planiranje prevod

8/18/2019 Planiranje Prevod

1/36

POGLAVLJETRIPRIJEVOZ SUPPLVU prethodnom poglavlju smo uvel potra!nja prjevo"a #un$%onraju $ao odnos &etvveen

prometnh to$ova s$up varja&l $oje predstavlja determnanta od ponude potra!nje

transporta' Potre&e varja&le opsuju dru(tvene gospodars$e a$tvnost $oje & mogle dovestu prjevo"u potre&ama) u supplv varja&le opsuju ra"l*te aspe$te %jene nvo usluga po$ojma se ta$va potre&a mo!e &t spunjen' U ovom poglavlju +emo se #o$usrat na ops$r&uvarja&l raspravljat o tome $a$o su on pod utje%ajem transportne tehnologje, po

poslovnm polt$ama u sstemu, po stupnju prrod prometnh $orste+ sustav' Rasprava -a&ava je ogran*ena na anal"u samo $ao (to se odnos na "ahtjev dostavt ravnote!e pro&lem prometne pro%jena predv.anje' Suppl/ anal"a ma opseg $oj pru!a puno (re odtoga, ona je va!an do ve+ne transport pol%/ anal"e planranja, od $ojh mnoga su"a&rnutost da pro(rt "van prometa predv.anje' -a prmjer, transport suppl/ analn0vss

je va!an element u tehnologj o%jenjvanja vrednovanja, u o$ol0mentaln u*na$ studje, teu ra"voju regulatornog nsttu%onalnog polt$e'

1,2 o$vr "a SUPPLV A-ALVSISOps$r&a je #un$%ja de#nrana u $las*nom m$roe$onoms$e teorje $ao #un$%ju $oja daje$ol*nu do&ra $oje je do&avlja* vvllng ponudt na tr!(tu u odre.enom pr*e' Ona je tada,$ao #un$%ja potra!nje, odnos &etvveen $ol*nu %jenu' Ova de#n%ja je prmjerena "ave+nu anal"a potro(nje u m$roe$onoms$e teorje potra!nje od %jena je "asta najva!njavarja&la utje*e na ops$r&u potro(nje' To, hovvever, nje slu*aj u transportu, 3 vhere postoje trva!na Polas% " $onven%onalnh potro(nje $oj "ahtjevaju mod#$a%ju de#n%j -a&ava4L' U prjevo"u, do&avlja*u je *esto nje do&ro de#nran, te stoga do&avlja* pona(anje ne mo!e

&t e$spl%tno studrao' -a prmjer, u vso$o0put me.ugrads$ prjevo", prjevo" sustav sesporu*uje na ta$o vel$oj s$al agregata da "a &lo $a$ve $on$retne a$tvnost u prometu,nemogu+e je utvrdt56


2/36

57 TRA-SPORTA ton potra!nja A-ALVSISdo&avlja* $oj mo!e utvrdt odgovaraju+ $apa%tet "a ponudu u odre.enom pr*e' 8osta,a$o nema %estarnama nametnute, a "atm $orsn$ auto%este sustav pla+anja u prl*noredovnm putem ndre$tnh pore"a, ta$se "a gorvo, druge ndre$tne tro($ove' Postojestua%je, naravno, gdje do&avlja* je dent#%rat gdje $las*ne e$onoms$e de#n%jeops$r&e #un$%ja je pr$ladno' Prmjer "a to & u$lju*lo ar transport, gdje avo$ompanja jedo&avlja* najmanje va!nu $omponentu transport uslugu ur&ana auto&usnog prjevo"a, gdje

postoj operator $oj je sposo&an "a dono(enje odlu$a o ops$r&a $rat$oro*n osnov'9' U prjevo"u, postoje nonmonetar/ aspe$t ops$r&e $oj su m0portant, a$o ne v(e, nego%jenu optu!n%om operatera' Putn*$e vrjeme u mnogm vrstama prjevo"a je najva!njatr&ut ops$r&e' :$roe$onoms$e teorje ne pru!a "adovoljavaju+ na*n rado &ave mnogeatr&ute prjevo"a unutar svojh o$vra $las*ne ponude'1' Ve+nu onoga (to odre.uje atr&ute prjevo"a ops$r&e je re"ultat $orsn$u nego do&avlja*

pona(anje' :nog od onh $oj su va!n aspe$t transporta ra"nu usluge $oj "ravno utje*u naevolu%ju prometnh to$ova putn$a ovst o tome $a$o $orstt dostupne prjevo"a sustava stoga ne mo!e smatrat ops$r&a atr&uta odre.uje se ;do&avlja*;' -a prmjer, u ur&anoj

putn*$ prjevo", putn*$a vrjeme se odre.uje u vel$oj mjer od strane putn$a


3/36


4/36

utje%at na njhovu ops$r&u atr&ute oda&rom rute putne &r"ne usvajanjem ta$vhsredstava $ao putn*$a automo&la $om& &a"ena'Ta *etvor%a ntera$%ju "ajedno utje*e na re"ultat u (to & se moglo smatrat ops$r&e #un$%ju$oja opsuje ops$r&a atr&ute od $orsn$a pogled0to*$e $ada se odnose na prrodu vel*nu

prometne to$ove' Sl$a 1' l po$a"uje stru$turnu djagram po$a"uje vel$e ntera$%je "me.u

th utje%aja' Promet tehnologje $ao (to su radle od operatora, $ao pod utje%ajemnsttu%onalnog tr!(nog o$ru!enja mo!e se opsat u" per#ormanse #un$%ju' Ova "ved&a#un$%ja sv&anj &t ra"matran na #un$%onalnost analogno0ator l do&avlja* %jenu #un$%ju'Ovaj tro(a$ se trans#ormra u tro(a$ po $orsn$u prmjene odre.en %ost re%over/ plan, $ao(to su %jene l pore"a' Ta$o.er utje*e pona(anje $orsn$a, $orsn*$h #un$%ja tro($ovasv&anj u"et u o&"r ops$r&u #un$%ju "a potre&e prometa "ahtjevaju anal"u' Va!an aspe$t

Insttu%je tr!(taTro($ov o&nove8o&avlja*$o pona(anje8o&avlja*$a %jena

orsn*$a %jenaTehnolo($a svojstvaTehnolo($e "ved&e

-vo uslugaTransportna ponuda Sl$a 1'2 Utje%aj na transportnu na&av$u

Za o%jenu pona(anja $orsn$a, &tn su tro($ov $orsn$a na*n na $oj na $oj $orsn%uo*avaju tro($ove' Budu+ da se pone$ad per%praju tro($ov modu &t dru$*j od stvarne%jene, a $od putovanja l otpreme odlu$e donose na njhovoj osnov, trans#orma%je

do&avlja* %jenu #un$%ja l operatora u %jen $orsn$ #un$%je tre&a u$lju*vatodgovaraju+e $ore$%je'


5/36

a$o & se $vat#%ral t odnos, potre&no je opsat ulogu sva$og od glavnh a$tera u pro%esu' Postoje *etr glavna a$tera4

2' 8o&avlja*' To se odnos na oso&u l entetet $oja trenutno pru!a transportne usluge':oglo & se auto%estom *ja je uloga odjela "a "gradnju odr!avanje auto%esta sustav,

l #rma $oja posjeduje vel$ &roj $amona $oj se $orste "a ponudtu usluga "a prevo" tereta' Isporu*o%u nastaje tro(a$ $oj je "ravno u ve" s $or(etenomtehnologjom, a$o, $a$o je ranje spomenuto, %jena ta$o.er utje*e na druge a$tere ma utje%aja u pro%esu' Isporu*o% mo!e al ne mora &t u$lju*en u$lju*en u rad lregula%ju $ada je u ptanju prjevo"na usluga' -a prmjer, u mnogm "emljama,aerodrom su planran gra.en od strane %entralne


6/36

vladne agen%je, al su upravljan od strane lo$alnh vlast' Cesto se u ta$vm stua%jamaregula%je u$lju*uju jo( jedna vladna agen%ja' Tro($ov nastal pru!anjem usluge napla+uju

se "ravno a$o je do&avlja* ujedno operator, l posredno $ada drug a$ter u*estvuju u radu %jenovnom sstemu' -a prmjer, tro($ov nastal od $or(tenja magstralnh %esta se napla*ujundre$tno opore"vanjem $ro" %estarn, a pone$ad se pr$upljaju od strane operatora' od"ra$oplovnh $ompanja, do&avlja* operator su st enttet, odnosno avo$ompanja, atro($ov se namruju dre$tno $ro" %jene ostale prhode'

9'9' Operater' To je "apravo oso&a l su&je$t se $oja &av opera%jama transportnogsstema donos odlu$e po ptanju spe%#*nh o&lje!ja usluge, $ao (to su "a$a"vanje usmjeravanje' Operater je *esto ta$o.er u$lju*en u sstem tro($ova' Za ne$etransportne ssteme, operater do&avlja* su st enttet, al naj*e(+e su ra"l*t enttet$oj "ajedno pru!aju uslugu prjevo"a, a s sporu*o%ma &raju osnovnu n#rastru$turu

"a $or(tenje te je operator odgovoran "a rad odr!avanje sstema' To se odnos na javn, $ao na prvatn prjevo", na prmjer, u "ra*nom prjevo"u, na*n $or(tenjan#rastru$ture na*n pru!anja usluge mo!e odre.vat vladna agen%ja $oja je odstrane avo$ompanja usluge dre$tno odgovorna "a strane "ra$oplovne $ompanje'U$upn sstem je "avsan od strane lo$alne vlast aerodroma, $ao od strane"ra$oplovne $ompanje' 8a$le, mo!emo vdjet da ulogu do&avlja*a l operatoramo!e mat v(e od jedne oso&e' Za ve+nu transportnh sstema, do&avlja* je v(e od

jednog su&je$ta, sa n#rastru$turom se do&va javn enttet, do$ su $omponenteoperatvnog sstema nostelj l druge vrste operatera' U prvatnom automo&ls$om

prjevo"u, sstem auto%esta se ve!e u" javne agen%je auto%este, do$ je samautomo&ls$ pr&or sna&djeven od strane operatora, $oj je ujedno $orsn$, u ovomslu*aju'

orsn$' Ovdje smatramo oso&u l enttet $oj "apravo ut*e na odlu$u' U prjevo"u putn$ato je putn$ l putn$ova ro&a u prjevo"u, l je to (pedter odnosnoprmala%' Va!nost $orsn$ ops$r&e u anal" je da tro($ove, l po0%eved nastal $ao, od strane $orsn$a su relevantn u#un$%j ops$r&e' Isto va! "a sve ostale ra"ne usluga $oje maju atr&ute "asnovane naodlu% o putovanju4 "apa!anja od strane $orsn$a su relevantna u anal" na&av$e' I" togra"loga, anal"a $orsn$a se odnos na #un$%ju "ajedn*$og $orsn*$og vremena putovanjal na #un$%ju $orsn*$e %jene'

8rug va!an aspe$t u anal" pru!anja usluga $orsn$u je anal"a pona(anja $orsn$a, $oja jeodlu*uju+a "a mnoge tro($ove druge ra"ne usluga' 8a$le, na&avna #un$%ja je "astupljena ura"matranju potra!nje de#nrana je na prometnoj pro%jen $oja predstavlja snte"udo&avlja*a tro($ove operatora njhove metode oporav$a, $ao


7/36

$ao utje%aj na pona(anje $orsn$a te tro($ove $orsn$ovu per%ep%ju' @' Regulator' Su su&je$t $oj vr(e ne$u vrstu $ontrole nad #un$%onranjem sstema l na &lo$oj enttet od a$tera u$lju*enh u transportnu ponudu' Props mogu &t tehn*$e, operatvne

prrode, $ada se odnose na "ahtjeve po ptanju na*na na $oj se transportne tehnologje

prlago.avaju sporu$ama l tra!nj' Ta$o.er se mo!e posmatrat e$onoms$a prroda $oja seodnos na "ahtjeve po putanju tro($ova, metoda odre.vanja %jene, a u ne$m slu*ajevma,$ol*ne prrode prometnh usluga $oje se sporu*uju $orsn%ma' Regula%ja mo!e utje%at na tr prethodno navedena a$tera' -a prmjer, u proje$tovanju "gradnj n#rastru$tureaerodroma, odgovorna javna agen%ja Ddo&avlja* mora "adovoljt odre.ene norme standarde n!enjerstva) "ra*na lu$a mora &t napravljena po pravlma sgurnost, ta$o (to"ra$oplovne $ompanje moraju mat vlastt operatvn "ra$oplov u "ra*noj lu% ' O&a ova"ahtjeva se moraju spo(tovat slje.enjem odre.enh pravla' Va!no je napomenut postojanje #un$%onalne hjerarhje "me.u navedena *etr a$tera' Ovahjerarhja "apo*nje s do&avlja*em, *ja tehnologja u osnov odre.uje vrstu prjevo"a $oj +e

se $orstt' -a$on toga operator prlago.ava art$ulra tehnologju u "a postoje+etransportno stanje utje%aje " o$olne $oj vladaju u sstemu' -a $raju, tu je $orsn$ $oj se;pojavljuje; tme nud uslugu prjevo"a' Al tr a$tera su utje%al na njhovo pona(anje $oje

je regulator' Ova #un$%onalna hjerarhja ta$o.er se odnos na tro($ove $ara$terst$edrugh ra"na usluga' Tro($ov sporu*o%a mogu utje%at na operatera, $oj +e samm tmutje%at na $orsn$a' Ov tro($ov, $ao odnos me.u njma, su pod utje%ajem *etvrtog a$tera4regulatora' U sljede+em djelu +emo predstavt lustra%je th uloga u ra"voju transportnena&av$e "a ra"l*te vrste prjevo"a' Prje toga, dat je $rat$ pregled $on%epta tro($ova

prjevo"a'

1'9 TROFOVI I U-HIJE TROFOVA Tro($ov prjevo"a je slo!en, v(edmen"onalna atr&ut $oj predstavlja sredstva $oja semoraju potro(e u %lju prjevo"a u"et mjesto' T su resurs potro(e od strane do&avlja*a,operator, odnosno $orsn$a' Opseg prjevo"a %jenom prote!e "van monetarne $omponenteu$lju*uju pougljt0a%terst%s $ao vrjednost vrjeme provedeno u putovanju, gu&ta$vrjednost ro&e, do$ u tran"tu, a tro(a$ na neugodnost nelagode putnh pod ne$muvjetma' I" tog ra"loga, to je uo&*ajeno u prjevo"u odnos se na anal"u general"ranatro(a$ $a$o & se odra"t ovo multdmensonalt/' Po$usaj


8/36

PRIJEVOZ SUPPLV 1su *esto su u transportu anal"a trans#ormrat al tro(a$ $omponente u jednu sustav jedn%a,o&*no monetarne jedn%e' To je u*no po prdaje monetarne vrjednost jedn%e od ostalh$omponent tro($ova, $ao (to je dolar vrjednost L od trav% put l "a vrjeme $a(njenja'U ve+n anal"a u$lju*uje tro(a$, u$lju*uju+ transport suppl/ anal"a, jedan "anteresran "aodnos "me.u tro($ova sustava njegovh "la"om' -a prmjer, u anal" operatvnh tro($ovaauto&usna lnja, jedan +e htjet mat odnos "me.u tro($ova "nos sgurnosn $lometara'Ta$av odnos "me.u tro($ova "la" se spomnju $ao tro(a$ #un$%ju' Postoje ra"ne vrste

tro($ova #un$%je $oje mogu &t ra"vjene u "avsnost od vrste anal"a pr ru%' U$upnotro($ov #un$%ja odnos se na u$upne tro($ove sustava na njen "la"' U$upno tro($ov#un$%ja H DK odnos se na u$upne tro($ove sustava na njen output H K' Prosje*nom %jenom

&ene#%rane #un$%ja do&venh AVH DK H DK M K, a odnos se na %jenu po jedn% na"la"u sustava' The margnaln tro(a$ :H #un%ton:H DJT 8H DN M djtrelates je gradjent"me.u %jene #un$%ja "a "la" predstavlja tro(a$ per#erno pove+anje pro"vodnje u sustavu'

-a&avna #un$%ja $oje predstavljaju sustav s #$snog $apa%teta se spomnju $ao $rat$0run#un$%ja' ada $apa%teta sustava je pro(ren $ao "la"na ra"na pove+ava, a "atm do&venu%jenu je #un$%ja spomnju $ao dugo0run #un$%ja' Ra"l$a "me.u dva je vrlo va!no jer udugo "vodt *a(e mogu+nostma mo!e optm"rat postoj "a $ompat&lnost sustava

&etvveen $apa%teta "la", s re"ultatom da je prosje*n tro($ov su smanjen l *uva raste $ao"la" " pove+ava' Prmjer "a to je slu*aj auto%estom %jene #un$%ju' U$upn tro(a$, $ao#un$%je volumena "a promet na jedan put+ pogonu mo!e "gledat $ao shovvn n g' 1'9a'Br"o pove+anje %jene na v(m sve"a$a o"na*ava da je $apa%tet na auto%estu l prema(la je

postgnut, a postoj "na*ajna "agu(enja' Prosje*na margnalnh tro($ova #un$%je "a ta$avsustav 3 vould "gledaju $ao (to je pr$a"ano na sl%' 1'9&, gdje opet "&og "agu(enja,

prosje*n margnaln porast tro($ova "agu(enja osstro $ao setov n Ove #un$%je & sespomnju $ao $rat$o0run #un$%ja jer one predstavljaju ustanove sa #$snog $apa%teta' A$o,me.utm, smatramo re"ultat dodavanja tra$a "a auto%estu u ptanje a$o m spajamo u$upntro(a$ $rvulja "a jedan0tra$a dvje0lane o&je$tma, onda mo!emo "astupat o&je po %jen

#un$%ja $oja po$a"uje $a$o tro($ova mpl$a%ja u tran"%j, sa ne$0put+ na dva tra$a$apa%teta' Ta$va $rvulja, pr$a"ano na sl%' 1'9% & &t upu+en $ao dugo0run %ost #un%ton'Prpadaju+a prosje$a margnaln tro(a$ #un$%je pr$a"ane na sl%' 1' 9d lustrraju prednost

pro(renje $apa%teta $ao output pove+ava' 8o$ al #un$%je na sl%' 1'9% d mpl%rattran"%je od one put+ na0t 3 Vo0"la"nh tra$a pogona $ada dostgne V, vrjednost na $ojojdvje odgovaraju+e $rvulje %jene su jedna$e, $ao tran"%js$oj mo!e pojavt u &lo $ojedruge to*$e od o&je$ta je (renja ne temelj s$lju*vo na %jen ra"matranja' U sva$omslu*aju, nastale $overt od dva $rat$a0run %ost #un$%je & predstavljalo dugo po$rente#un$%ju'


9/36

@ TRA-SPORTA ton potra!nja A-ALIZATro(a$T HDaTro(a$Tro(a$VolumenSl$a 1'9 Tro($ov prjevo"a Auto%esta #un$%je' Da Short0run u$upnom %jenom) D& $rat$ogvo!nj prosje$ margnalnh tro($ova) D% dugo0tr*anje u$upne %jene) Dd Long0run prosje$a margnalnh tro($ova'U ve+n apl$a%ja prjevo", tran"%ja " $rat$og tr*anje na duge0run %ost #un$%ja de(ava u

prl*no vel$m $ora%ma, odra!avaju+ ndvs0&ltes prevo"nm $apa%teta' Prmjer g'1'9% d po$a"uje ovo jasno' U dodat$u je put+ na auto%estu o&je$tu re"ultate u $vantn

pove+anje $apa%teta' 8a$le, vvhle, teorets$, dugoro*ne #un$%je se *esto smatra glat$a d#eren%ja&lan, u ve+n apl$a%ja transport to nje slu*aj, $ao #enomen nedjeljvost morajuse u"et u ra"matranje'1,1 TE SUPPLV U-HIJAThe suppl/ #un%ton odnos atr&ute od transportnog sustava, $ao (to su do!vjel od strane$orsn$a, na ra"nu pro"vodnje u sustavu' 8rugm rje*ma, ona


10/36

PRIJEVOZ SUPPLV 5se #un$%ja predstavlja $au"aln odnos $oj je pole da je potra!nja #un$%ju' un$%ja potra!nje

po$a"uje $a$o je volumen prometa utje*e na ra"nu usluge o&lje!ja od transportnog sustava,$ao supplv #un$%ja po$a"uje $a$o su ov atr&ut utje*u na opseg prometa $or(tenjemvstem' a$o & se ola$(ala anal"a ravnote!e prometno pro%jen, jedna o&*no $orst "a

opsvanje ste varja&le prometa ra"nu usluge u o&je ove #un$%je' A$o mslmo ve+nera"ne usluga atr&ute $ao $omponente tro($ova prjevo"a, onda & se suppl/ #un%tonanalogna $orsn$ prosje*n u$upn tro(a$ #un$%ju, &udu+ da je prosje*an tro(a$ nastalesva$u jedn%u u prometu, $oj +e odredt stvarn opseg prometa $oj je to ostvart' I" stogra"loga, va!no je mslt na ops$r&e $ao #un$%ja daje odnos "me.u prometa uo*enetro($ove putovanja' To je pose&no va!no $ada se u$lju*uje operatvne tro($ove u

pojedna*nm automo&ls$og prometa u #un$%j ops$r&e, jer to je prl*no do&ro po"nato dasu pojedne vlasn$e vo"la o&*no pod%jenjuju stvarn tro($ov vo!nje njhova vo"la' Ptanjetro($ova "apa!ena je ta$o.er va!na $ada se &ave sa #un$%jama "a ops$r&u rasporedu$ole$tvn modov poput auto&usa "ra$oplova' To je ta$o.er prl*no do&ro "na da putn%na+ 3 vatng vrjeme v(e od neugodnost od lne0vu*a vrjeme' 8rugm rje*ma, uo*ene

tro($ove jedna$e $ol*ne vrjeme na *e$anju m tran"t o&*no su ra"l*ta' U prn%pu, to je$ro" emprjs$a "apa!anja da je potra!nja analt*ar je u mogu+nost $a$o & provjerl $ol$o


11/36

je "apa!ena stvarne vrjednost atr&uta prjevo"a ra"l$ovat' Ponude potra!nje pro%jenjen parametr modela " podata$a o&*no predstavljaju pona(anje $orsn$a tme & se mpl%tnou"et u o&"r ptanje $orsn$ per%ep%ju atr&uta' : smo do sada, re$ao je da je na&ava#un$%ja analogna prosje$ u$upne %jene #un$%ju' Blo je to $rat$o po$renut l dugo0run#un$%ja ovs o operatoru pona(anje na 3 vhether sustav $apa%tet je mod#%ran $a$o je

ra"na prometa promjene' Tp*an prmjer je #un$%ja suppl/ $orste u promet auto%esteanal"e pr$a"an je na sl%' 1,1 per%praju $ao $orsn$ prosje$a u$upne %jene #un$%ju'Sl$a 1'1 A transport suppl/ #un%ton'

TRA-SPORTA ton potra!nja A-ALVSISOva #un$%ja +e &t $ompo"tn u$lju*uju+ stvarnu out0o#0d!ep tro($ove $oje je $orsn%ma


12/36

na auto%estu, vrjednost vremena putovanja $oj su u$lju*en tro($ov vrjednost je nemr putuju od neugodnost na putu, pogotovo (to su opseg prometa porasle' Prmjette da je u#un$%j ops$r&e g' 1,1 & se odnost na djelu "vedene ", odgovaraju+ tro(a$ auto%este#un$%ja pr$a"ana na sl%' 1'9&' a$o je to u*njeno je %entraln #o$us trans0portaton anal"e dostavt predmet ostata$ ovog poglavlja'

Ln$ Suppl/ S/stem ops$r&eTo je $orsno u Anal"a prometa suppl/ to ra"l$ovat "me.u #un$%ja "a ops$r&u "olranhln$ da "a sustav' Ova ra"l$a je va!na jer se u ve+n apl$a%ja prjevo"a jedan se &avops$r&a pougljt0a%terst%s je sustav sastavljen od grupa ln$ov, sva$a predstavlja part%0ular rute, modu, l pogona'A ln$ supplj #un$%ja se odnos na promet ops$r&u $ara$terst$a "a jednu, "olranom

pogonu prjevo"a, (to sv&anj &t prava% &etvveen dvje to*$e, a oso&to na*n' Autoput#un$%ja s o&"rom na sl%' 1,1 mogla, na prmjer, predstavljaju pove"n%u ops$r&a #un$%je"a "adan prote!u od auto%este $oja pove"uje dva do&ro de#nrane to*$e &etvveen $oj al je

promet nteres to$ova' A ln$ ops$r&a #un$%ju vrjed samo "a jednu prjevo"a tehnologje'8a$le, a$o automo&la $ao auto&us su radle na tom auto%estom o&je$tu, a "atm ne$u

drugu #un$%ju ops$r&e potre&no opsat $ara$terst$e sva$og' :ogu+e je $om&nrat o&jesuppl/ #un$%je u jednu da & se onda predstavljaju sustav ops$r&e #un$%ju u "adanommagstrala smatrat sustava u$lju*uju+ automo&ls$e auto&usnog prjevo"a o&je$tma'A sustav ops$r&e predstavlja #un$%ja transportnog sustava $oj mo!e &t sastavljen od grupa$oje djeluju u n"u ln$ova l paralelno' U slu*aju serja agrega%je, sstem se sastoj odo&je$ata $oj se moraju l mogu $orstt $a$o & se spojt to*$u podrjetla to*$ odred(ta'U slu*aju paralelnh agrega%je, sustav sv&anj &t sastavljen od ra"l*th o&je$ata *ne op%ja$oje su dostupne stovremeno na poten%jal $orsn$a' Ln$ "a spajanje na sustav ops$r&e#un$%ja #un$%je mogu se po$a"ao po prmjer pr$a"an na sl%' 1'@a na d' In g' 1'@as

pr$a"ana stua%ja gdje su dvoj%a ln$ov su spojen u serju $a$o & se prometn sustav poslu!vanja &etvveen A B' Pojedn%a ln$ "a ove dvje #un$%je se dodaju ln$ov vert$alnonado$nadt sustav ops$r&e #un$%ja $ao (to je pr$a"ano na sl%' 1'@&' In g' 1'@%, dvaln$ov slu!e paralelno "me.u A B' U ovom slu*aju, sustav ops$r&e #un$%ja re"medo&venh $rvulja je hor"ontalno $ao (to je pr$a"ano na sl%' 1'@d' Za to tuma%e #"*$,mo!emo mslt na ops$r&e $ao #un$%ja S prosje*nom $orsn$u davanje putnh tro($ova'Vert$alna dodata$ "a serjal podra"umjeva $umulranje dodat$om tro($ova na ln$ove 9 l$a$o & do(l do %jene &etvveen A B' U" hor"ontaln "a paralelno spajanje mpl%ra da je "a

&lo $oju vrjednost prosje*nog $orsn$a


13/36

PRIJEVOZ SUPPLV 6Ln$ 9VolumenDaD&Ln$ lSl$a 1'@ Spajanje na ln$ suppl/ s/stem suppl/ #un$%je' Da Ve"e u n"u, D& serj"dru!vanja) D% ln$ov paralelno Dd paralelno spajanje'S %jenom je opseg prometa & se "&roj u $ol*n prenose ln$ov l 9 jer su operatvn

paralelno'A$o m do"volte da se suppl/ #un%ton gven &/ S Dv, gdje je V volumen prometa S,

prmjer%e, prosje*n u$upn tro(a$ $orsn$a, a "atm "a serju agrega%je, sustav ops$r&e#un$%ja SS & se do&je dodata$ na ln$ un$%je S 9


14/36

7 TRA-SPORTA ton potra!nja A-ALVSISStua%ja nje ta$o straght#onvard u slu*aju paralelno spajanje, "a podra"umjevana ta$av

agrega%je je ne$ pravlu "a raspodjelu u$upnog prometa v me.u ln$ovma poslu!vanje paralelno' Ta$va vlast mo!e &t jednostavna, $ada se &roj ln$ova paralelno je malo, manje od*etr re+, al +e "ahtjevat analvss prjevo"a "&or $ada su &rojne alternatve' -a prmjer, udva0ln$ *a(e pr$a"ano na sl%' 1'@% d, dodjela al pravlo je da +e se $orstt u prometu ln$ l$ol$o je je#tnje nego ln$ 9, tj', do volume VI' -a$on toga, promet se dodjeljuju ta$o da se

prosje*na %jena na o&je ve"e jedna$a, ta$o da a$o je volumen V9, dodjela +e &t v 3 na ln$ v l I ln$ 9 ta$va da 3 3 V99 S v 3 Dv9 3 9 99 0 O*to je ovo jedan od mnogh"dvajanja pravlma $oja se mogu $orstt ovsno o prrod sustava na ru$u' Va!no jenapomenut da je dodjeljvanje ra"l*th pravla +e re"ultrat ra"l*tm sstem ops$r&eorgan"ma' Ra"l*t su o&*no prmjent pravla ovsno o tome da l je "&or su me.umodove, ruta, destna%je, l $om&na%je th' U ta$vm slu*ajevma, %on0stru%ton o#

odgovaraju+u #un$%ju ops$r&e postaje sastavn do e=u0l&rum anal"ama' a$o to rad sevd na ra"nm mjestma u #ollovvng poglavlja'omponente od Suppl/ un%tonOp+ento, ops$r&a #un$%j daje ra"nu usluge o&lje!ja $oja utje*u na real"a%ju $ol*ne

prometa, $ao (to su pogo.en ovm sve"a$a' ao mu($ar%0toned u prethodnom odjelj$u, oveatr&ute re"ultat ntera$%je "me.u *etr gra*a $oj su u$lju*en u sporu$u $or(tenje

prjevo"nm sredstvma4 sporu*o%a, operatera, $orsn$, a regulator' Va!ne sastavn%eops$r&e #un$%ja su ra"l*te "a putn$a "a prjevo" ro&a' Za prjevo" putn$a, to je"ajedn*$o da u"me u o&"r #ollovvng o&lje!ja u #un$%j ops$r&e42' U$upno travel vrjeme' Ovaj sv&anj &t o&oro na njegove $omponente, $ao (to su prstupvremenu, vrjeme *e$anja, prjenos vremena tran"tn lnjs$ vu+ vrjeme' -aravno, nje sveod th $omponent su relevantne al u slu%ajevma'9' U$upn putn tro(a$' Ovo je ta$o.er o&oro na $omponente $ao (to je out0o#0d!epara%tro(a$, operatvn tro($ov vo"la, tro($ov, $ao (to su mpl%tne ne"ravnh pore"a, a termnaltro($ove ve"ane u" ne$e modove $ao (to su par$ng u slu*aju prvatne automo&ls$ prjevo"'1' Raspored neugodnost' Za ne$e predv.enog na*na, $ao (to su avon vla$ova, danograsporeda usluga sv&anj predstavlja ra"nu od neugodnost poten%jaln $orsn$ sv&anj ne+emo+ $orstt uslugu upravo na !eljeno vrjeme' Ovaj neugodnost mo!e se mjert napreda$ u

&etvveen slu!&, a$o je ovo samo apro$sma%ja jedne do $novvs to*no $ada sva$ $orsn$ je!eljeno vrjeme putovanja jest' To je uo&*ajeno u prjevo"u anal"a ra"motrt rasporedneugodnost $ao do vrjeme *e$anja $omponenta u$upne putne vremena, al je v(e

prmjereno ga "adr!at jer u "ase&nm


15/36

PRIJEVOZ SUPPLV >Op+ poten%jalnm $orsn%ma sv&anj "apravo ne *e$at da se usluga prjevo"a ne mo!e &t

ponu.ena u $oje vrjeme' U ne$m slu*ajevma, *este su dodatne usluge mar$etnga u apeluda on daju poten%jalnm $orsn%ma v(e mogu+nost "a putovanja' Ovo je jedan atr&ut $ojops$r&a sv&anj u"et u o&"r, osm (to god vrjeme *e$anja moglo & &t u mogu+nostdent#%rat, $ao (to se pone$ad u*n u anal" ponude potra!nje na regonalnom $rat$og

vu+ ar transport'@' -eudo&nost neugodnost na putovanju' Ovo je svojstvo da se la$o mogu dent#%rat $ao(to ma utje%aja na real"a%ju prometnh, a$o o&*no nje la$o =uant#a&le' One moguu$lju*vat ovaj atr&ut u ops$r&u #un$%ja dr u ne$m slu*ajevma, me.utm' -a prmjer, u"ra$u putuju anal"a, ra"l*te #un$%je su namjenjena "a nonjet mla"n avon $ad jevjerovao da je dodatna ra"na udo&nost mla"n avon & predstavljat prosje$ n! u$upntro(a$ putovanja do $orsn$a, %eters par&us' Za ro&n prjevo" sl*n atr&ut su u$lju*ene uops$r&u#un$%ja42' U$upno travel vrjeme' Ovo je o&oro na lne0vu*a vrjeme termnal puta na putovanje"avr(ava u$lju*uju+ utovar stovar, $ao prstup do0lne modu vu+ "astoje'9' U$upan tro(a$ prjevo"a' Ovo je ta$o.er o&oro na lne0vu*a vo"arna, tro($ov termnala,u$lju*uju+ one "a prstup "la"a$ " vu+0lne modu, tro($ov s$lad(tenja termnala na

putovanje "avr(ava' U ne$m slu*ajevma, vo"arna po$rva sve tro($ove prjevo"a,u$lju*uju+ osguranje pore"e' :e.utm, $ada je $orsn$ st $ao operatora, "atm operatvntro($ov vo"la, osguranje pore"e al postaju prepo"natljve $omponente u$upne tro($ove

prjevo"a'1' Usluga #re$ven%ju' ao u slu*aju putn*$og prometa, pove+anje usluga v%e #re$ven%ja jeanalogna smanjen tro(a$ prjevo"a' U slu*aju hr0modt/ prjevo", *e(+a usluga mo!ere"ultrat redu%tons n nven0torjeva% ra"nama, a tme u tro($ovma "a s$lad(tenjeshppers' The e##e%t o# serv%e #re$ven%ju tre&a u"et u o&"r pre$o "nad &lo $oje $a(njenja

u prjevo"u $oj sv&anj &t dent#%ran $ao do u$upne putne vrjeme'@' Svstem pou"danost' To se o&*no odnos na mogu+nost predvdjet "ved&u sustavaunaprjed, $ao (to je u stanju ant%prat dolas$a po(lj$e, l se stanje ro&e &+e sporu*en'Ova mogu+nost, $oja je u sa0%reases pou"danost sustava, *esto +e re"ultrat smanjenomnventar ra"n tme $r%atelj tro($ove' Pou"danost sustava mo!e &t =uant#ed $ao varja%jeu sustavu atr&ute $ao (to su vrjeme, tro(a$, sgurnost'5' Preserva&ltj' To mo!e &t va!an atr&ut "a ne$e tpove hr0modtes' To se odnos na r"$od pogor(anje ro&a u tran"tu, do$' Za po$varljva ro&a, pogor(anje +e se pojavt u odre.enovrjeme u tran"tu stope, ovsno o na*nu na $oj je ro&a u pa$etu su nosl' -a prmjer,

plodov nosl u hladnja$u pogor(aju u $amon


16/36

6 TRA-SPORTA ton potra!nja A-ALVSIS jedan sporj od stopa u unre#rgerated jednu' Shodno tome, "a rashla.vanje $amonomanalogan je do smanjenja u u$upnom tro($u prjevo"a ro&e, %eters par&us' -aravno, jo(

jedna $omponenta od u$upne %jene, u vo"arna, o&*no je v(a "a hla.en $amonom'Va!no je napomenut da ne, al od th atr&uta prjevo"a ra"nu usluge su relevantne "atehnologje sve programe' 8osta, tre&a po$u(at pojednostavt anal"a u$lju*uju+ samo oneatr&ute $oj su relevantn "a ptanja u ru%' -adalje, ma malo smsla, u$lju*uju+ u anal"u

prjevo"a ops$r&e, varja&l $oje se ne mogu ade$vatno "mjer, odnosno vrjednost $oja se nemjenja mjerljvo u $onte$stu anal"e' U ur&anm prometom anal"a, na prmjer, *esto je"ajedn*$e na&ave lmt #un$%ju turst*$ put $ada se #un$%ja $oja se &av mre!nom to$ova "&or rute "a odre.en na*n putovanja' Inartravelanal/ss, ar#ares servs #re$ven%je su*esto jedn varja&l $or(tenh u #un$%j ops$r&e'1,@ O8ABRA-I PRIJEVOZ SUPPLV U-HIJEU ra"voju prjevo"a mor#ologje ops$r&a #un$%je, postoje tr temeljne ra"l$e $oje mogu &t"ra.ene od vrste prjevo"a0s/s tems' Prv je vvhether je prjevo" putn$a l ro&a' 8rug je dal je ur&an prjevo" l regonaln prjevo" Dnter0ur&anh, ruralnh, td'' Tre+a je da l je

prjevo" od strane pojedn%a modu, $ao (to su pr vate automo&le, l $ole$tvne modu, $ao(to su auto&usom l avonom' Ove ra"l$e su va!ne jer su one pro"a(le na osnovne ra"l$e"me.u ops$r&e #un$%je' Ra"l$ovanju prjevo"a putn$a ro&a je "na*ajna jer su va!n

atr&ut prjevo"a ra"nu usluge, te na*n na $oj on per%praju =uant#ed, ra"l$ovat' Uslu*aju ro&nog prometa, o&ra+enje ra"nu usluge atr&uta u jednu monetarnu tro($u e$vvalentstraght#omard je "natno v(e nego u slu*aju putn$a' Ra"l$a "me.u ur&anh nonur&an

prjevo"a je $orsna jer se od magntudes relevantnog ops$r&a varja&le "na*ajno se ra"l$uju'Atr&ut $oj tna/ &t va!no u ur&anm prjevo"a nesgn#$antn sv&anj &t na ra"n na $ojojnonur&an travel dstan%e su tol$o mnogo dulje rje.e putovat a$tvnost' Ra"l$a "me.undvdualnog $ole$tvnog na*na prjevo"a je va!no jer je evolu%ja ops$r&e ra"l$uje"na*ajno' U slu*aju pojedna*n prjevo", operatera $orsn$a su jedno te sto, do$ je uslu*aju $ole$tvn transport, to su ra"l*ta entteta' 8a$le, u stru$turranju ops$r&u #un$%ju "aslu*aj pojedna*nh prjevo"a, m sv&anj nastoje prou*t odnos "me.u sporu*o%a $orsn$a "ravno vvhereas u $ole$tvnm prjevo", "a srednj utje%aj na pona(anje operatora

sv&anj morat u"et u o&"r' Va!an aspe$t operatora pona(anju u tom smslu je raspore.vanje'ole$tvn prjevo"na sredstva o&*no planrano,


17/36


18/36

ova dva na*na, mo!emo ra"vt ln$ ops$r&a #un$%ju, a "atm agregata te paralelno do+ na#un$%ju sustava "a gven auto%estom' Po*ev( s pojedna*nm automo&ls$og na*n, m smo"anteresran u do& tvrdt, do!vljavanje $orsn$u tro(a$ #un$%ju' a$o & se $onstruratta$vu #un$%ju, pratmo

69 TRA-SPORTA ton potra!nja A-ALVSIShjerarhje pr$a"ano na sl%' 1'2' Isprva smo prepo"nat gra*a $oj su u$lju*en u sporu$u $or(tenje prjevo"a u ptanju' : dent#%rat do&avlja*, $oj je u ovom slu*aju & se vladnaagen%ja odgovorna "a "gradnju odr!avanje auto%esta n#rastru$ture' Operatera $orsn$a, u

ovom slu*aju su st4 na ndvdua vo"a* vo"la' -a regulator sv&anj &t jo( jedna agen%jaodgovorna "a odr!avanje odre.enog operatvnog stanju na putu Dspeed lmt, sgnal"ranje,td''Po*ev( od sporu*o%a smo dent#%ral do&avlja* %jenu po #un$%j vode+ u$upn tro(a$"gradnje pretvara ga u e$vvalentn god(nj tro($ov $orste+ odgovaraju+era*unovodstvene e$onoms$oj u"maju+ u o&"r !vot o&je$ta odgovaraju+u ds$ontnustopu' Za ovu %jenu tre&a dodat tro($ove odr!avanja, (to mo!e ovst o $ol*n prometa$or(tenjem pogona' Sl$a 1'a po$a"uje tp*ne #un$%je tro($ova "a ta$av slu*aj' The lnearu$upn tro(a$Tro(a$Volumen

VolumenDa


19/36

Tro(a$Vrjednost vremenaVo"lo operatvn tro(a$VolumenVolumen

DdSl$a 1, Ur&an magstrala suppl/ #un%ton' Da Suppler


20/36

PRIJEVOZ SUPPLV 61#un$%ja ne sugerra s%ale e$onomja u "gradnju odr!avanje ur&ane auto%esta, re"ultat jenedavno predlo!en od strane emprjs$og rada eeler :al D2>66' U$upn tro(a$ #un$%jasada mogu &t pretvorene u prosje*nom %jenom #un$%ja $ao (to je pr$a"ano na sl%' 1'&'a$o & se prevest u ovom do&avlja* %jenu $orsn$ tro($ova, tro($ova "a oporava$ shemamora &t de#nrana' Postoje dvje vrste o&*no $orst u programma "a oporava$ %jene u

ur&anm automo&ls$ prjevo"4 dre$tn mdre%t' Prv je u #orm %estarnama pla+a sva$og$orsn$a, a drug u o&l$u pore"a' O&a se mogu $orstt stovremeno, $ao (to je slu*aj u tolo&je$ata u Sjednjenm 8r!avama, gdje je $orsn$ jednom uplatom tol na auto%estu jeta$o.er pro%jenla &en"ns$e pore"a ostalh vo"la, regstra%ju djelovanje pore"a'Pretpostavljaju+ da je "a ovaj prmjer, a$o se $orste %estarnama, a "atm su #$sne s o&"romna opseg prometa, "atm pretvor&u do&avlja*a tro($ova u #un$%j $orsn$ #un$%ja +ere"ultrat jednostavan nvarjantne vrjednost predstavlja pore" sl%no tol se ne napla+uju'Ovo je pr$a"ano na sl%' 1'%'Ovom $orsn$u tro(a$ mora &t dodana ostalm $omponentama tro($a $oj pro"la"e "djelovanja vo"la na auto%estu' Prv je tro(a$ operatvnog vo"la' Ovo je $omponenta vvh%hvarra s volumen $ao (to je pr$a"ano na sl%' 1'd' Isprva, %jena opada s pove+anjemvolumena, pr$a"uje utje%aj smanjene putne &r"ne na operatvnm tro($ovma' Al, na v(mvolumen, operatvn tro(a$ pove+ava opet "&og "agu(enja, stop0and0go vo!nje uvjetma, a$o*n%e pove+anu upotre&u'Prosje*na %jenaTo0lane pogonu) -a(u0tra$a pogona (est tra$a pogonaVolume Sl$a 1,6 Long0run magstrala ops$r&u #un$%ju "a putn*$e automo&le'8rug $omponenta &t dodan je vrednost travel vrjeme prpadaju+e nelagoda neugodnostna putovanju' U odnosu &etvveen ovu $omponentu opseg prometa je ta$o.er pr$a"an nasl%' 1'd' Isprva je lagano pove+ava sa volumen, shovvng re"ultat smanjenja &r"ne na

putovanju vrjeme' Al, na v(m sve"a$a, "agu(enja re"ultate u &r"om pogor(anje &r"na

o(tar porast


21/36

6@ TRA-SPORTA ton potra!nja A-ALVSIS putovat u vrjeme na neugodnost na putovanju' Re"ultat $rvulje pr$a"ane na sl%' 1'd predstavlja dodata$ od tr glavne $omponente tro($ova prosje*nog $orsn$a4 pore" %estarnama, operatvn tro($ov vo"la, a vrjednost vremena putovanja neugodnost' To &onda $rvulja &t ln$ "a pojedne #un$%je supplv automo&ls$ prjevo"' Imajte na umu da jeto $rat$og po$rente #un$%ju, jer nema #a%ltv e$span"ju' A na $raju $rajeva #un$%jau$lju*uje u*n$e pove+anja %apa%tv od auto%este dodavanjem tra$a mo!e "gledat $ao (to je

pr$a"ano na sl%' 1,6, u $ojoj se $rvulje "a sva$u ra"nu $apa%tet je "vedena na st na*n$ao u prethodnom prmjeru, a potom omotn%u th $rvulja, utvr.ene na temelju vremena "a

pro(renje $apa%teta, re"ultra dugo "vodt suppl/ #un%ton 'Suppl/ un%ton "a auto&usGradnju ops$r&a #un$%ju "a jedan auto&us uslugu na ln$ magstrala je "natno slo!enj nego"a pojedne putovanja' Jer jedna stvar, postoj dodatn utje%aj na pona(anje operatera, $oj suna &lo $ojoj ra"n promet ma &rojne op%je u pogledu operatvne #lote vel*nu, raspored#re$ven%ja, a ra"ma$ u auto&usu stoj' Operator ponassanje u $ole$tvnm na*na prjevo"a

nje predmet $ol$o stra!vanje modelranje $ao pona(anje $orsn$a' Hon0se=uentl/,gradnju ops$r&a #un$%jama "a ovu vrstu prjevo"a dalje ovs o "rad mnogh pojednostavljvanja pretpostav$e' Znatn radt na ovoj tem je ura.eno po :orlo$ D2>6,2>7'Za ops$r&u $onstrurat #un$%ju "a auto%este ln$ prmjer, po*njemo s dent#$a%jom gra*a'Prvo, ponu.a* mo!e se msao, $ao u prethodnom slu*aju, $ao vladnh agen%ja odgovorna"a "gradnju odr!avanje auto%esta n#rastru$ture' Operater 3 vould &t pr vate l javnauto&usn tvrt$a $oja je povjerena sva$odnevno #un$%onranje auto&usne uslugu' -aregulator je polt*$ enttet $oj sv&anj utje%at na na*n na $oj se operatoru tro($ovoporavo od $orsn$a, to po regulra "&vat ra"nama' orsn% su stvarn jaha*e putovanjaauto&usom du! magstrala'

The do&avlja* %jenu #un$%je je sta $ao u prethodnom slu*aju, a$o je u pra$s s$r& tre&a &t upotrje&ljena u ra"voju magstrala "gradnju odr!avanje #un$%je tro($ova u"maju+


22/36

realan $om&na%ju automo&la auto&usa u o&"r' Vrlo je vjerojatno da "&og njhove te!evveght auto&use sv&anj u"ro$ v(h tro($ova odr!avanja' O&*no u "astupanju #un$%jetro($ova auto&us su pretvorene u automo&ls$oj e$vvalent se mno!enjem &/ odgovaraju+#a$tor Do&*no "me.u l ,9 9'' Oporava$ od do&avlja* %jenu ovs o vrst entteta $oj je

povjeren operatera u auto&use' A$o je operater je prvatna tvrt$a, a "atm pore" %estarnama

& se sredstva "a oporava$' A$o, s druge strane, jo( je jedan operator javnh agen%ja, onda se*esto doga.a da je "u"eta " th tro($ova, a ne oporav$a do&avlja* %jenu je napravo' To se*esto vd $ao jedan o&l$ ne"ravnu su&ven%ju "a javn prjevo"' Ta$o &smo mogl po*et"ravno s operatera %jene #un$%ju, a mogu u$lju*vat $omponentu "a

PRIJEVOZ SUPPLV 65%estarnama pore"a, u" pretpostav$u da su prmjenjene na auto&us tvrt$e' :o!emo

pretpostavt da je ovo "a jednostavnost $omponenta je #$sn tro(a$'Sljede+ $ora$ &o & da dodate operatvn tro($ov auto&us se&e, u$lju*uju+ dre$tne ndre$tne tro($ove' Ovdje je va!no da se ra"l$ujete tvveen0$rat$o0, srednje0, na $raju$rajeva tro($ove' Short0run tro($ov podra"umjevaju da se &roj auto&usa u*estalost

pru!anja usluge ne ra"l$uju, &e" o&"ra na opseg prometa' To nje realan, jer je auto&us tvrt$e

+e &arem mo+ prlagodt planove, *a$ a$o nema dodatnh auto&us su ste*ena' Usrednjoro*nom po$renut #un$%je0a, mo!e se pretpostavt da raspored opera%js$hstrategja mo!e se mjenjat u s$ladu sa prometnm glasno+e' U dugoj vo!nj, mo!e se

pretpostavt da je #lota vel*nu stru$turu ruta mo!e se mjenjat' Za jedan ln$ & tre&ao &tdovoljan da pogledamo dugo "vodt tro($ove, &udu+ da se mo!e pretpostavt da je auto&ustvrt$e mogu 3 vthout (renjem svojh #lota, prlago.avat mjenjanjem raspodjel auto&usma"me.u ln$ove svojh usluga netvvor$' U$upn operatvn tro(a$ & #un$%onaln odnos premaopseg prometa $ao (to je pr$a"ano na sl%' 1,7 W, " $ojh je prosje*na %jenaVolumenVolumenorsn*$o %jene

Vrjednost vremenaVo"arna


23/36

VolumenSl$a 1'7 Ur&an &us serv%e suppl/ s/stem' Da Operator


24/36

6 TRA-SPORTA ton potra!nja A-ALVSIS

#un$%ja mo!e &t "vedena $ao na sl%' 1,7 X' Prmjer ovh #un$%ja su "veden po :orlo$D2>6 pr$a"uju prosje*nu %jenu po putn*$om $lometru otprl$e ta$o' 25, jednom glasno+ena lnj prela" o$o 5 putn$a po satu' : +emo namjerno "&jegl po"vanje na odre.enu%jenu #gure, od ta$ve &roj$e su vjerojatno da +e &t va!e+e samo "a odre.enm sustavma "a$oje su do&l "a $rat$o vrjeme'Tro($ov "a tran"tne opera%je oporava$ je o&*no predmetom "natnu vlast regula%je' To jev(e od uo&*ajene %jene ne "a auto&us $oj +e se postavt javna agen%ja nost malodre$tne odnosu na stvarn prosje*n tro(a$ operatora #un$%ju' Idealno & !eljel trans#ormratu ovom potonjem $orsn$ pr*e #un$%onraju s %jenama shemu da & postgao ne$eoperatvnog %lja, $ao (to je $ompletan tro(a$ oporav$a, djelom*nh tro($ova oporav$a, lma$sm"ranje pro#ta' AS0sumng $oj %jene polt*$ postavljen su na ne$ nvo, npr'

jedna$ prosje*nom operatvn tro(a$ na vso$m prometn volumen, "atm operatera %jene#un$%ja g' 1,7 YQ mogu se pretvara u pr*e #un$%onraju $ao na sl%' 1'7%' Ovaj potonj &se prva $omponenta $orsn$ prosje*na %jena ops$r&e #un$%je l #un$%ju'Za ovo tre&a dodat $omponentu "astupaju vrjednost putovanja vrjeme prpadaju+eneugodnost nelagode putovanja' Odnos ovog tro($a $omponentu $ol*n prometa

pr$a"an je na sl%' 1'7% odra!ava odre.enu operatvnog polt$e auto&usnog sustava'Vrjednost putne neugodnost po*nje vrjeme na odre.enoj ra"n, ovsno o rasporedumnmalna u*estalost operater smatra da je "vedvo na rela%j *a$ sa vrlo malo prometa'Vrjednost vrjeme je napravljen od dvje $omponente, travel vrjeme raspored vrjeme$a(njenja' a$o se pove+ava promet, $apa%tet sustava na najmanju uslugu #re$ven%ja je

prstupla, a operator "apo*nje pove+at #re0=uen%/ usluge na putu' Ovo +e re"ultratsmanjenjem $a(njenja u rasporedu, a tme je vrjednost u vremenu neugodnost na

putovanju' Ovo smanjenje se nastavlja $ao #re$ven%js$e usluga pove+an je do jedne oddvje ogran*ava se pr&l!la' - sposo&nost operatera "a dodavanje usluge na rela%j jeogran*eno, odnosno $apa%tetom od auto%este je prstupla "agu(enja po*nje pojavljvat'Blo $oj od ova dva & re"ultralo u pove+anju travel vremena, prvo je re"ultralo putn%moraju *e$at du!e "&og auto&us su pun, a drug je re"ultralo putna vrjeme sva$ auto&us

pove+ava "&og "agu(enja' :ogu+e je, naravno, "a o&je ove pojave se javljaju stovremeno, alto se mora napomenut da "agu(enja na auto%estu s$lju*vo "&og pove+ane $ol*ne auto&us

javlja samo $ada je putn*$ promet je vrlo vel$ volumen' Jedna tra$a poslu!vanje auto&usmogu normalno nost o$o 2 auto&usa po satu, a$o je to auto%esta tra$a) ovog vvould

prevest u o$o 5' putn$a na sat' Ca$ $ada je tra$a je u pogonu s ogran*enm prstupom, vel$e $ol*ne putn% mogu se odvja pred "agu(enja pojavljuje' Re"ultat"&rajanja je vo"arna vrjednost vremena neugodnost & predstavljalo u$upno $orsn$

prosje*nu %jenu, a tme ops$r&u #un$%ju "a usluge, $ao (to je pr$a"ano na sl%' 1'7%'Imajte na umu da je ovo ln$ ops$r&a #un$%j ne u$lju*uje &lo $oje druge prstupne ve"e$oje sv&anj &t poslu!vanje stog prometa'


25/36

PRIJEVOZ SUPPLV 66Svstem Suppl/ un%tonl smo "anteresran "a ops$r&u #un$%ju "a auto%estu u"ma $ao sustav $ojQ er 3 es o&jeautomo&le auto&usnog prometa, onda je mogu+e $om&nrat dva ln$aQ uppl/ #un$%je "aove usluge do&t sustav ops$r&e #un$%ju' To se mo!e o&avt paralelno spajanje #un$%ja

shovvn u smo$ve' 1'd 1'7%' Va!no je napomenut da $ada se to agrega%je, sl*no jedn%eopseg prometa tre&aju se $orstt da se e#e$t "agu(enja o&ra*unava "a sva$o mto na*nu"et u o&"r prsutnost vo"la u drugm na st na*n auto%estom' Za mjerenje prometa,mogu+e je pretvort u &lo *e$anja putn$a proto$ stopama' Za u"maju+ u o&"r u*n$e"agu(enja, ne$e pretpostav$e o prometu mK mo!e &t, l to*nje, jedan teratvn postupa$ semo!e $orstt $a$o & odgovarat prometa na sva$ na*n $oj je podra"umjevao u #un$%jsustava ops$r&e s prometom mK preu"eth u "ra*unavanja putnh puta u sva$u ve"u suppl/#un%ton' Ovo se naj*e(+e "vod u anal" mre!a transporta $or(tenja ra*unala temeljenhalgortama'8a & se to paralelno spajanje na ln$ ops$r&a #un$%je, potre&no je usvojt pravla dodjele

prometa' Jednostavne ravnote!e pretpostav% mogu se napravt u ovom slu*aju, a$o, $a$o jeranje spomenuto, ovo je samo jedan od mnogh prometnh pravla "adat$u $oj se mo!e$orstt' V(e o ovoj tem je o&ja(njeno u Poglavlju' 6 $oja se &av "&orom ruta anal"a' U

pretpostav% ravnote!e vode na vodoravnu "&rajanja dva ops$r&a #un$%je $ao (to je pr$a"anona sl%' 1'>'Suppl/ prosje*n tro(a$ $orsn$al lSl$a 1'> Sustav ops$r&e magstrala #un$%ju "a poslu!vanje auto&usne automo&ls$

promet':e.utm, "&og *njen%e da je jedan od ova dva ln$a #un$%je, da od auto&usnog usluga, nje$onve$san, spajanje nje &a( $ao jednostavan $ao (to je o&ja(njeno u prethodnom odjelj$u,

"asluga ne$h ds$usja' Osvr%hu%h se g' 1,>, mo!e se prmjett da sve do$ je volumen prometa spod V@, nvo na vvh%h


26/36

67 TRA-SPORTA ton potra!nja A-ALVSISautomo&ls$oj supplv #un$%ja "jedna*uje da od auto&usnog u" mnmalnu uslugu#re$ven%ja, al je promet +e &t do"na*ena na automo&le prema e=u0l&rum pretpostav$e'To je "&og toga jer je ravnote!na to*$a E gdje dvje #un$%je $r! ne predstavlja sta&lnuravnote!u' A$o je opseg prometa na E, al je slu!o od auto&usnog, onda +e platt "a ne$e od

prometa u smjen u automo&le, *me n%urrng n!u prosje*nu %jenu $oju je, $a$o jena"na*eno lovver vrjednost automo&ls$oj ops$r&a #un$%ju na ljevoj E ' To & ta$o.erre"ultrat poma$om na pogor(avanje usluge auto&usom pove+anje u prosje*an tro(a$ "a tajna*n te & stoga pre%ptat daljnj poma$ na automo&le, al je do prometne $orst na na*n$oj s$lju*uje auto&us, "a $oj je suppl/ #un%ton & se sada dosegla vrjednost 59' Isto se,naravno, vrjed "a &lo $oj opseg prometa manj nego na E' Za &lo $oju to*$u na pravo E manje od volumena V@, st vvould pojavt a$o prometa l &lo $oj do je slu!o odauto&usnog4 da +e &t je#tnj "a ne$e putn$e da pre&a%mo u automo&le $a$o & se

s$orstl donjem ops$r&a #un$%ja na ljevoj E' Ova smjena +e u"ro$ovat pogor(anjeauto&usnog ra"nu usluge v(e +e u&r"at do to*$e E poma$ je postgnut , $oja, $ao (to smovdjel gore, nje sta&lna ravnote!na to*$a' -a volumene ve+e od V@, jednostavnehor"ontalne "&rajanja dva ln$a ops$r&e #un$%je +e re"ultrat u sustavu #un$%ju' Prmjettda se smanjuje do sustava ops$r&e #un$%ja smanjuje &r!e od auto&usnog ve"u #un$%ju,

&udu+ da je sustav #un$%ja predstavlja dodata$ od auto&usnog smanjuje #un$%ju "a sveautomo&le suppl/ #un%ton' -a prmjer, na vrjednost sustava ops$r&e S


27/36

sve"a$a'

PRIJEVOZ SUPPLV 6>nastale u sve" agrega%je $orsn$ &ahavor operatora, $ao pona(anje' A$o' -a prmjer,

pretpostavlja se da operator djelovat na ra"nu vso$e #re$ven%je $a$o & prvu$l putn*$om prometu *a$ $ad je stvarn promet spod VA, "atm auto&usom ln$ #un$%ju & maladruga*j o&l$ agrega%je & re"ultat u drugom sustav ops$r&e #un$%ja *a$ $ada st

odr!avanje ravnote!e pretpostav$e' U uspored& s g' 1,>, ops$r&a #un$%ja "a operatora $ojne smanjuje u*estalost uslugu $ada opseg prometa opada & "gledat $ao (to je pr$a"ano na


28/36

sl%' 1'2' Glupan hor"onta Osm 3 vould prmjenjuju (rom raspon volumena re"ultraju+sustav #un$%ja +e &t $onve$sn'InterHt/ Zra*n prjevo"a$o & se po$a"at "gradnju jedne #un$%je "a ops$r&u slu*aju me.ugrads$ "ra*n prjevo",smatramo jednostavan sustav se sastoj od dva aerodroma poslu!vanje dva grada na ne$e

udaljenost' -a&avu putn*$og "ra*nog prometa "me.u th dvaju "ra*nh lu$a predstavljajuuo*ene $orsn$ prosje*nu %jenu #un$%ju' In long0dstan%e ar travel, ova #un$%ja jedomnrao "ra$om "&vat, $oj "ravno ovs o tro($u oporav$a shemu $oju $orst"ra$oplovna pru!anje usluga te je pod utje%ajem regula%je tr!(nh $ara$terst$a' ovvever,da & vdjel ovu #un$%ju ops$r&e u stom perspe$tve $orst "a druge vrste prjevo"a, to jevrjedno raspravt ulogu sva$og od a$tera $oj su u$lju*en u pru!anje prjevo"a u ovomslu*aju'Prvo (to mo!emo utvrdt dva do&avlja*a' Prv aerodrom je vlast $oja grad aerodromn#rastru$ture, a drug je vlada $oja se *esto gra va!nu ulogu u #nan%ranju gradnjeaerodroma' Ova dva do&avlja*a nastat tro($ov $oj su "ravno normalno oporavo od"ra$oplovne $ompanje putn$e pre$o pore"e prstoj&e' U SA80u, to je uo&*ajeno "a

arports da naplatmo arlnes odred(ne na$nada drugh prostora u svrhu "najmljvanjaoporavt tro($a operatvnog aerodroma servsranje duga $oj se $orste "a #nan%ranje"gradnje' Vlada optu!uje se arlnes pore" u o&l$u na$nade "a regstra%ju sl' putn$a

pore"e prstoj&e pro%jenjuju na temelju vrjednost "ra$ %jene Do&*no je po stop od 7 posto' Ov tro($ov su tada do&avlja* oporavljene "ravno pojavljuje $ao #$sne $omponentetro($ova #un$%je, arlnes putn%ma' :o!emo potom utvr.uju dva operatera' Prv aerodrom

je organ, $oj sv&anj pode(avanje operatvnh postupa$a u s$ladu sa prometnm uvjetma, $ao(to su pod"anje odred(ne prstoj&e du


29/36

7 TRA-SPORTA ton potra!nja A-ALVSISsuppl/ #un%ton o&*no smanjuje s volumen, (to u$a"uje na smanjenje $a(njenja u rasporedu,al onda opet (to pove+ava "a$r*enost e#e$t pojavljuju' The suppl/ #un%ton #or the usersmght loo$ as shon n g' 1'22, h%h s dran to llustrate ho

Useraverage%ostValue o# tme and n%onvenen%eAr #are n%ludng taKesPassenger volume gure 1'22 Suppl/ #un%ton #or long dstan%e ar travel'the ar #are s a predomnant %omponent o# total average %ost #or long0dstan%e ar travel' oreKample, #or a 10$m trp, the ar #are mght &e o# the order o# 1 and the travel tmeapproKmatel/ @ h' At a value o# travel tme o# sa/ 72 h, the total value o# tme #or the trpould &e 19' I# one adds to that a dela/ tme o# 9 h due to ether %ongeston or then%onvenen%e o# s%hedules, then the total value o# travel tme n%ludng dela/ ould &e on

the order o# @, or a&out 29 per%ent o# the total trp %ost' In the *a(e o# short0haul travel, sa/#or a trp o# 1 $m, the p%ture ould &e d##erent' The ar #are mght &e o# the order o# @and the travel tme a&out l h' I# e add another 9 h due to %ongeston or to s%hedule dela/,then the total tme value #or the trp ould &e a&out 9@, h%h s nearl/ 5 per%ent o# thetotal trp %ost' The suppl/ #un%ton #or a short0haul ar serv%e mght loo$ as shon n g'1'29'Gven the eKample o# long0dstan%e ar travel, e assume that the ar #are alone represents theuser suppl/ #un%ton' In ths *a(e, n order to %onstru%t ths #un%ton, e ould need tounderstand the pro%ess &/ h%h the ar #are s determned' Ths depends largel/ on to#a%tors' The #rst s 3vhether the #are s regulated &/ a government nsttuton or not' These%ond, n the *a(e o# un0regulated #ares, s the stru%ture o# the mar$et n h%h the serv%e s

&eng o##ered' In part%ular, t s mportant to $no hether the mar$et s that o# a monopol/here one arlne determnes the #are that &est suts ts o&je%tves, or 3vhether the mar$et s%ompettve n vvh%h the #are s set a%%ordng to the lovvest level o##ered &/ an/ arlne n themar$et and s not at the ds%reton o# an/ sngle arlne, at least n prn%ple' Ths provdes usth a good eKample o# ho pr%ng and mar$et stru%ture a##e%t the suppl/ #un%ton ntransportaton'


30/36

7 TRA-SPORTATIO- 8E:A-8 A-ALVSISsuppl/ #un%ton usuall/ de%reases th volume, nd%atng a redu%ton n s%hedule dela/s, &utthen n%reases agan as %ongeston e##e%ts appear' The suppl/ #un%ton #or the users mght

loo$ as shon n g' 1'22, h%h s dran to llustrate hoUseraverage%ostValue o# tme and n%onvenen%eAr #are n%ludng taKesPassenger volume gure 1'22 Suppl/ #un%ton #or long dstan%e ar travel'the ar #are s a predomnant %omponent o# total average %ost #or long0dstan%e ar travel' oreKample, #or a 10$m trp, the ar #are mght &e o# the order o# 1 and the travel tmeapproKmatel/ @ h' At a value o# travel tme o# sa/ 72 h, the total value o# tme #or the trpould &e 19' I# one adds to that a dela/ tme o# 9 h due to ether %ongeston or then%onvenen%e o# s%hedules, then the total value o# travel tme n%ludng dela/ ould &e onthe order o# @, or a&out 29 per%ent o# the total trp %ost' In the *a(e o# short0haul travel, sa/#or a trp o# 1 $m, the p%ture ould &e d##erent' The ar #are mght &e o# the order o# @and the travel tme a&out l h' I# e add another 9 h due to %ongeston or to s%hedule dela/,then the total tme value #or the trp ould &e a&out 9@, h%h s nearl/ 5 per%ent o# thetotal trp %ost' The suppl/ #un%ton #or a short0haul ar serv%e mght loo$ as shon n g'1'29'Gven the eKample o# long0dstan%e ar travel, e assume that the ar #are alone represents theuser suppl/ #un%ton' In ths *a(e, n order to %onstru%t ths #un%ton, e ould need tounderstand the pro%ess &/ h%h the ar #are s determned' Ths depends largel/ on to

#a%tors' The #rst s 3vhether the #are s regulated &/ a government nsttuton or not' These%ond, n the *a(e o# un0regulated #ares, s the stru%ture o# the mar$et n h%h the serv%e s &eng o##ered' In part%ular, t s mportant to $no hether the mar$et s that o# a monopol/here one arlne determnes the #are that &est suts ts o&je%tves, or 3vhether the mar$et s%ompettve n vvh%h the #are s set a%%ordng to the lovvest level o##ered &/ an/ arlne n themar$et and s not at the ds%reton o# an/ sngle arlne, at least n prn%ple' Ths provdes usth a good eKample o# ho pr%ng and mar$et stru%ture a##e%t the suppl/ #un%ton ntransportaton'


31/36

TRA-SPORTATIO- SUPPLV 72S%hedule dela/


32/36

79 TRA-SPORTATIO- 8E:A-8 A-ALVSISno suppl/ #un%ton n the %onventonal sense &ut a suppl/pont' The pr*e s #Ked atpN andll %hange onl/ # the demand, and hen%e the margnal %urve #un%ton, %hanges'The other mar$et %ondton s that o# per#e%t %ompetton, n h%h the pr*e s #Ked n themar$et and s not n#luen%ed &/ the &ehavor o# an/ ndvdual arlne' rom the pont o# veo# %onstru%tng the suppl/ #un%ton, ths stuaton s smlar to that hen the #are s #Ked &/ aregulator/ a%ton' The stuaton s dep%ted n g' 1'2@, here the #Ked ar #are s gven &/ p'The average andAr #are

gure 1'2@ Suppl/ o# ar transportaton n a %ompettve mar$et'margnal %ost #un%tons #or an arlne are shon on the same dagram' At the pont here the


33/36

margnal %ost:H e=uals the #Ked pr*e, h%h n ths *a(e ould also &e the average andmargnal revenue, the arlne ll o##er a suppl/ o# v3' O##erng an/ volume other than v3ould &e also pro#ta&le &ut ould not generale maKmum total pro#ts' I# the arlne o##ersmore than v3, then pro#ts ll de%rease untl at V9 the/ ll vansh sn%e the arlne


34/36

TRA-SPORTATIO- SUPPLV 71the demand #un%ton as ell' Hhanges n the nature o# the demand #un%ton ll a##e%t the

pr*e %harged, and hen%e the suppl/ o# transportaton'PROBLE:S

1'2 The #ollong graph shos the demand and %ost #un%tons related to an ur&an mass transts/stem' Ind%ate the #ollovvng graph%all/4Da The tar## and tra##% volume resultng #rom a strateg/ to maKm"e total revenues to thetranst %ompan/'D& Tar## and tra##% levels resultng #rom a strateg/ to maKm"e the pro#ts o# the transt%ompan/'D% Tar## and tra##% levels resultng #rom the strateg/ to maKm"e usage su&je%t to the%onstrant that operatng vara&le %osts must &e %overed'Dd Tar## and tra##% levels resultng #rom the strateg/ to maKm"e total net &ene#ts Dtoso%et/'De h%h o# the a&ove strateges /elds the hghest %onsumer surplus[

l :argnal %ostAverage total %ostTra##% volume gure P1'2 In#luen%es on the suppl/ o# transportaton'1'9 Gven a regon th %ommuntes A, B, H, and 8 %onne%ted &/ the hgha/ netor$shon &elo th dstan%es nd%ated n $lometers' A produ%t s to &e made o# ood, steel,and la&or' or ea%h ton o# the produ%t '7 t o# ood and '9 t o# steel and 2 or$er0hours o# la&or are ne%essar/'


35/36

7@ TRA-SPORTATIO- 8E:A-8 A-ALVSIS

Transport %osts are as #ollos4oodSteelProdu%tTermnal9'Mt 1'M2 5'MtLne0haul'9Mt0$m '@Mt0$m 'Mt0$mgure P1'9 gha/ transportaton %ost #un%tons' DA Short0run total %ost) DB short0runaverage and margnal %osts) DH long0run total %ost) D8 long0run average and margnal %osts'Resour%es are avala&le at the #ollong lo%atons, at the nd%ated %ost per ton,A B H 8Steel 9 95 \ \ood \ \ 1 @5ourl/ age rates 5' @' 5' 5'58emand #or #nal produ%ts eKsts at B, H, and 8 and s eKpressed &/ a demand #un%ton o# thegeneral #ormhere =0t =uantt/ o# the produ%t sold n the th mar$et P pr*e n the th mar$etIn part%ular=& 9@0' 3p& @,' 9@0' 9@M[# =dl]O0O']5pdThe produ%t s manu#a%tured under %ondtons o# %onstant returns to s%ale and s produ%ed at

onl/ one lo%aton'Da here ll produ%ton o%%ur, assumng that lo%aton s determned &/ an e%onom%%al%ulus[D& hat =uantt/ o# resour%es ll &e shpped #rom ea%h sour%e[D% hat =uantt/ o# produ%t ll &e shpped to ea%h mar$et[Dd hat are the ln$ demands #or transportaton Dn tons[1'1 The netor$ shon &elo nd%ates the transportaton %osts &eteen the three %tes A, B,and H' These %osts are n dollars per ton #or the movement o# potatoes' Potatoes are produ%edonl/ n %t/ A and are demanded onl/ n %tes


36/36

REERE-HES -% Vor$, 2>69' eeler, T', and ' Small4 ;On the Bnvonmemal Hosts o# Varous Trans0:DT Press' Ham&rdgt, :ass'' 2>6>'lag, -% Vor$, pp' 199016, 2>6'00000000000004 ;Inrodu%lon 2 Transponauon Engnetrng and Plannng,;:%Gra0lL Boo#% Hompan/' -e Vor$' 2>67'

planiranje prevod

Documents