meku

treba bar

jednom

u Zivotu obaviti svaki

urnno

i

fizidki

zdrav

i

punoljetan

musliman

(odnosno

musliman-

ka).

kome to vlastita

materijalna sredstva dopuitaju. Prije

odlaska

u

sveta

mjesta

potrebno

je:

1)

istinski

se

pokajati

za

grijehe

i

odluditi

u

budu6e

voditi

uredan

Zivot.

-

i

to

kako

prema

Bogu

tako

prema

lludima,

2)

ispuniti

svoje

obaveze

i izravnati krivice

i

moZebitne uvred-e,

aaneSene

blihjima

i

3)materijalno

osi.gurati

svoju

porodicu

i

Stidenike

do

svoga

povratka.

HadZski

obredi

najbolje

se

naude

prilikom

samog

hadia.

Osoba,

koja

je

hododastila

sveta

mjesta

u

Meki

i event. Medini,

zove se

25


24/47

ha.dZija,

odnosno hadZinica

(fem.).

Hododaiie

se

vrji

pred

Kur-

ban-Bajram

HadZ

sluii

udvriienju

bratstva

medju

narodima

i

rasama

i

promide

ideju

rnedjunarodnog

sporazumijevanja

i

mira.

I{adZ

je

jedna

vrsta

muslimanskog

svjetskog

kongresa,

te

je

poZeljno,

lom prilikom

pretresti

i

raspraviti goruia pitanja

muslimanskog

svijeta

i

stvoriti odluke

za

zajednidki

rad

i

nastupanje.

Naialost

dana5nja

organizacija

hododa5ia

je

uslijed

svoje

unutarnje

zao-

stalosti

daleko od

toga,

da ispuni svrhu.

koju

je

Zakonodavac

ovoj

ustanovi namijenio.

HadZ

bi mogao

i

morao

biti

nepresuiivi

lzvor

snage islama.

Molitva

i

post

su strogo

osobne

duZnosti

muslimana.

Zd


25/47

.

-r3 ::.r't.: ncsti.

Djeca

se

daruju,

znanci

se

medjusobno

posjeiuju.

D','a :::;eseca i deset dana nakon ramazanskog

Bajrama

nastrya

-.::rrrsi.i

:.i

kurbanski Bajram.

HadZinski

Bajram

je

najveia

-.,-e:-i'.i-r-a

islama.

Traje detiri

dana,

a

slavi se

u

podast

pobjede

.-::--a ::ati iioiopoklonstvom

.A,rabije

i

nad .,neznanjem" (dZahi-

-;.;.::--.

barbarstvom)

prijainjih

naroda.

3:;:an:

podinju

svedanom bajramskom

molitvom

u dZamiji

ili

..:-:

-:-

::=-.;m

nebOm.

IIT.

IST,AVT,SI(O

YLADANJE

0p6a

naiela

l---:-::--

iotvrdjuje

u

biti

deset

zapovijedi BoZjih

iz

Starog

Zavje-

- -:

s

j

osnovni

propi.si

o

vladanju

slijedeii:

.i

-;-;eruj

u

jednoga

Boga 2)

Ne obesdasti ime

BoZjel

3) Slavi

-:sa

nolitvom

i dobrodinstvom

4)

Po-ltuj

oca i

majku

5)

lJe

--:j:

6)

Ne

podini

bluda 7) Ne

ukradi

8) \e

svjedodi

krivo ni

--:,::v

znanog

ni

protiv

neznanog

9) ).e

pozuii

tudje

Zenei

,

)

\e

coZudi

tudjeg

imetka

..:.larn

naredjuje

sve

Sto

je

dobro

i

kcli-.1o.

a

zabranjuje

sve

,1.:;e

loSe

i

Sterno.,,Grijeh

je

sve

ito

reZe

u

srcu''. govorio

je

ll-.tamed (a.

s.).

Po

vjeri

je

bolje

ne uiiniti z1o

nego

udiniti

.':'b:o.

Kut-anski

propisi

o

'.-iadanjul

3ol'ite

se

na

putu

pravde,

da

biste

pos:a1i

sretnil

(V:

38.)

-::.a-r:je

onih,

koji svoja

bogaistva

tr-o-le

u opie

dobrotvorne

.r':he.

siiii

zrrrtr,

iz kojeg 6e niii sedarn

kiasova.

od

koji.h svaki

..---:

nosi

stotinu zrna.

(II:

261). iedna

prijatna

rijed i

akt

pra-

-::::;a

vrijede

mnogo

viie

od

davanja

milostinje s

prigovorina

,

;':e:cacivanjima.

(II:

263).

O vjelni. dijelite

milostinju od

'=;1;epiih

stvari,

koje

ste

stekii.

i

od

onoga Sto

zemlja

proizrrodi,

=

::e=cjte

dava.ti

sirotinji

odbadene stvari

i

ono

Sio

vi

sami

ne

:-:--::-=ilil

(ii:267.)

Mohte

se va5em Gospodr-r skru5eno i od

-:,-:l

l--

nolitvi

izbjegavajte

afektaciju

i

pretjeranostl

Bog to

-.

-,'c-r.

.\-II:

55.)

Bog

vam zapovijeda

da

budete

praveclni,

veliko-

:':::

:

iareZljivi

spram

svojih

biiZnjih. On vam

zabranjuje

:-:r:-::a

i-.:la i

pakost,

zlodine

i

spletkarenje.

On vas

opominje,

:

::=:=

: :oile

razmislja1i.

{XVI:

90.)

BoZja,

mi}ost najbliZa

je

:-,::.. .::'r

:-aie

za opfe

dobro.

(VII:

56.)

PomaZite

se

me-

:'-o'::::

'-'.

robrodinstvu

i

poboZnosti,

a. uskratite

pomoi

jedan

'.--lgo::r3

:

3rijehu

i.

zadjevici.

iuvajte se

toga

i

bojte

se

Boga,

..

.:r

).jeec-,-e

kazne

stra5ne.

(Y:

3.)

Ne hodite oholo

po

zernljil

2',i


26/47

irle

odvraiaj

prkosno

svoj

pogled

od

ljudi

Ne

ietajte

naduto.

jer

Bog

ne voli

ni

uobraZene

ni

ohole.

Budi

dedan

u ophodjenju

s

ljudima

i

kad

razgovara5,

ne

uzdiZi

glas

(XVII:3?;

XXXI:

18-19.)

Klanjanje

kumirima,

spletke,

oholost

i

mrinja

teSki

s;"a

poroci.

(XVII:

38.)

Ako

se

uzdrZite

od

prestupa

i

velikih

grijeha..

Eog

ie

vam

oprostiti

sitne

pogreske.

(IV:

30.)

Oni, koji

se

poka-

ju

i

poprave,

koji

se

uzdaju

u Boga

i

1'jeruju

u Njega,

ti

6e biti

u broju

onih,

koje

ie

Bog

velikoduino

nagraditi.

(IV:

145.) Zio

i

dobro

ne mogu

se

staviti

na isti

siepen.

Vraiaj

clobrc

za

z1c.

i

vidjet

ieS,

kako

se

tvoj

neprijatelj

promjenjuje

u

odana

pri_

jateljal

Ne reci

iripoito

roditeljima

s\-ojilrl:

..Dosadilo

mi

je,

dotuZito

mi

jel"

Ne odbijaj

ih,

govori

im

blage

i

prijazne

rijedil

Bucii

ponizan

i

pun

njeZnosti

prema

njima

i

moU:

..Gospodaru

mojl

Imaj

milosti

prema

njima, kao

Sto su o:ri

in-rali

prema

meni.

kacl

su me

odgajali

u djetinjstvu

mome:"

TXVII:

23.)

Ne

rugpjfe

se

va5im

btiZnjimai }lo2Ca

je

onaj.

koga

vi

ismi-

javate

dostojniji

po5tovanja

nego

1-1.-

\emojte

se

uzajamno

kle-

vetati

i

jedan

drugome

priiivaii

pog:rlle

naiiirnke.

pogrCno

i

lrrezirno

ime

ne

pristoji

onima. koji

vjeruju

u

Boga.

Oni,

koji

se

ne

mogu

odviknuti

ovih

mana. rdjavi

su

ijudi.

(XLIX:

11.)

duvajte

se,

da

ni u

demu

ne

Drei:eraLel

Bog zna

i vidi

sve.

iXVI:

19.)

Dobra

djela

briSu nevaijala.

iXi:

i14.)

Ispunriavajte

savjesno

svoje

obaveze

i

duvajte

se. Ca

ie

prekriite

zadanu

rijee,

jer

ste

uzeli

Boga

za

jamca.

a

Bog

zna

Sra

radite. (X\rI.:

g1.)

Da;

'i:liZnjemu

ito mu

pripada.

porrozt

siroiinji

i

putniku,

aii

ne

razbacuj

uludo

svoje

imanje.

{li\ll: 26.)

TeZak

je

grijeinik

i

klevetnik

tko

svoju

krivicu

baci na

neviroga.

(IV:

110).

Strplji-

vost,

je

kljud

Zivotne

mudrosri.

(XrII:

{3.)

pozdravljajte

se

medjusobno

i

uvijek,

kada

se

-:astaret.. roZelite

jecian drugome

sre6u

i

od

Boga

zdravlje.

(XXI\':

61.) ,\Iuslirnani

su

samo

biaia.

Reci, Muhamede:

,,Bog

mi zapor-jecia.

da

budem

pravedan

i

iskren.

Upravite svoje

poglece

Drema

mjestu.

gdje

se

Bogu

mo1i.

Iskreno

i

punom

mjerom

molite

se Gospodaru

svemira.

On vas

je

sve

stvorio

i

on 6e

vas sviju

opet

sebi

pozvati,,.

(VII:

29.)

Hadiski

propisi

o

vladanju:

Najboija

religija

je: priuitiri

ljudima

ono,

ito bi

priuitio

sebi.

a

poStedjeti

ih od

onoga.

od

dega bi

poitedio

sebe.

Pravi

musliman

je

onaj.

koji niti

djelom,

niti

rjedju,

niti

miilju

ne

ugroZava

mir

svoga

bliZnjeg.

Najpohvalniji

,,sveti

rat"

je

borba

protiv

svojih

strasti.

Najbolje

blago

je

ono.

koje

mozei

ponijeti

sa

sobom

u

grokr:

J'J


27/47

,:-ria

spomen

i avrsta

nada

u

BoZju

milost.

Vjernikovo

srce

kuia

:

Rnii

e

covjek

moZe na tri

nadina

osigurati

sebi

zagrobni

Zivot

na

..::iji:

1)

da

ostavi

iza

sebe dobro

odgojeno

potomstvo,2)

da

:s:a.,'i

imetak

u

dobrotvorne svrhe

i 3)

da

doprinese nesto

za

.

:-iku

i

Zivoi.

Doprinos

za

sirotinju

nikada

neie

umanjiti

imetak.

praitanje

-irjeno

u ime Boga

sarno

poveiaje

dast

iovjeku.

Bog

povisuje

-:cga.

lko

se

u njegovo

ime

ponizuje.

Tko

pak

sam

sebe

povisuje,

=ga

Bog

ponizuje.

-1-.io

svom

bliZnjem

ne moZeJ

niSia bolje

udiniti,

a

ti

mu

se

bar

,.:::ero

nasmijesi

l:-,'cri

istinu,

pa

makar

bila

i

gorka.

Istina vodi

do dobrote,

a

-::cla

vodi

cto raja.

Plavednost

je

posestrima

islama.

3udi

milostiv

prema

Zivotinjamal

.l.

molal

i

6udorednost

muslimana spadaju:

ivrstina

u vjeri.

.

-

:::'.iSljena

odludnost

bez

surovosti, vjerot.anje

sa spoznajom.

---:i::.ja

za

znanjem, milosrdje

uz ljubar'. blagost

i d_obar

karakter,

=i::,romidnost

u

bogatstvu,

neklonulost

u

neirnaitini.

sloboda od

;-:::t-zlji.vosti,

privredjivanje

na

poSten

naiin.

ciobrota

s

ustraj-

:::cu.

polet

u

uzornom

radu,

odpor

prema

strastima. milosrdje

r--i:na bijednima. Musliman ne

dini zla

onome

koga

ne

trpi.

ne

:-;eSi

za

ijubav onoga

koga

voli,

pazi

i

iuva

por-je:eni

mu

ama-

,--e:.

ne

zavidi,

ne vrijedja,

ne

proklinje.

prizr-raje

istinu

-

makar

-

::e

bio

svjedok

-,

r

daje ruZne

pridjevke.

moli

se

Bogu

sa

.::ahopoitovanjem,

Zurl

se,

da

Sto

prije

isplati

godiinji

prirez

-;

:i:otinju

(zekAt),

dostojanstven

je

kod

teSkih

sudbinskih

-'ja:-aca

u

Zivotu,

zahvalan

je

Bogu

u

blagostanju.

zadovoljan

je

.

,::im

ito

je

njegovo,

ne

posiZe

za tudjim.

U

uzrujanosti

je

pri-

:ri:l.

Stedljivost

ga

ne

odvrada

od

dobrih

dje1a.

sastaje

se

s

lju-

::=a.

da neito

nar:di,

a

razgovara

se

sa svima.

da ne5to

bolje

,

::::::--:;e.

-\ko

mu

se

iini

nepravda,

ne

reagira

surovo.

nego

deka

::-a

:r..^

=iiostivi.

Bog pomogne.

lslam

prema

drugim

vjerama

. ::':

i,

-"-:ria:

29


28/47

ni,

svi,

koji

vjeruju u

Boga

i Sudnji

dan

i

dine

dobra

djela, bit

de

spaieni

i

za njih

nede biti

straha,

poniZenja

ni mr-ika.

(V:

?2.)

S onima, koji su

primlli

Sveia

Pisma raspravljajte

na najljepii

nadin, samo

razlikujte izmedju njih

pcdlace

i njih se

duvajtel

F,eciie

iskreni.m

kriianima

i

ZiCovima:

li'Ii

vjeritijemo

u

ono,

if-o

je

nama objavljeno

(Kur-An),

i

u ono,

ito

je

vama

otkroveno

(Sve-

to Pismo). l$a5 i vai

Bog

-

jedan je

Bog.

i

mi

smo

se

iskreno

Nje-

mu

predali. (XXIX:

46.) Ljudi, koji su

primili

Evandjelje, neka

sude

po

onome,

kako

im

je

u

Evandjelju otkrovenc.

Oni,

koji

i-le

sude,

po

cnome,

ito im

je

otkrcveno.

su nevjernici i varalice.

(V:

50.)

Mi

smo,

tebi, Muhamecie,

poslali

knjigu istine,

Kur-An.

iroji

potvrdjuje

prijairrje

BoZje

objave

i ir-rva ih

od

krivotvorenja.

Kad

presudjujei izmedju

njih,

Zidova

i

krSiana. strogo

se

drZi

onoga

5to ti

je

Bog nareclio.

Nemoj

poviad.iivati

njihovim

prohtje-

vima i ne udaljuj se ni

za

dlaku od

onoga.

sio

ti.

je

naredjeno . .

.

Da

je

Bog htio, on

bi

vas sve udinio

pripadnicima

jedae

nacije

i

jedne

religije, ali njegova

je

volja

bila, da vitii,

hocete 1i se

pokoravati

Njegovim naredjenjima.

Takmidite

se

dakle

u dobrirn

djelima

i radu za op6e dobro.

Svi

6ete

se

Njemu vraii.ti.

i

onda

de

vam biti

jasno,

u demu

ste se

razmimoiSii.

(V:

51.)

Kr5iane i

Zidove,

koji

lazmiSljaju

o Bogu

i

Njemu

se

pokoravaju ne

smije

se izjednadivati sa

bezboZnicima.

Oni

vjeruju u

Boga i zagrobni

Zivot,

na

dobro

upu6uju

i od

zla odvra6aju, oni

se

u dobrim

dje-

trima

nadmeiu.

To

su

iestiti ljudi.

(III:

113, 114.)

Oni.

koji

vjeruju

i dine

dobra djeia u6i ie u raj,

jer

su

BoZja

obedanja

istinita.

Sta

ima

tvrdje od Njegove rijedi?

Ali

raj se ne

postizava

vaiim

hva-

lisanjem,

da

je

va5

poslanik

Muhamed, a va5a sveta

knjiga

Kur-

An,

kao ni hvalisanjem Zidova i kriiana

njihovim

pravom

priori-

teta. Tko

z1o

radi,

bit

de

kaZnjen

i

ne6e

naii

pored Boga

drugog

za5titnika ni

pomagada.

Oni,

koji

rade

dobro.

bili to ljudi ili

Zene,

u6i

6e

u

raj. Njima

se

neie udiniti ni najmanja

nepravda.

(IV:

120-122.) Nije

poboZnost

i vrlina u

okretanju

lica

Istoku

ili Zapadu. PoboZni

su i krijeposni

oni. koji vjeruju u

Boga i

zagrobni Zivot, u

BoZje

poslanike

i

BoZje

objave;

koji

za

ljubav

BoZju

pomaZu

svog

bliZnjeg, sirodad

i siromahe,

putnike

i

za-

robljenike, koji se iskreno Bogu mole i toino ispunjavaju

svoje

cbaveze,

koji

su

strpljivi

na muci

i u teikim

prilikama:

to su

prave

duZnosti

vjernika.

(II:

1?7.)

Zar

rrrta

neito

ljep5e nego

5to

je

pozivati

smrtnike u

pral'u

vjeru,

diniti

dobra

djela i

onda

re6i:

,,Mi

smo

muslimani."?

Ne

mogu se uporediti

rdjava sa dobrirn

djelima.

Prema svojim

protivnicima

upotre i najljepia

sredstva

i budi velikodudan i oni ie

postati

tvoji dobri

prijatelji.

A veli-

kodu5an

moZe biti

samo

onaj, tko zna trpjeti i dije

je

du5a

vje"

30


29/47

.,-:l

:

:obrira

djelima

prediSiena

i

uzdignuta.

(XLi:

33-35.)

i.=::

::-:i-ia.

koji

su

primili

Sveta Pisma:

Dodjite,

da se sloZimo

;

:1;::i.

koja

je

jednaka

i

kod

nas

i

kod

vas

i o

kojoj

ne

moZe

:-::;:o-'a.

a to

je:

da

je

samo

jedan

Bog,

da

6emo

samo

Njega

.:cZar-ati.

da mu druga

boZanstva

nedemo

pridarrati;

da

pored

l":ga

reiemo traZiti

drugog

zaititnika.

Ako oni

tvoj

poziv

ne

::ne.

onda

im reci:

Vi ste

svjedoci,

da

se

mi

podpuno

r-":-tc':"ar-amo

BoZjoj

volji.

da

smo muslimani.

(III:

63.)

.- -

'jnriie^.

a;-,'ajte

se kletve

ucviljenog,

pa

ma tko

on

bio: musliilan

i1i

-

=::-.-:sri:ran.

Najbolji

je

dovjek

onaj, tko

drugim

ljuCima

koristi.

II':-.-:::--'.^r

je

duZan

poitivati

prava

svoje Zene

kliianke

i

ne

;:'.=

:-,rad

smetati

njezinim vjerskim

obr-edirna.

On

je

duZan

-',r:-::-

:

cioprinijeti gradnji

i

popravclma

irjezine

cr.kve

i

po-

:.-

:l_i:

-.istanova,

\-iadanje

neuslimana

prema

domovini.

drzavi

i

vlastirna

-

-.:-"'

\t"ir-ona:

?:=:,'.

vjerni.ci,

ljudi

i

Zene,

uzajamno

se

potiau

i:a

d.obro.

a

:":-,-:aca;u

od zla,

mole

se

tsogu

i

dijele

milostinju.

Oni

todno

-,;:::--iar-aju

svoje

gradjanske

duZnosti,

posluini

su

prerna

Bogu

,

l*regovu poslaniku.

Bog

de njihov

rad

blagosloviti.

(fX:

?2.)

lie

udvarajte

se

nasilnicima

i

siledZijama,

ako

Zelite

izbjeii

:.;l::

lakla.

(XI:

113.)

O

vjerni, nada

sve se duvaj.te s'.rmnjide-

-";:"

je:

je

to

velik

grijeh.

Ne uhadjajte

druge,

ne

klevetajte

od-

-.-;-:l

iXLIX:

7l-12).

'l'ru:l:1

ciomovinu

-

to

je

jedan

od sastojnih dijelova

vjere.

l;:.:.-,.:

viadari

su

oni,

koji

se

vidjaju na

vratima

:,.jerskih

-:':-.-:..:a.

a

najgori

vjerski

udenjaci

su oni,

koji

se vidjaju na

'{:;::i:-a

i'.aeaia.

Poslije

rnene

bit

6e

vladara,

koji laZu

i

nepravde

--:-:.

:.::

:-rlttove

laZi

odobrava

i

u njihovim

neprardama

sudje-

.--.t

:._

:-:'e

noj

niti

sam

ja

njegov.

l:-=ga',-aj

\-rata

vlastele",

govorio

je

poboZni

Ebu

Zerr,

,,jer

.':

:'--r

:-e:e.

Cobiti

niSta

zemaljskoga,

a da ti

pri

tome

ne

-':'-:-,

-=ia::

skupocjeni

dio

onosvjetskog ,,

Islarnoraduinauci

..::".'

i-'---;-.:

i:

:=-.-:.=:.--

:-,-ecane

sedmidne

molitve idite

i

radite

Koristite

-

:

:.-=-

:...itre.tima.

spominjite

desto Boga.

pa

iete

biti spa-

-

-

a-_-,

_

-

.

_-'.-t

_

-.

I

31


30/47

Zal

su

jednaki

oni,

koji znaju

i

oni,

koji

ne

znaju? Bog

ie

uzdiii na

visoki stepen

vjernike

i

udene 1jude.

Kome

je

data

mudrost, dato mu

je

veliko

bIago.

-

Tko

zna za

se, zna

i

za Boga.

Stats

H.ttltsa:

Radi za

ovaj svijet

kao

ia

ieS vjecno

Zivjeti;

radi

za

onaj

svi-

jet

kao

da

6eS sjutra

umrijeti.

Privrednik

je

prijatelj

BoZji.

Naj-

prije

sveZi

devu,

pa

se onda osloni

na

Boga

Plati radnika

prije

nego

Sto

mu

se znoj

osu5i

Onaj, koji

radi

na

zbrinjavanju sirote

udovice

i

besku6nika

moZe

se uporediti

s borcem

na

fronti

i s

onim,

koji neumorno

klanja

i

posti.

TraZiti nauku

je

duZnost

svakog

rnuslimana

i

muslimanke.

Mudrost

je

zatureno

blago muslimaxa:

gdje

ga god

nadje,

uzet ie

ga.

Na

Sudnjem danu mjerit

ie

se tinia

uienjaka

s

krvlju

junaka

poginulih

za vjeru

i

domovinu.

Razn::s.janje

je

vlsta

poboZnosti.

Vladanje

rnuslimana

prema

ienama

i

djeci

Stats

Kur-c,na:

Smrtnicil

Eojte

se

Boga,

koji

vas

je

sr-e

str-orio

po

istom Zivot-

norn

principu

-

dovjeka

i

Zenu, od

xolin

se urnnoZilo

iovjedan-

stvo.

Bojte

se Boga,

od koga

svi

pomoc

uaiite i

poStuj'ue

klvnu

vezu.

Bog

zna sva

vaia djela.

(I\r:

i.)

Zer:ite

se onima

koje iju-

bite

Ophodite s

njima

(Zenama)

na susreiljiv racin.

One su

od vas

primile

jedno

teiko

obe6anje.

(IV:

23-24,) Ako

spram

va.5ih

Zena

osjeiate malu nenaklonost. nemojte

se

prenagliti,

promislite,

moZda

vam

je

Bog

bai

u

tome

ukazao

vaiu sreiu.

(IV:

18.) One

su

slabe,

ne

poznaju

spletke

zavodlika.

iako se

prevare;

za'to

je

njima

mnogo pro3teno. One su

vai

ogrtai.

a

r.i

ste

njihov.

Podajte

sirotama

njihov

imetak.

\e

zamjenjujte

lijepo

s

ruZnim.

Ne

jedite

njihov

imetak

izmijeSan

s

va5im.

Zaista

je

to

velik

grijeh. (IV:

2.)

Ambis

pakla

deka one

ciir.ljake, koji

ubijaju

svoju

djecu.

To

su

propali

i

zalutali

nesretnici.

Za

njih

nema

spasa.

(VI;

140.)

Stats

Hadisa:

Dijete

stiie

raj

pod

nogama majke.

Tko

svoju k6erku

pristojno

odgaja,

hrani

i

snabdijeva dobrima.

koja mu je

Bog poklonio,

taj

se

spasava

pred

paklom

i

utire

put

u

raj.

Tko

svoje kderke

rado

daruje,

na

toga Bog

gleda

milostj.vo,

a

na

koga Bog

gleda

milo-

stivo,

toga

ne

kaZnjava.

Svako se

dljete

nodi

s

prirodnom

sk1ono56u

prema

vjeri

isla-

mu.

Odgajajte va5u djeeu za ona

vremena,

u

kojima

6e ona

ii-

vjeti,

a

ne za ona

vremena. u

kojima

vi

Zivite.


31/47

Islam o iivotnoj borbi,

idealizmu

i

ratu

*l:;'-

i:r"-anol

-i.io

su

r-am vaSi

roditelji,

sinovi,

braia,

braini

drugovi,

poro-

:-ca.

linetak,

koji

stidete,

trgovina,

dijeg

se

zastoja

bojite

i stanovi,

: ic;i:ra

ste

zadovoljni, ako vam

je

to

draZe

od

Boga,

Njegova

-:.-s.ai:rka

i svete

borbe

u ime

Boga, onda

odekujte

Boiju

kaznu;

3::

rece

uputiti

grijeini

narod.

3::-

se

za

Boiju

stvar

protiv

oni.h,

koji

su

se

okomill

na

te,

.--:::

poiini

nepravdu,

da ih

bez

razloga napadnei.

jer

Bog

ne

',--:.aradadel

Bojraj

protiv

njih

sve dok

ne

piestanu

progoni.

l:*.:=:ru li

pak

od

puta

nepravde. onda

prestani

s

neprijatelj-

.-'..:'.

'-

lodrZaji

ga

samo

nasuprot tiraninul

(II:

i90-i91.)

O

::-.- .:dite

tsoZjim svjedocima

djelatnom

svojom

pravi.dno5iu

-.=

-,:ustite,

da

vas mrZnja

protiv

bilo

kojeg naroda

zavede na

:,.::::orjel

Posiupajte

pravedno.

to

je

bliZe

pobo2nosti.

i

ispunite

,.-

du2l.rost

prema

Rogu

Zacijelo

Bog

vidi

Sta

r-adite.

(V:

8.)

-'-:-r

je

dobra

u naj

islam - njegova nauka i njegov značaj - smail balić beč 1954

Documents