anglo amerika

5/22/2018 Anglo Amerika

1/22


2/22

ANGLOAMERIKA

1. UVODANGLOAMERIKAje dio Sjeverne Amerike u kojem prevladavaju engleski jezik i kultura (Anglo-Saksonci).To je prostor Kanade i SAD-a koje su odvojene tj. povezane granicom dugom 8 900 km. Angloamerika jeprostor sjeverno od rijeke Rio Grande gdje je dominirao engleski kulturni utjecaj, ali to nije bio jedini utjecaj. UQuebecu dominira francuski jezik, kultura i nain ivota i razmiljanja. U sjevernoj Kanadi i na Aljasci iveEskimi i Indijanci u vie od 2 500 rezervata s brojnim dijalektima pa je jezik meusobnog sporazumjevanjaengleski.Angloamerika i Latinska Amerika su europski pojmovi, a ameriki su Sjeverna, Srednja i Juna Amerika (koji semoda upotrebljavaju iz obzira prema domorocima i neengleskim doljacima).Kanada i SAD su po gospodarstvu meu vodeima na svijetu. Materijalno su bogate, s visokim standardom ivelikim politikim i vojnim utjecajem za razliku od Latinske Amerike koja pripada krugu nerazvijenih zemalja iovisi o zemljama Angloamerike.VELIINA Zrana udaljenost Atlantik-Pacifik iznosi 4500 km, eljeznica od San Franciska do New Yorkaduga je 4800 km, a od Halifaxa do Vancouvera 6 250 km. Od Floride do Hudsonova zaljeva (luka Churchill)ima vie od 5 200 km te jo 2 000 km do Beringova prolaza.KRAJNJE TOKE Angloamerika se nalazi na zapadnoj i sjevernoj polutci. Udaljenost krajnji jug-krajnji

sjever iznosi 47geografske irine. Od 25

SG na krajnjem jugu - RT SABLE (krajnja kopnena to

ka) do 72

SG, RTA MURCHINSONA na krajnjem sjeveru (krajnja kopnena toka). Key West na krajnjem jugu je 100

km udaljen od tropa (sjeverne obratnice). Od krajnjih otoka na jugu na 24 SG (KEY WEST) do RTASHERIDAN na otoku Ellesmere [elzmir]na 82SG razlika u geografskoj irini iznosi 58. Cape Sheridan je nasamo 8juno od sjevernog pola.Udaljenost I-Z. Krajnja kopnena toka na istoku je RT ST.LEWIS (Labrador) na 56ZGD, a na zapadu RTPRINCE OF WALES (krajnji istok Aljaske) na 168ZGD. Ako se uzmu otone skupine, krajnja istona toka jeRT SPEAR na Newfoundlandu na 4730 ZGD, a krajnja zapadna toka je otoje ATTU u Aleutima na 172IGD pa je razlika u geografskoj duini izmeu istoka i zapada 13830.POLOAJ Cjelokupna povrina Angloamerike zauzima sredinji poloaj na zapadnoj hemisferi. Nalazi seizmeu dvije vane kopnene mase Azije i Europe. Oceani je dijele od razvijenih zemalja: Pacifik od Japana, aAtlantik od zapadne Europe. Beringov prolaz, koji je odvaja od Azije, irok je samo 82 km, a ako se uzmu u

obzir otoci irina je samo 8 km. Sjeverni dio Angloamerike blii je Europi od junijeg. Od Labradora doGrenlanda ima 800 km, od Grenlanda do Islanda 230, a od Islanda do Velike Britanije 800 km. Na jugu,udaljenost od Lisabona do New Yorka iznosi 5340 km.

2. POVIJESNI OKVIRPretpostavlja se da su Ameriku istovremeno poeli naseljavati i s azijskog i europskog kontinenta. Neki smatrajuda su Kinezi doseljavali u razdoblju 5-11.st., no to nije dokazano, kao to nije dokazano ni doseljavanje Fenianai Rimljana.Prvi su kolonizirali Ameriku Vikinzikoji su do nje doli u nekoliko faza: iz Skandinavije na Island 860., u 10.st.na Grenland i Vinland (New Foundland). Prvi je na tlo Amerike doao Bjarne Herjulfsson. On ju je prvi ugledao986.godine. 1000.godine do New Foundlanda i Nove Scotie dolazi Leif Erikson. 1008. Torfin pokuava osnovatikoloniju. Njegov sin, Snorre je prvi bijelac roen u Americi.

Amerika je zaboravljena do 1492., kada Kolumbodolazi do otoka Botl koji naziva San Salvador. John Cabot1497. otkriva obale Sjeverne Amerike-Labrador, Giovanni Verrazanou slubi francuskog dvora 1523. obaleSjeverne Karoline. Tom prostoru daje ime Nova Francuska. Jacques Cartier 1534. plovi uzvodno uemSt.Lawrenca. Kod naselja Hohelanga (staro indijansko naselje) postavlja temelje Montreala. 1585. Davisistrauje prostor izmeu Grenlanda i SI Canade. Po.17.st. Samuel Champlainplovi uz St.Lawrence i postavljatemelje Quebeca (jedini grad sjeverno od Rio Grandea s bedemima). Francuski trgovci i traperi idu dalje nazapad te otkrivaju Velika jezera. Groselliers i Radison dolaze do donjeg toka Mississippia. Trgovci LouisJolliet i Jacques Marquettprolaze srednjim tokom Mississippia. 1672. uvruju da se rijeka ulijeva u Meksikizaljev, ali zbog bojazni od Indijanaca (Cherokee) ne dolaze do ua. 1682. ue rijeke otkriva La Salle kojiosniva francusku koloniju Louisianu.


3/22

Nizozemci istrauju krajnji sjever Kanade i SAD-a. Henry Hudson 1611. otkriva rijeku i zaljev na sjeveru.Kasnije su oba lokaliteta nazvana po njemu. Na uu rijeke Hudson sagraena je utvrda New Amsterdam, danasNew York.1615. Baffinistrauje kanadski polarni arhipelag. Francis Drake1578. prolazi kroz Magellanov prolaz i Tihimoceanom plovi do Kalifornije.Bering1728. u slubi ruskog carskog dvora otkriva prolaz izmeu Azije i Amerike. 1730. Grozdovse iskrcavana suprotnu obalu. Prikljuuju mu se Bering i irkov. Prostor Alaske dobiva ime rt Grozdov. 1768. Krenicini

Levaevukljuuju Alasku u ruski posjed. 1867. Rusija prodaje Alasku SAD-u za 7 mil.dolara.

3. RELJEF

1. KANADSKI (LAURENCIJSKI) TITNajstariji prostor, stariji je od 4 mrd godina. U pretkambriju je preko Grenlanda i skandinavskog tita biopovezan sa prakopnom Angarom (zapadno od Sibirske nizine). Juno je bio Tethys. Kanadski tit se pruaistono od rijeke MacKenzie, uz Velika jezera, juno od Ontaria i SI uz St.Lawrence. Zove se tit ne zato to imaoblik ispupenog tita ve prevrnutog. Srednji, najnii dio potopljen je Hudsonovim zaljevom. Ka istoku seizdie na 500-600 m na Labradoru. Na zapadnoj strani se sputa i nestaje pod mlaim sedimentima iz glacijalnogdoba i to na liniji jezero Woods-Winnipeg-Veliko Ropsko jezero-Veliko Medvjee jezero-Arktik. Konani oblikdobio je u pleistocenu kada je led koji je bio debeo nekoliko 1 000 m pod utjecajem gravitacije bio potiskivan ibrusio nie dijelove (depresije). Zato su nastala ledenjaka jezera. U sastavu stijena prevladavaju pretkambrijskieruptivi i metamorfiti. Bogati su eljeznom rudom, ugljenom, zlatom, dijamantima i, najbogatiji na svijetu,niklom. Kanadski tit je klimatski nepogodan. To je prostor E klime, prostor tundre te smjene tundre icrnogorine ume na sjeveru i tundre i tajge junije. Prostor je rijetko naseljen. Plodno tlo je uz Huron i Ontario,a sjevernije je najvea umska povrina Kanade. Rastu kanadska jela, ari, omorika. Glavne gospodarske granesu rudarstvo i umarstvo. ume daju osnovu za industriju drva i papira (Kanada je vodea u svijetu poproizvodnji papira).

2. APPALACHIANJuno od Kanadskog tita pravcem SI-JZ, od New Foundlanda do Alabame u duini od 2 500 km u kopnenomdijelu protee se gorje Appalachian. 2 500 km od poluotoka do rta Gaspe do Birminghama na jugu Alabame tejo 500 km u otonom dijelu Newfoundlanda.Appalachian nije jedinstven. Svi dijelovi nisu nastali istovremeno. Razlikujemo dva dijela:

Istonidio je stariji, graen je od prekambrijskih stijena i nastao je kaledonskim nabiranjem (ordovicij-silur) na liniji Newfoundland-kanadske istone provincije-SI dio Nove Engleske-zaravan juno od New Yorka.

Zapadni, mlai dio nastao je hercinskim nabiranjem u periodu od devona do perma.

Uzduno se dijeli u: A) JZ dio do rijeke Hudson i Birminghama na jugu B) Sredinji dio C) SI dio

A)JUGOZAPADNI DIO je geoloki i reljefno najkompleksniji jer je nastao u dva razliita perioda i obuhvaa

stare Appalachian planine na istoku (prekambrij, paleozoik) i na zapadumlai dio koji je nastao nakon to sestari kaledonsko-paleozojski pod unutranjim silama izdigao. Danas je i istoni i zapadni dio prekriven mlaimnaslagama. Svaki od ova dva dijela ima svoj istoni i zapadni dio.A1) ISTONI DIO JUGOZAPADNOG DIJELAA1a) Istoni dio starijeg istonog dijela prua se od kontakta Appalachian gorja s obalnom nizinom. To jetektonska linija Fall line du koje su rijeke napravile brzace i prema zapadu obuhvaa umske obronke na visini360-450 m. Na istoku je zaravnjen dio koji se naziva Piedmont.A1b) Zapadnidio se nastavlja umskim planinskim lancima (prave Appalachian planine) i ima dva dijela. Junidio je neizlomljena planinska masa - dva planinska lanca. To su Great Smokey s najviim vrhom ClinghmanDoms (2 025 m) i juno Blue Ridge s najviim vrhom gorja Appalachian Mt.Michellom (2 037 m). Sjeverni jedio razlomljen i prekinut tokovima rijeka.


4/22

A2) ZAPADNI DIO JUGOZAPADNOG DIJELAA2a) Istoni dio zapadnog mlaeg dijela graen je od paleozojskih slojeva irine od 40 do 130 km. Tu suudoline i grebeni. Svoje su tokove tu formirale sve vee atlantske rijeke: Shenandoah [enandoe], Tennessee,Potomac Ovaj dio zavrava na sjeveru linijom Allegheny [aligeni]Front (tektonska rasjedna linija).A2b) Zapadnidio nalazi se zapadno od Allegheny Fronta. Graen je od neporemeenih paleozojskih slojeva naprostoru Allegheny platoa. Visina platoa je 1200 m na podruju Zapadne Virginie, preko 600 m u Tennesseeu iKentuckyu do manje od 200 m uz jezera Erie i Ontario. Ovdje su najbolje naslage ugljena tj. tu je Appalaki

ugljenosni bazen (coal field)-najbogatije naslage u cijeloj Sjevernoj Americi. Plato zavrava juno od rijekeHudson.

B) SREDINJI DIO Appalachiana nalazi se na prostoru Nove Engleske, SI od Hudsona. Podloga jepretkambrijske i paleozojske starosti, a pretkambrijski slojevi su uglavnom na podruju visoja Nove Engleske.Zona grebenih udolina zavrava zapadno od Hudsona i nastavlja se na sjever k dolini-jezeru Champlain i ponirepod naslagama St.Lawrenca. Tok Hudsona dijeli ovo podruje u dvije cjeline.Zapadni dio poinje planinama Caatskil i nastavlja se na sjever planinama Notre Dame i Shick-Shock. Stijene suuglavnom od vrstog bazalta i zovu se monadnock prema planini Monadnock u New Hampshireu. RijekaConnecticut dijeli visoje na dvije cjeline: zapadne (zelene) Greenmountains planine (1 300-1 400 m) i istoniWhitemountains (Mt Washington 1 929 m).

C) SJEVEROISTONI DIO se protee od srednjeg dijela drave Maine do Newfoundlanda sa velikim,masivnim i vrstim bazaltom pretkambrijske starosti koji je izgradio reljef otoka New Brunswicka, Nove Scotie idoline Cape Breton. Oko njih su mlai slojevi iz perma i karbona.

3. KORDILJERI (14.3.2001.)Kordiljeri se proteu kroz zapadni dio Amerike od Alaske do Ognjene zemlje (Tierra del Fuego). To je najduiplaninski lanac na Zemlji. Obuhvaaju 1/3 povrine Angloamerike. U Angloamerici se zovu Rockys u iremsmislu, a u uem se izdvajaju tri manje cjeline u smjeru I-Z. Najistoniji dio Rockys-a je Rocky Mountainsodnosno Stjenjak, a najzapadniji je Pacifiki obalni niz. Izmeu ove dvije cjeline je sredinja zavala (visokiravnjaci). itav ovaj prostor nastao je u tercijaru tj. alpskom orogenezom. Proces je bio najintenzivniji od krededo tercijara, a slijede procesi egzogenih sila (erozija, denudacija, glacijacija).

A) ROCKY MOUNTAINS (STJENJAK)Rocky Mountains je najdui planinski lanac Angloamerike koji se protee od Brooksova gorja (sjeverna Alaska)preko Kanade do 35SG. Tercijarno izdizanje praeno je vulkanskom i tektonskom aktivnou. Taj proces jepoznat pod imenom Laramide Revolution. Najjai proces je bio u dijelu Rocky Mountains Trench. To je 144 kmdug tektonski jarak koji se protee u smjeru S-J od toka rijeke Liard (Kanada) do Fleathead Lake (Montana).Unutar Trencha formirali su se rijeni tokovi koji teku prema Pacifiku. Najjuniji je tok Columbie, sjevernije suFrasier, Finley i Skeene. Druga osobina ovog podruja su jo uvijek aktivni vulkani, u prosjeku preko 3 000 mnadmorske visine (to su najvei vrhovi Stjenjaka: Mt.Robson 3 954 m (Kanada), Grand Tatun 4 197 m na granicis visokim ravnjacima u Wyomingu, Mt Elbert 4 399 m u Coloradu. Sam Stjenjak unatoduljini i visinama nijebio velika prepreka za odlazak na zapad jer se postepeno izdizao, a rijeke su formirale prolaze. Rijene doline supravci kretanja prema Pacifiku.1. Tok Columbie okosnica je oregonskog puta (Chicago-Saskatoon-Columbia-do Portlanda)

2. Tok rijeke Plate-juni dio Stjenjaka-visoki ravnjaci-San Francisco3. ALCAN (Alaska-Canadian Highway): tok Columbie-tok Frasier-tok rijeke Yukon tok Liard [lijard]U junom dijelu (Utah, Wyoming, dio Idaha), na tektonskom jarku formirali su se brojni vulkanski izljevi,posebno u nacionalnom parku Yellowstone (3 000 gejzira, najvei je Veliki djed koji je izbaciva svakih 36 mindo erupcije Mount St. Helens kada je dolo do poremeaja pa sada izbaciva vodu svakih 51 min).


5/22

B) SREDINJA ZAVALAZapadno od Stjenjaka su visoki ravnjaci (zavale). One se proteu izmeu Stjenjaka i Pacifika, te od granice sMeksikom do Alaske. Zavale se postupno suavaju i sputaju prema sjeveru. Na jugu su visine 2 000-3 000 m, ana sjeveru se sputaju do razine mora. Od sjevera prema jugu idu ovim redom: Yukon plato, British Columbia(Fraser) plato, Columbia plato, Veliki bazen, Gila plato, Colorado plato.1) Najvii je plato Coloradagdje se rijeka usjekla u paleozojske slojeve. Rijeka je stvorila najdublji kanjon nasvijetu (1 600 m) koji se sputa s 3 350 na 1 520 m. Usjecanje je bilo popraeno izdizanjem paleozojskih slojeva.

Sam plato je u prosjeku na 2 000 m. Tu je. Klima je vru a, pustinjska. To je bezvodan prostor, na jugu kojeg jegrad Yuma, toka s najmanje padalina u Angloamerici (77 mm / god). Na istoku je manji i nii Gila plato [hila].2) Veliki bazen(Great Basin) je dio velike zavale izmeu Stjenjaka na istoku i planinskih lanaca Sierra Nevadena zapadu, sjeverno od Colorada. Ispresijecan je planinskim lancima i dolinama u smjeru I-Z. Unutar njega upravcu S-J (L-Z-I) postoji nekoliko zasebnih planinskih lanaca. Na istoku je najvei vrh s 3 700 m u Wasatchgorju. Unutar dolina su periodini tokovi rijeka. Klima je pustinjsko-stepska. Karakteristika Velikog bazena su,zbog male koliine padalina, visokih temperatura i isparavanja, periodina jezera i slane pustinje, a na rubovima,u podnoju planina ima stalnih jezera. Na istoku je Great Salt Lake (Utah) koje zauzima povrinu od 5-6 000?km2. Jezero mijenja povrinu i razinu to ovisi o godinjim koliinama padalina, a zbog navodnjavanja sesmanjuje.Jezero je iz pleistocena i reliktno je jezero-ostatak ranijeg jezerskog oblika iz postglacijalnog razdoblju.To se jezero zove Boneville i bilo je deset puta vee od dananjeg jezera ta mu je razina bila 300 m via.3) Sjeverno je plato rijeka Columbia i Snake plato (Columbia-Snake plato). Ovaj prostor je podruje jake

vulkanske aktivnosti zbog koje je dolo do jakog taloenja lave. Negdje su naslage lave debele do nekolikostotina metara dubine (i 600 m) pa se govori o moru lave.4) Sjevernije je zavala British Columbie(ili plato rijeke Fraser) koja je slinih osobina. Rijeka Fraser je jo uai ovdje su se Kanadske planine (dio primorskog planinskog niza) isprijeile u otjecanju lava prema Pacifiku. TokFrasera i Finleya je glavni pravac prodora na Pacifik s kanadske strane.5) Najsjevernija i najnia je zavala (plato) rijeke Yukon do Beringova prolaza. Prosjena visina na jugu je400 m (sjeverno od British Columbie), a zavrava na razini mora na prostoru Beringova mora.

C) PACIFIKI OBALNI NIZOvaj niz ima dva planinska i jedan dolinski niz.

Unutranji, istoni planinskiniz ine Sierra Nevada, Kaskadno gorje, Kanadske obalne planine i na sjeveru

Alaska Range. To je najpovezaniji, najdulji i najvii planiski lanac Angloamerike. Ovo je niz s jakomvulkanskom i tektonskom aktivnou, a ta tektonika je najizraenija u junom dijelu. Najvii vrh Sierra Nevadeje Mt. Whitney (4 418 m). Istono je Dolina smrti s 86 m. Ove dvije toke udaljene su samo 112 km. Sjevernijeod ovog podruja pacifika ploa se podvlai pod sjeveroameriko kopno i tu dolazi do izuzetno jake vulkanskeaktivnosti.Unutar ovog prostora u pleistocenoj su glacijaciji uglavnom bili zahvaeni zapadni obronci. Istoni obronci sustrmiji. Cijeli prostor je znaajan po brojnim aktivnim i ugaslim vulkanima. Aktivni su Mount St.Helens (2550m) i Lassen Peak (3 187 m). Posljednja velika erupcija je Mt.Spoor 1992. (Kanada). Postoji cijeli niz vulkanakoji 2 000 godina nisu eruptirali to ne znai da nee-Mt.Shasta (4317 m, [esta]), Mt.Hod (3424 m, Oregon),Mt.Jefferson (3 200 m), Mt.Baker (3285), Mt.Adams (3751) i Mt.Rainier (4392 m).Nastavak ovog, junog dijela niza Sierra Nevade je Kaskadno gorje gdje su se formirali vijugavi tokovi rijeka idalje na sjeveru Kanadske obalne planine koje se u British Columbiji povijaju na zapad i zavravaju Alaska

Rangeom. Kaskadno gorje i Alaska Range su najvii dio Angloamerike. Najvii vrhovi su Mt.Elais (5489 m) iMt.Logan-najvii vrh Kanade (6050 m). U Alaska Rangeu je najvii vrh Angloamerike Mt.Mc Kinley (6 193 m).Pacifika ploa se podvlai pa se rasjedi pruaju u smjeru S-J. Krajnji jug je na tektonskoj liniji pa je tu najdubljirasjed St.Andrew Line koji je dug 1 000 km i prua se od rta Arena do Imperial Valley. Prostor, posebno junood San Franciska (veliki potres 1906.), se sastoji od niza rasjednih linija.


6/22

Zapadni planinski nizna jugu ine primorske planine Coast Range, visine 500-1500 m. Na sjeveru se izdiu uMt.Olimpicsu (2 428 m). niz primorskih planina ne nestaje u dravi Washngton-daljni nastavak su vii otoci odkojih je najvei Vancouver slijede otoci kraljice Charlotte, Aleksandrovi otoci, Kodiak te vulkanski niz Aleuta.Nii dio su potopljeni zaljevi: Pudget Sound, Hecate i Queen Charlotte straiht. Niz je probijen zaljevom GoldenGate na jugu i zaljevom Columbia na sjeveru. Unutar primorskih planina Sierra Nevade i Kaskadnog gorja jedolinski dio s junijom Central Valley, duine 650 km (S-J) i irine 150 km. Nju na jugu ine dvije rijeke.Dolina je nastala taloenjem erodiranog materijala sa zapadnih padina Sierra Nevade. Istona strana je strma i

nepreistupana. Sjevernije od Sacramenta prema Oregonu je mala dolina rijeke Willamete (Oregon).

4. SREDINJI RAVNJACISredinji ravnjaci se prostiru izmeu Appalachiana na istoku, Kanadskog tita na SI i Stjenjaka na zapadu. Ovajje prostor irok 2 000 km, a dug 4 000 km od juga Texasa do delte rijeke MacKenzie. Izdvaja se u etiri cjeline:

A) ISTONI PRIJELAZNI PROSTOROvaj je prostor nastavak zapadnog Appalachianapodloga je vapnenac paleozojske starosti na kojoj suvremenom nataloeni mlai pjeenjaki slojevi. Zbog vapnenca prostor je bogat krkim oblicima reljefa,posebno piljama i jamama. U Kentuckyju se nalazi Mammoth Cave-najdui spiljski niz na svijetu s hodnicimadugim preko 200 km. Zbog vapnenake podloge tlo je bogato karbonatom (CaCO3) pa je prostor znaajan postoarstvu i uzgoju duhana. Znaajna je mijeana proizvodnja. Znaajna su dva vapnenaka bazena: na sjeveru je

Blue Grass Basin (Lexinton plato) u Kentuckyu, a na jugu je Nashville plato u Tennesseeju.

B) ODSJEK MISSISSIPPI-VELIKA JEZERA (MISSISSIPPI-OHIO)Ovo je prostor koji se protee od sredinjeg dijela Saskatchewana [sesketuen]do sredinjeg Texasa i na istokudo Velikih jezera (150-500 m). okosnicu prostora ini rijeka Mississippi (ravnica, a ne dolina rijeke). Sjeverni jedio u prolosti oblikovala glacijalna erozija pa obiluje morenama tj. morenskim materijalom jer je u ledeno dobatu bila granica glacijacije. Time je formirana rijena mrea-rijeke su tok morale formirati prema jugu, odnosnozapadu. Na sjeveru je prosjek visina 150 m (Kanadski tit). Jug je u Illinoisu i Ohiu visok oko 600 m te je poznatpo boranju u tercijaru. Posljedica toga su dva uzdignua unutar ovog dijela, na podruju Ohia i Illinoisa. To sudvije reljefne sinklinale bogate ugljenom (dio ugljenom bogatog Apalachian bazena).

C) OZARK-QUACHITA PLATO

Ovo je prekambrijsko-paleozojski nastavak ili osamljena kupa Appalachiana. Na istoku je omeen rijekomMississippi, na sjeveru rijekom Missouri, a na jugu rijekom Red. Rijeke Arkansas i White podijelile su ga na tricjeline: Quachita plato u Arkansasu-do 820 m visine (najvii vrh 811 m), Boston mountains u Arkansasu(sredinji dio)-do 750 m visine i najsjevernije Ozark plato-do 600 m visine.

D) VISOKI RAVNJACI tj. PODRUJE PRAVE PRERIJEVisoki ravnjaci predstavljaju prijelaz prema Stjenjaku. Na zapadu je Stjenjak, na sjeveroistoku Kanadski tit, ana istoku Mississippi (prijelazni prostor). Protee se od Texasa na jugu do rijeke MacKenzie na sjeveru (gotovodo delte MacKenzija). Visine se sniavaju ka sjeveru, ali rastu na zapad. Uz rijeku Missouri su 600 m, a premazapadu su 1200-1600 m. ovo je jednolian prostor koji prati 100IGD (izogeta Dead line s manje od 500 mmpadalina). Nije cijeli prostor jednolian jer se unutar njega postoje pjeani breuljci u Nebrasci, pojas Badlandsu Sjevernoj i Junoj Dakoti gdje je 1930ih vjetar snanom erozijom otpuhao crnicu i stvorio prostor koji se zove

Dust Bowl-pranjava zdjela.Trei prostor koji prekida jednolinost je stari ostatak paleozojskih stijena Black Hillu junoj Dakoti, visine 2 200 m. ove planine prerastaju osnovu stare prekambrijske mase. To je podrujeplemena Lakota (fran. Siuxi od suie-zmije). Oni su tu ivjeli stoljeima, a bijelci su ih prisilili da prodaju tuzemlju za sitni i presele junije u rezervate (uzrok je zlato).


7/22

5. OBALNE NIZINE UZ MEKSIKI ZALJEV I ATLANTIKProteu se na krajnjem jugu,od donjeg toka rijeke Rio Grande na sjever do New Yorka i imaju dva dijela.

A) OBALNA NIZINA UZ MEKSIKI ZALJEVObalna nizina na jugu se protee uz Meksiki zaljev, a u kontinent se protee od delte Mississippija do ua Ohiai Missourija u rijeku Mississippi. Obalna se nizina na jugu iri te ima oblik obrnutog slova V. na krajnjem juguirina joj je 900 km. Taj je prostor nastao taloenjem materijala koji su Missouri i Mississippi donijeli sa

Stjenjaka pa se Mississippi svake godine 100 m produuje u Meksiki zaljev. Prostor je karakteristian posporom toku rijeke, sporom protoku to dovodi do stvaranja brojnih meandara, brojnih rijenih jezera pa je tomovarno podruje koje je esto izloeno poplavama. Poplave uzrokuju rijeke Missouri, Red i Arkansas koje saStjenjaka donose ogromne koliine mulja, a pritoke s Appalachiana donose vie vode, a manje mulja. Viedijelove obale razaraju poplave i erozija.U junom dijelu Mississippi sporo tee, meandrira (ujezeren je).

B) OBALNA RAVNICA UZ ATLANTIKNastavak obalnih ravnica je Atlntska ravnica koja se protee od Floride do New Yorka. Florida je niskavapnenaka ploa iz miocena (identina zapadnoj Kubi i Yucatanu) u duini 640 km. Blago je nagnuta premajugu. Visine su najvie na sjeveru-100 m, a na jugu su 1,5 m, a juno od jezera Okeechobee [okoobi]0,5 m.Tokovi su spori i vijugavi pa nastaju movare i jezera (Okeechobee, junije movara Everglades-najveimovarni nacionalni park SAD-a).

Obalna ravnica se prema sjeveru suava i prestaje kod New Yorka. Zbog starijeg reljefa i vee razlike izmeuplime i oseke neki dijelovi su potopljeni-Chesopeake i Delaware Bay (potonula rijena ua). To je posljedicaizuzetno razvijenih procesa izdizanja i sputanja morske razine. 80 m iznad razine mora su terase nastale ranijimizdizanjima. Paralelno je vanu ulogu imala i topla Golfska struja koja je du jugoistonih obala Floridenataloila sitne suspendirane estice i stvorila brojne lagune tj. sprudove. Najvea je Pamplico u SjevernojCarolini, a juno od Norfolka je Public of Sound. Krajnji, juni dio Floride stvoren je radom koralja (FloridaKeys).

GLACIJACIJA

Glacijacija je posljednja faza u oblikovanju reljefa. Razdoblje glacijacije je u Angloamerici trajalo 2 i vie milgodina i zahvaalo je 3/4 kontinenta. Juna granica je bilo ue rijeka Ohio. etiri su faze glacijacije nazvane po

dravama gdje je glacijacija bila najjaa: Nebraska, Kansas, Illinoian i Wisconsin (najdulja sa najvie promjena).Ledeni se pokrov sastojao od dva dijela:1. vei jeprekrivao dio Laurencijskog tita (Laurencijska kapa)2. manji je obuhvaao najvie vrhove Stjenjaka.Kanadski tit je vei dio sa dva sredita. Prvo sredite je Keewatin SZ od Hudsonova zaljeva, a drugo jeLabrador, istono od Hudsonova zaljeva. Od tu led se irio na jug do linije Missouri, ue Ohia, Pennsylvania,New York. Obuhvaao je 12,5 mil km2. Posljedica ovog je izgled rijene mree koju je ta ogromna ledena masa(ledenjaci debljine 3 000 m) usmjerila prema jugu (Mississippi, Ohio, Missouri). Na rubu te ledene kape uslijedpomicanja ledenjaka stvoren je morenski materijal vidljiv i danas-otoci Ellesmere i Baffin. Paralelno sastvaranjem ledenog pokrivaa led erozijom strue podlogu, a juno od ledene kape taloi se morenski materijaldebeo 50 m. Morenski materijal se irio na istok i jug. Od tog morenskog materijala nastali su i otoci LongIsland, Marthas Vineyard (otoci elite) i Nuntucket [nentaket].

Drugo obiljeje glacijacije je to to je u toplim meurazdobljima dolo do otapanja leda i djelovanja vjetra koji jenosio finu prainu s morenskog materijala na jug i taloio je u obliku lesa u porje ju Mississippija, Arkansasa,Plate, Missourija-najvei prostor lesa u Angloamerici, posljednje ogromne povrine pod lesom. To je podrujebogato karbonatom (CaCO3), podruje itnica.U postglacijalu se formirao najvei dio reljefa sjeverne i sjeverozapadne Kanade. Tamo gdje je ledenjakaerozija bila najvea, nakon povlaenja leda nastala su ledenjaka jezera. U Quebecu ima 100 000 ledenjakihjezera. Najvea jezera idu od JI prema SZ. Pet velikih jezera su: Winnipeg, W.Rosses, Athabasca [etabeska],Veliko Ropsko i Veliko Medvjee jezero. Velika jezera su u osnovi nastala tektonikom, ali su ledenjakomerozijom poveana i produbljena.


8/22

Drugi dio ledene kape bio je na najviim djelovima planina Alaska Ranga, od Brooksova gorja do junog dijelaStjenjaka (kaskadno gorje, Sierra Nevada). Zbog geografske irine i nadmorske visine ledenjaci su se zadraliposebno na Mt.McKinleyju, Wrangler planinama i na jugu Aljaske. To su podruja vidljivih i aktivnih ledenjaka.

4. KLIMA

Klima je odraz odnosa kopna i mora, planina, toplih i hladnih struja oceana te dvaju akcionih centara zraka

iznad angloamerikog kopna: istono od Stjenjaka sjeverno od Meksikog zaljeva.Klima se mijenja od izuzetno vlanih suptropskih na jugu do ekstremno suhih subpolarnih na sjeveru.Velike su razlike u padalinama i temperaturama. U godinjem rasporedu temperatura vee su amplitude ziminego ljeti. Ljetne temperature na jugu su oko 30C (Florida, Texas), a na sjeveru 10C. Najhladniji su najviidijelovi Stjenjaka i Arktik. Zimske temperature vie osciliraju. Na sjeveru su -10C, na jugu su 20C (Miami), au unutranjosti 10C (Kalifornijsko primorje).Poremeaje temperature uzrokuju prodori hladnih ili toplih zranih masa, osobito s Atlantika. Podruja uz kojeteku tople Golfska i Alaska struja imaju znatno vie temperature od podruja uz koje teku hladna kalifornijska ihladna labradorska morska struja. Primjer je topla Alaska struja koje tee uz pacifiku obalu na sjeveru izagrijava British Columbia i Alasku. Uslijed djelovanja tople Golfske struje esti su toplotni prodori vruegzraka prema sjeveru do 40SG. Istovremeno zrak koji dolazi s Atlantika zbog djelovanja hladne Labradorskestruje dodtano se hladi i donosi hladni i suhi zrak do 38 SG. S tim su prodorima esti i prodori snjenihmeava.Bitne su razlike temperatura izmeu obale i unutranjosti. Unutranjost je znatno hladnija od obale, a razlozi su: pruanje planinskih lanaca s istoka i zapada otvorenost zranim masama s Arktika (ogromni polarni prostor Hudsonova zaljeva).Zbog ovoga nije rijetko da se u zimskim mjesecima ovaj prostor u unutranjosti ispuni prostranom suptropskomanticiklonom i hladni zrak struji ka jugu. Ljeti sa Stjenjaka pue Chinook [inuk]koji ima fenske karakteristike.Nakon naglog sputanja niz istoni Stjenjak on povisuje temperature (za 15 minuta preko 20C), smanjuje tlak,vlaga raste i dolazi do estih lavina.Najvee znaenje na klimu ima djelovanje dva velika akcijska centra izmeu Appalachiana i Stjenjaka:

prvi ima sredite iznad sjeverne Kanade (zrak je kontinentalan i hladan) drugi ima sredite iznad Meksikog zaljeva (vlani i maritimni zrak).Izmeu nema reljefnih prepreka to omoguava strujanje hladnog zraka sa sjevera na jug. Posljedica toga je dase zimi sa sjevera sputa hladni zrak na jug, pa se nad sredinjim ravnjacima formira hladna anticiklona i pueBlizardod tu prema jugoistoku (prema Appalachianu i obalnoj ravnici). U ljetnim mjesecima hladni zrak sepomie na sjever, a na njegovo mjesto dolazi ciklona i vjetrovi struje prema sjevernom kvadrantu.Zimi je situacija obrnuta: nad kopnom je prostrano polje anticiklone prema kojem struji topliji zrak s Atlantika iprostora Meksikog zaljeva. Zimi se u unutranjosti (posebno u prijelaznom periodu) zbog dodira niskog ivisokog tlaka (velike razlike u tlaku) esto javljaju snjeni vjetrovi: blizard, norther(nisu isti, ali oba su suhi ihladni vjetrovi). Mogu prodrijeti i do Meksikog zaljeva i naglo sniavaju temperaturu.U ljetnim mjesecima podruje unutranjosti prostor je djelovanja dvaju vrtlonih vjetrova: tornada i hurricana.Tornadoje snani spiralni vrtloni vjetar (ima oblik lijevka) i nastaje iz kumulonimbusa. Zbog izuzetno niskog

tlaka zrak se vrti brzinom i do 500 km/h. Ima mali promjer, 100-500 m, a razaranje je ogranieno na prostor uzlijevak. Javlja se od ranog proljea (oujak) do srpnja, na prostoru od Meksikog zaljeva do Alberte, istono odStjenjaka i zapadno od Appalachiana, tj. na prostoru sredinjih ravnjaka. Javlja se do 6 000 puta godinje.Godinje bude i do 800 veih tornada, najvie u svibnju i lipnju (svibanj-180, lipanj-165).Hurricaneje vrtlona oluja. Ima izvorite nad toplim podrujem Karipskog mora, na prostoru jugoistone obaleSAD-a, istono i jugoistono od Floride. Idu prema kopnu, mijenjaju smjer te se poinju kretati od jugozapadaprema sjeveroistoku. Brzina mu je manja od brzine tornada, 200 km/h, ali im je promjer i do 500 km.1996. huriccan Andrew je proao jugom Floride i napravio tetu od preko 3 mrd dolara. 1998. u huriccanuGeorge poginulo je preko 400 ljudi. Huriccan se ne javlja uvijek sam, ponekad je to lanac huriccana koji sejavljaju od manjeg prema veeg (huriccan George se javio u nizu nakon tri manja promjera 300-400 km).


9/22

Najugroeniji su juna Florida, Texas, Louisiana, Sjeverna i Juna Karolina. Javljaju se od svibnja do studenog,a najintenzivniji su u kolovozu i rujnu.Vee su razlike u koliini padalina. Koliina i raspored padalina ovise o udaljenosti od mora i smjeru planina.Postoji razlika u koliini padalina na Atlantiku i Pacifiku. Najvea koliina padalina je prostor Pacifika uz kojidjeluje topla Alaska struja (na sjeveru do 40SG tj. obala British Columbie) i iznosi do 3000 mm/god. Najveidio padne u zimskom dijelu godine i izlui se na obali. Najvea koliina padne uz primorske planine, ostatak seizlui na najviim dijelovima Stjenjaka, a istono od planina je kina sjena (stepska, polupustinjska i pustinjska).

Na Atlantiku najvie padalina prima Florida, prostor istono od ua Mississippia i najvii dijeloviAppalachiana.Koliina padalina se smanjuje od juga prema sjeveru, i od istoka prema zapadu (prema unutranjosti). Premazapadu se koliina smanjuje do 500 mm/god. Granica od 500 mm prati 100 meridijan (Dead line). Zapadno jepoljoprivreda mogua uz navodnjavanje (ekstenzivno ratarstvo i stoarsto).Na sjeveru prostor Yukona ima manje od 850 mm/god. Male koliine padalina ima i krajnji sjeverni dio zbogsuhog i hladnog zraka, manje od 250 mm/god. Izuzetak je Labrador zbog Golfske struje.Sjeverozapad ima 3 000 mm/god, a u kinoj sjeni na jugozapadu Yuma ima manje od 70 mm/god (Sonora,Dolina smrti).

KLIMATSKE REGIJE

Pet je osnovnih klimatskih regija:1. SJEVERNA - protee se od 60 SG na jugu, 110ZGD na zapadu. Na JI je Hudsonov zaljev, na juguLabrador, a na SI otok Belle. Ovo je prostor polarne klime, prostor sjeverno od Brooksova gorja i donjeg tokaMacKenzia, prostor Kanadskog arktikog arhipelaga. Ovo je prostor tundre. Osam do devet mjeseci temperaturesu nie od 10C (ljeti su 0-10C). Regija je suha (do 250 mm).

2. PACIFIKA - protee se od granice s Meksikom do 40SG. Uz kalifornijsku obalu je sredozemna klima.Junije je suptropska anticiklona koja uzrokuje manjak padalina.

3. PLANINSKI ZAPAD - ima pustinjsku (Colorado), polupustinjsku i stepsku klimu. Koliina padalina rasteparalelno sa smanjenjem temperature.

4. JUGOISTOK - jugoistoni dio SAD-a, od Meksikog zaljeva do 38 SG, i od Atlantika do 100 ZGD(Dead Line). Reim je vlani, suptropski, topli umjereni. Zimske temperature su umjerene.

5. KONTINENTALNI REIM - ima velike godinje amplitude. Temperature padaju prema sjeveru, a padalineprema zapadu. Izdvajaju se tri pojasa:1. SUBARKTIKI je najsjeverniji i najvei. Protee se od New Foundlanda do Alaske. Juna mu je granicarijeka St.Lawrence, a sjeverna Gornje jezero-jug Alaske.2. SREDNJI pojas je humidni pojas koji se protee s obje strane granice SAD-a i Kanade i obuhvaa sva Velikajezera. Ljeta su hladna.3. JUNI pojas ima vrua ljeta i protee se od Atlantika do 100ZGD.

*Junije od sjeverne regije je prostor Df klime (vlana borealna klima), do srednjeg dijela Mississippia i 100

ZGD. Srednja i juna Alaska, sjever Kanade (Yukon), Ontario, Quebec i Labrador imaju Dfc klimu s dugim ihladnim ljetima. Junije, sredinji dio ima klimu s toplim i vruim ljetima (Nebraska, Iowa).Cf je virginijska klima s vruim ljetima koju ima prostor do New Yorka, a jedino je oko Bostona umjereno toplaklima s vlanim ljetima (Cfb). Ta je klima i sjeverno od Kalifornije (Washington, Oregon). U srednjojKaliforniji je Csa klima s toplim ljetima, a u junoj Csb klima s vruim ljetima.Zapadno od 100ZGD su suhe B klime. Na jugozapadu su stepske tropsko-suptropske klime odnosno tropsko-suptropske pustinjske klime.


10/22

5. TLA I VEGETACIJA

Tlo ovisi o podlozi, klimi (ovise o padalinama pa imamo suha i vlana), udjelu uginulih biljnih i ivotinjskihorganizama od suptropskih do subpolarnih.Tla sjevera, Alaske, Labradora i prostora uz Hudsonov zaljev su isprani podzoli (kisela tla sa malo organskihtvari). Tla tundre obuhvaaju uglavnom sjeverni i sredinji Labrador, prostor sjeverno od Brooksova gorja isredinji dio Alaske

Juno su tla vlanih borealnih uma: dolina Yukona, Mac Kenzia do srednjeg Labradora. To su tla prijelaznoglaurencijskog tipa (niski pH, kisela, s tankim slojem humusa i malo organskih tvari) na kojima raste najbujnijaumska vegetacija-kanadska tajga.Junije su smea tla Appalachiana s vie humusa (organske tvari). Appalachian je prostor kestenastih tala. Napodruju virginijske klime (Cs) dominiraju crvena i kestenjasta tla, istono od Appalachiana, na Floridi. Tamogdje su tla tamnija (vie humusa) rastu listopadne, a gdje su blijea borove ume (juni podzoliraniji dio scrnogorinim sastojinama).Na jugozapadu, u suhim predjelima su tla stepa, polupustinje i pustinje. To su suha tla s humusom i organskimtvarima. Na Kordiljerima su skeletna tla, a uz doline rijeka aluvijalna.Vegetacija ovisi o klimi, tlu i reljefu, a bitni utjecaj ima i ovjek (do dolaska bijelaca pod umom je bilo oko 8,5mil ha, a danas je pod umom 6 mil ha). Postoji 11 eko-klimatskih (prirodno-vegetacijskih) regija:

1. REGIJA TUNDREOva regija obuhvaa Kanadski arktiki arhipelag, sjevernu Kanadu, sjever kontinenta oko Hudsonova zaljeva,Labrador. Temperature su do 10C. Tlo je permafrost. Zime su duge (8-9 mjeseci). Ljeti se otapa povrinski slojtla. Tu rastu mahovine, liajevi, a na povoljnijim podrujima trava (arktike prerije), patuljaste vrbe i breze (tloje kiselo i ljeta su dulja).2. REGIJA BOREALNIH UMAProstire se juno od pojasa tundre: srednja Alaska-JI-British Columbia-Gornje jezero-sjeverno od Velikih jezera-sredinji Labrador-New Foundland-sjever Nove Engleske-Adirondac. Ljeta su dulja i toplija, do 15C. Tla suisprana, kiseli podzoli. Ovdje rastu bijela omorika, ari, kanadska jela, bijeli i crveni bor. Ovo je glavno umskopodruje Kanade.3. REGIJA PACIFIKE CRNOGORINE UMEProstire se uz Pacifik od Alaske preko British Columbie, Kaskada, Sierra Nevade do sredinje Kalifornije. Klima

je vlana i hladna. Tu raste omorika (vitka sitka spruce), hemlock, jela (douglas fir), cedar u Kaliforniji, sequoiasempervirens i sequoia gigantea.4. REGIJA VISOKOPLANINSKE UMEOvo je prostor viih Kordiljera. Ovdje padaju orografske kie i rastu borovi, jele i omorike.5. SI PODRUJE BJELOGORINE UMERegija obuhvaa prostor Velikih jezera, jugoistonu Kanadu, sjeveroistok SAD-a uz Atlantik, sjever NoveEngleske i prostor do junog Appalachiana. Zime su ovdje otre, a ljeta topla. Padaline su raspore ene tijekomcijele godine. Tla su mijeana, rastu bukva, breza, javor i hrast.6. JUNO PODRUJE BJELOGORINE UMERegija se protee juno od sjeveroistoka SAD-a do Meksikog zaljeva, od Atlantika do Minnesota i sredinjegTexasa. Padaline padaju tijekom cijele godine, ljeta i zime su toplije. Tla su smea, crvena, umjereno kisela(organske tvari). Prirodna vegetacija zamijenjena je poljoprivrednim kulturama. Na jugoistoku Appalachiana i na

Ozark platou raste hrast te breza, kesten, topola, a na jugozapadu i zapadu hickory.7. JUGOISTONA BOROVA I MOVARNA UMAProtee se JI od zaljeva Chesapeake do ua rijeke Rio Grande. Ljeta su vrlo vrua, zime umjerene. Napjeskovitim tlima raste bor, a na ocjeditim bor, hrast, empres, kauukovac, topola i na najniem dijelumangrove ume.8. REGIJA PRERIJEPrerije se proteu izmeu bjelogorice na istoku, Stjenjaka na zapadu, borealnih uma na sjeveru i Meksikogzaljeva na jugu. na vlanom istoku rastu prerije visoke trave (Tall Gras) na suhom zapadu rastu prerije niske trave (Short Grass).Granica je linija 500 mm padalina. Zime su hladne i duge, a ljeta vrua. Tlo spada meu najplodnija tla svijeta.


11/22

9. REGIJA KADULJERegija zauzima meuplaninski dio bazena i visokih ravnjaka (na istoku drava Washington, na jugu NewMexico). Ovo je zona kine sjene (


12/22

ARKTIKI SLIVOdvodnjava prostor sjeverno od Brooksa i istone obronke Kanadskog Stjenjaka, dio kanadske tundre dopoluotoka Melville i arktike otoke. MacKenzieje dug 1 802 km i zajedno s pritocima Slave, Peace i Finleydruga je po duljini rijeka u Angloamerici s 4 240 km. Nema vee znaenje jer je najvei dio godine zaleen (8-9mjeseci). Gornji se tok nalazi u niim geografskim irinama gdje je toplije pa dolazi do potiskivanja leda k uu.Zbog toga u proljee dolazi do poplava. Ime je dobila po Alexanderu MacKenziu koji ju otkrio.

PACIFIKI SLIVNa sjeveru ovog sliva je oceanska, a na jugu vrua stepska. Rijeke izviru u planinama. Na sjeveru imaju nivalni,a na jugu rijeke koje izviru u Kaskadnom gorju i Sierra Nevadi imaju pluvijalno-nivalni reim. Glavne rijeke suYukon na sjeveru i Colorado na jugu.Yukon s pritokom Lewis ima 3 017 km. Imaju malo znaenje jer su zaleene vei dio godine. Plovidba uunutranjst (kad je otopljen led) mogua je do Dawson Citya na Alasci za velike i do Whitehorsa (YukonTerritory) za manje brodove. Ue Yukona je delta irine 140 km.Colorado izvire u Stjenjaku sjeveroistono od Denvera i kroz suhi pojas se probija ka jugozapadu do zaljevaBaja California. Rijeke je napravila itav niz kanjona, a najvei je Grand Canyon dubine 1 800 m. Tu je rijekanajiskoritenija za hidroenergiju i navodnjavanje. Najvea brana je Hoover Boulder Dam, iza koje je Coloradoujezeren u duini 180 km.Ostale rijeke su Columbia i Fraser koje izviru u Rocky Mountains Trenchu i koriste se za navodnjavanje

Columbia i British Columbia platoa.Znaajnija je Columbia sa 1 853 km i porjejem od 600 000 km2. Na njoj su izgraene brane, a najvea jeGrand Coulee Dam. Plovna je 153 km.Rijeka Fraser je duga 1 368 km. Otkrio ju je Alexander MacKenzie koji ju je nazvao po istraivau SimonuFraseru. Ima porjeje od 215 000 km2. Vana je jer je proboj preko Stjenjaka omoguio naseljavanje obalePacifika. Na uu je nastao Vancouver.Slinu funkciju imao je i sjeverniji proboj rijeke Skeene. Ona je duga 580 km i na njenom uu je luka PrinceRupert. Rijeka Sacramentoduga je 515 km. Slui za navodnjavanje.

SLIV VELIKOG BAZENARijeke ovog sliva presue u veem dijelu godine, a izuzetak je vrijeme nakon proljetnih i jesenskih pljuskova. Terijeke nestaju u stalnim ili periodikim jezerima. Vezane su uz zapadne obronke: Humboldt, Walker, Carson,

Pyramid.

6.2. JEZERAJezera Angloamerike ine 1/4 slatkovodnih povrina svijeta. Najvie je onih koja su nastala na rubu Kanadskevodene kape.

A) LEDENJAKA JEZERATo su jezera: Great Bear Lake (3 178 km2), Great Slave Lake (28 426 km2), Atabasca (8 077 km2), Raindeer(6390 km2), Winnipeg (24 500 km2), Winnipegois (5 444 km2), Mannitoba (4 700 km2).Velika jezera su nastala tektonski u pleistocenu, ali su produbljenja ledenjakom erozijom. To su: Superior(82100 km2), Huron (59 700 km2), Michigan (57 800 km2), Erie (25 700 km2), Ontario (19 520 km2), St.Claire(1270 km2) (od kojih Erie i St.Claire nisu kriptodepresije). Ova su jezera u jesen i zimi zaleena, na njima su

sagra

eni mnogi kanali.

B) JEZERA U URUENIM DEPRESIJAMA su vezana za Floridu (vapnenaka podloga). Najvanije jejezero Okeechobee s movarnom povrinom od 1 812 km2.

C) RIJENA JEZERAVelik je broj jezera uz tok Mississippia i ona su vezana za meandriranje i zatvaranje starih rijenih rukavaca.Najvee je Pontchartrain (Louisiana) s 1 600 km2preko kojeg su izgraena dva mosta.


13/22

D) TEKTONSKA JEZERAJezera tektonskog nastanaka vezana su za Stjenjak. Od jezera koja su nastala djelovanjem vulkana (izlijevanjemlave i pregraivanjem rijenih dolina) najznaajnije je jezero Yellowstone s 355 km2(najvie na 2360 m nv). Ugrotlu vulkana Mt.Manzanita je jezero duboko 589 m (najdublje jezero u Angloamerici). U planinskom lancuSierra Nevada na visini od 1 900 m je jezero Tahoe duboko 550 m.

D) PLAYEsu jezera sa zaslanjenim dnom. Vezana su uz endoreina podruja Velikog bazena. Imaju vodu za

vrijeme kia. Nalaze se na rubu zavale, uz Sierra Nevadu. To su: Great Salt Lake, Carson, Pyramid. Zapadno odVelikog slanog jezera su pustinje.E) UMJETNAUmjetna se jezera koriste za dobivanje hidroenergije i navodnjavanje. Najznaajnija su na rijeci Colorado (LakeMead, Glen Canyon) i Missouri (Oahe, Garrison, Fort Peck, Fort Randall).

7. STANOVNITVO

NASELJAVANJEU vrijeme kad je Kolumbo doao u Americi je ivjelo oko 35 mil Indijanaca. Uglavnom su ivjeli u SrednjojAmerici (Tolteci, Chichimeka, Asteci na Meksikoj visoravni, Maye na Yukatanu) te u Junoj Americi (Nasca,Inke). Samo je manji dio, oko 1 mil ivio u Angloamerici. Od toga 4/5 su ivjele na prostoru dananjeg SAD-a, a

200 000 Kanade.Postoji vie teorija otkuda su doli u Ameriku:1) iz Azije preko Beringova prolaza (najprihvaenija)2) prastanovnici Polinezije na splavi preplovili Pacifik do June Amerike3) potomci AtlantianaPostoji i vie teorija kada su Indijanci doli u Ameriku. Beringov je prolaz u ledeno doba bio 100 m nii i to jemoda bio kopneni most kojim su Indijanci preli. Zimi je ovaj prostor bio zaleen, a ljeti se moglo prijei uamcu. Odatle su se kretali za divljim ivotinjama prema jugu tzv. Wisconsinskim koridorom (zapadno odVelikih jezera).Smatra se da su ili na jug prije 10 000 godina. Prema najnovijim istraivanjima smatra se da su na jug, uArgentinu (Monte Verde) doli prije 14-15 000 godina.Najstarija nalazita su na krajnjem sjeveru. To su Blue Fish Cave (Alaska), Fort Rock Caves (Kanadske obalne

planine) te nalazite Rock Shelton sjeverno od Floride. Najstariji ostatak je drveni ugljen- iz 14.tis.p.K., tedrveno koplje iz 13.tis.p.K.Svim Indijancima zajednika je vjera (Veliki duh-Manitu). Najsvetiji broj je etiri (etiri strane svijeta, etirivjetra, etiri godinja doba i etiri elementa od kojih je stvoren svijet). Kasnije se iz ptovanja broja etiri,posebno kod Indijanaca Srednje Amerike, razvilo tovanje kria, koji je bio simbol proljea.Kasnije dolaze dvije skupine: Eskimi i Aleuti. Eskimi naseljavaju sjever Kanade i Alaske (prije 5 000 godina) iotuda se kreu prema Labradoru i oko poetka nove ere dolaze na Grenland.Prije 8 000 godina naseljavaju se Aleutski otoci.Indijanci su se po dolasku uglavnom ivjeli kao lovci i sakupljai plodova. Aleuti i Eskimi su bili ribari, lovci namorske sisavce i karibu govedo-mukatno. Indijanci na prostoru crnogorinih uma (sjeverni dio SAD-a,Stjenjaka i juni obronci Kanadskog Stjenjaka) su bili lovci, sakupljai plodova te su se bavili pokretnimratarstvom.

Najveu kulturu su imali Indijanci na JZ SAD-a: Olmeci, Tolteci i Asteci. Pod utjecajem Asteka na podru juMesa Verde (Arizona) razvila se jedna od najveih starosjedilakih kultura u Sjevernoj Americi iji su nosiocibili Anasazi. Oni su razvili kulturu pueblosa, gradili su naselja na vie katova uklesani u stijena savodoopskrbom, bavili su se motiarskom poljoprivredom pa su razvili navodnjavanje. Imali su okrugla svetita,a stanovalo se u povienim prostorijama. Anasazi su nestali, a naslijedili su ih Kopi. Ovi Indijanci vrhunac svojekulture doivljavaju u 13.st. pod utjecajem Maja, Tolteka, Chicimeka i na kraju Asteka. Ostalo je nerazjanjenogdje su nestala ova izvorna indijanska plemena budui da su se rasprila u tri pravca.Veliku promjenu u ivotu Indijanaca oznaili su konji koje su panjolci doveli 1519. Divlji su konji uinili da navisokim ravnjacima (koji dotad nisu bili gusto naseljeni) lov na bizona postane klasian nain poljoprivrede.Konj je uvjetovao masovnu seobu indijanskih plemena. Velik dio plemena naseljava visoke ravnjake. Sa istokadolaze Black Foot, Siuxi (Dakota) i Komanchi, a sa zapada Apachi i Cheyenni.


14/22

Ovi su Indijanci ivjeli u vigmanima, a na istoku su(Irokezi) ivjeli u selima koja su imala nekolikoredova obrambenih kolaca. U sreditu je bilazajednika kua za sastanke.Dolazak Europljana se negativno odrazio naIndijance. Europljani su donijeli bolesti (ospice,TBC, kolera, gripa) koje su poharale indijansku

populaciju te oruje i alkohol. Englezi su od samogdolaska imali neprijateljski stav prema Indijancima.Nakon graanskog rata broj Indijanaca je sveden na26 000. Bijelci su ih ubijali i tjerali s odreenihpodruja. Plemena koja su ivjela na prostoru Velikihjezera (Delaware Indijanci) potisnuta su odNizozemaca 1669., a zatim su prevareni od kvekera i

ar prema

jalo 280 rezervata s 210 000 km2i 500 000 Indijanaca.

raspreni.1868. Andrew Jackson je prisilio oko 50 000Cherookeea Indijanaca na Zimski msjeveru do stepskih predjela Oklahome.Plemena Fajunde razvile su oblik nenasilnog otpora: Ples duhova kojeg su Lakota Indijanci (Lani-Sioux)

pretvorili u ratniku religiju to je dovelo do rata i bitke kod Ranjenog koljena 1890. (poraz amerike vojske).1876. Apachi Indijanci (iz prostora oko izvora St. Lawrence u 11. i 12.st. dolaze na JZ SAD-a) podiu, nakonpokuaja da ih se stjera u rezervat, ustanak pod Geronimom. Nakon poraza veina ih je preseljena u movarnikraj Floride. 1913. formira se rezervata od Oklahome do Floride. Otvoreno je 2 200 manjih rezervata s oko 300tisua Indijanaca. U SAD-u je postoDanas Indijanci ine 6% populacije u Kanadi i 0.8% u SAD-u. Danas najvei dio Indijanaca ivi van rezervata.U SAD-u ih u rezervatima ivi 25% i to uglavnom na zapadu, a u Kanadi u rezervatima ivi 60%. Velik diorezervata je u za bijelce krajnje nepristupanim predjelima-bilo na sjeveru (Alaska) ili u planinskim prostorimaStjenjaka ili pustinjskim podrujima. Istono od Mississippia ivi manje od 22% Indijanaca.

Tablica . Kretanje broja Indijanaca u SAD-u 1860-1990.1860. 44 000

1870. 26 0001880. 66 0001890. 248 0001900. 237 0001910. 266 0001920. 244 0001930. 332 0001940. 334 0001950. 343 0001960. 524 0001970. 793 0001980. 1 366 000

1990. 1 875 000

Danas u cijeloj Angloamerici ivi 2 660 000 Indijanaca, Eskima, Aleuta. Najvei dio ivi na zapadu. Istono odMississippia ivi manje od 22% Indijanaca. U Alaskoj ivi 15,6%, New Mexicu 8,9%, Oklahomi 8%, SouthDakoti 7,3%, Montani 6%, Arizoni 5,6%, North Dakoti 4,1%, Wyomingu 2,1%, Washngtonu 1,7%, Nevadi1,6%, Utahu 1,4%, Idahu 1,4%, Oregonu 1,4%, North Carolini 1,2%, Minnesoti 1,1% i Kansasu 0,9%.Posebno se razlikuju Eskimi i Aleuti. Postoji 57 000 Eskima i 24 000 Aleuta. U Kanadi ivi 700 000 Indijanaca i24 000 Eskima.


15/22

Druga osobina kretanja broja stanovnika Angloamerike je brz porast od prvog popisa 1790. kad je bilo 4 milstanovnika do 260 mil 1980. Dva su razloga brzog rasta stanovnitva:1. visoki prirast protestantskog stanovnitva, ali i katolika2. imigracija1820-60. godinje se useljava 300 000 Europljana (uglavnom Engleza). 1860-90. stopa useljenja je manja (oko250 000), ali se poveava broj Skandinavaca, veana, Nizozemaca i Nijemaca. Po.20.st. poelo je veeuseljavanje Slavena (iz Rusije i JI Europe), a nakon I.sv.rata do 1960ih romanskog i slavenskog stanovnitva iz

june Europe.Drugu veliku skupinu stanovnika ine crnci koji iskljuivo dolaze kao robovska radna snaga. Prva skupina dolazi1619. u Jametown.Trea skupina useljenika je uglavnom vezana za pacifiku obalu. Prvo je 1850-92. omogueno useljavanjeKinezima jer su bili jeftina radna snaga (transkontinentalne eljeznice).Japanci su prvo dolazili na plantae ananasa i eerne trske na Hawaima, a zatim su naseljavali uglavnompacifiku obalu.Indijci useljavaju posljednjih 45 godina. idovi od poetka stoljea i posebno od 1920ih. Nakon 1970ih posebnoje znaajna druga azijatska grupa-uglavnom s podruja Vijetnama i Koreje.

SUVREMENO KRETANJE STANOVNIKAStanovnitvo je staro, a nataliteta opada. Prirodni prirast je 1950. iznosio 14,5/(natalitet 24,1

/), a 1989. se

smanjio na 7,5

/(natalitet 16,2

/). Broj starog stanovnitva raste zbog porasta standarda. 1960ih je bilo 13,2%,a danas 16,8% starog stanovnitva. Taj postotak je razliit kod razliitih skupina: bijelci 17,7%, crnci 11,7%,ostali 11,9%.Nakon 1970ih mijenja se struktura stanovnitva zbog uvoenja godinjih kvota. Zadnje etiri godine biljei sepad broja stanovnika iz Europe, a raste broj useljenika iz Mexica i Azije. Od 1960ih broj Azijaca ima uzlaznitrend. U ukupnom broju stanovnika smanjuje se udio bijelaca sa 88 na 84%. 23 mil stanovnika SAD-a ne govoriengleski jezik. Crnci ine 12%, a Azijci 2,9% stanovnika SAD-a.Od 1960ih doseljavaju se tri grupe Latinoamerikanaca: Meksikanci, Kubanci i Portorikanci. Meksikanci suvezani za jugozapad (Nevada, Texas, California, Arizona). Oni veinom dolaze ilegalno kao jeftina radna snaga.Portorikanci se uglavnom doseljavaju u New York, a danas i na Velika jezera (Detroit i Chicago). Kubanci sedoseljavaju na Floridu.U Californiji ivi 34% svih Latinoamerikanaca i oni ine 25% stanovnitva Kalifornije. U Texasu ivi 15%

Latinoamerikanaca to ini 25% populacije te drave. Oni ine i 12% populacije Arizone te 40% populacijeNew Mexica.Crnci su uglavnom koncentrirani na jugu. 1990. godine 65,8% stanovnika Washington D.C. bili su crnci. Crncisu u velikom broju zastupljeni i u Mississippiju (35,6%), Luisiani (30,8%), Junoj Carolini (29,8%), Georgiji(27%), Alabami (25,3%) i Marylandu (24,8%).Najvea gustoa stanovnitva je istono od Mississippia. Devet drava na istoku ima vie od 100 st/km2. To su:New Jersey (402 st/km2), Rhode Island (371 st/km2), Massachusetts (296 st/km2), Connecticut (262 st/km2),Maryland (189 st/km2), New York (147 st/km2), Delaware (132 st/km2), Ohio (102 st/km2) i Pennsylvania (102).Devet drava na zapadu ima manje od 10 st/km2. To su: Wyoming (1,8 st/km2), Montana (2,1 st/km2), JunaDakota (3,5 st/km2), Sjeverna Dakota (3,6 st/km2), Nevada (4,2 st/km2), New Mexico (4,7 st/km2), Idaho (4,7st/km2), Nebraska (7,9 st/km2) i Utah (8,1 st/km2).Prvi pravac prodora bio je istokzapad, a zatim na sjever i unutranjostobala.

Porast stanovnitva manji je na istoku. Porast je prosjeno 38,7%. Porast stanovnitva u najnaseljenijimdravama manji je od dravnog prosjeka: New York ima porast od 27,4%. Californija ima porst od 89,3%, aTexas 78,7%. Razlog su migracije sa sjevera i sjeveroistoka na zapad zbog razvoja industrije4 i potrebe zaradnom snagom (1960ih u Kaliforniji prerada nafte, sa sjeveroistoka sele jer su iscrpljeni rudnici ugljena i zbogkonkurencije-jeftini japanski automobili i elik). Sjeveroistok je tzv. Rust Belt iz kojeg stanovnitvo seli u SUNBELT (migrira prema obalama). Na zapadu je broj stanovnika u 10 godina porastao 79-80%. Najvei porastbiljee obale uz Meksiki zaljev i Pacifik. Stvara se pojas priliva stanovnitva od Floride preko Texasa, NewMexica, Utaha do Californije. U razdoblju 1960-1990. u Nevadi je zabiljeen porast broja stanovnika od preko300%. Alaska takoer od 1960ih biljei porast broja stanovnika (nafta).Dolazi i do migracija selograd (metropolitanske regije) tj. naputanja tipino ruralnih prostora. Prazne se isredita velikih gradova.


16/22

NASELJA I POVIJESTPrvo naselje je Jamestown koji je osnovan kao englesko naselje za uzgoj duhana 1607. Do 1620. Tu ive samomukarci, a tada dolaze i ene. 1620. na brodu Mayflower dolaze i Puritanci (Pilgrims) u Cape Cod uMassachusettsu i osnivaju Plymouth. John Endicott odlazi iz Plymontha i osniva Salem. Do 1640ih formira sejezgra Bostona. 1643. u ovim kolonijama ivjelo je 15 000 bijelaca.Drugi dio stanovnitva koji je napustio Massachusetts pod vodstvom Rogera Williamsa 1656. osnovao jeProvidence. John Wheelwright odlazi u New Hampshire.

Kolonije s kraljevskom poveljom (CHAPTER COLONIES) su: New Hampshire, Massachusets, Connecticut,Long Island i Virginia.Ostale kolonije su PROPRIETOR kolonije koje 1681. dobija William Penn, osnivaPennsylvania (kraljevskeprivilegije). To su: New York, New Jersey, Maryland, Delaware, Georgia, Carolina i Pennsylvania.Stanovnitvo se bavilo ribolovom, lovom, trgovinom s Indijancima.Iz najranijeg perioda potjeu i sveuilita: Harvard College u Massachusettsu (1636.), Yale u Connecticutu(1701.), Kings College (1754.) i Princeton (1756.).1619. u Jamestown dolaze prvi robovi.Sredinom 18.st. poinju ratovi izmeu Francuske i Velike Britanije. Taj rat, poznat i kao francusko-indijanski rat(1756-63.), zavrio je porazom Francuske koja je tako izgubila Kanadu i cijeli teritorij istono od Mississippijaosim New Orleansa.Nezadovoljstvo u amerikim kolonijama, porezni bojkoti i drugo doveli su 1773. do Bostonske ajanke (Boston

Tea Party), kad su kolonisti preueni u Indijance opljakali bitanske trgovake brodove u bostonskoj luci.1775. izbila je revolucija, 1776. donesena je Deklaracija o nezavisnosti i poinje rat trinaest kolonija protivBritanaca (Delaware, Pennsylvania, New Jersey, Georgia, Connecticut, Massachusetts, Maryland, SouthCarolina, New Hampshire, Virginia, New York, North Carolina, Rhode Island). 1777. u rat ulaze Francuzi. 1781.nakon poraza u bici kod Yorktowna Britanci su kapitulirali.1792. osnovan je Kentucky, 1796. Tennesee. 1803. SAD su kupile Louisianu od Francuza, 1819. kupuju Floridu.1845. pripojen je Texas. 1846-48. vodi se rat s Meksikom nakon kojeg su SAD stekle vei dio Jugozapada. Novapodruja kupljena su od Meksika 1853. Alaska je kupljena 1867. Hawaii su pripojeni 1898.1830. John Smith u gradu Fayette u dravi New Yorku osniva mormone i oni sele u Utah (1847.) gdje osnivajuReno, Las Vegas i Salt Lake City.1861-65. vodi se graanski rat izmeu sjevera (Unija) i juga (Konfederacija).

8. GOSPODARSTVO SAD-aSAD imaju vie od 3/4 zaposlenih u tercijarnom sektoru, a u poljoprivredi je zaposleno manje od 2% stanovnika.Do amerike revolucije SAD su bile iskljuivo poljoprivredna zemlja.Eli Whitney je 1793. izumio stroj za ienje pamuka tj. stroj koji je odvajao pamuk od korova.Zapad SAD-a se osvajao pomou tri sredstva: bodljikave ice, colta i eljeznice. Zapad su osvajali pustolovi kojisu za sobom povukli male obitelji koje osnivaju farme i raneve.1859. pronaena je nafta koja je potakla razvoj industrije u Pennsylvaniji. 1875. konstruiran je prvi vagon-hladnjaa. 1876. Alexander Bell je izumio telefon, a 1877. Thomas Alva Edison gramofon te kasnije i prototipelektrine centrale. Sve je ovo bilo koncentrirano na sjeveroistoku.Oko Velikih jezera pronaena je eljezna ruda te se razvija eljeznica, crna metalurgija i stvaraju se prvi bogatai(Jay Gould, J.P.Morgan, Rockefeller, Henry Ford).

U gospodarstvo se poinje mijeati drava: New Deal te pred II.sv.rat. Drava postaje najvei poduzetnik i dostaulae (u industriju, naoruanje).Danas dominira nekoliko industrija:1) AUTOMOBILSKA (General Motors, Ford, Chrysler)2) NAFTNA (Exxon)3) TELEFONSKA (ATNT)4) KOMPJUTORSKA (IBM,Microsoft)


17/22

POLJOPRIVREDASAD ima 920 mil ha obradivih povrina, a najvei dio zauzimaju oranice, panjaci i livade. Poljoprivreda jeorganizirana po poljoprivrednim pojasevima (beltovima):

1) TRUCK FARMING (POVRTLARSTVO)-sjeveroistok SADa (New England, oko jezera Michigan, Erie,Ontario). Uzgajaju se rajice, mrkva, graak, paroge. Oko 60% se izvozi na trite, a ostatak se konzervira.Delaware i Maryland su najvei proizvoai jagoda, a Rhode Island (Cape Cod) brusnica.

2) MLIJENO STOARSTVO-uz Velika jezera od New Englanda na istoku do Minnesote na zapadu. To jeprostor vlane borealne klime i veliko trite.3) CORN BELT (KUKURUZ) je najrazvijenija poljoprivredna regija svijeta. Iowa i Illinois daju po 1/3proizvodnje kukuruza. Sve se vie uzgaja i soja.4) JARA PENICA-Sjeverna Dakota, Minnesota i dio Montane.5) OZIMA PENICA-Texas, Oklahoma, Colorado i sve do Kanzasa. Penica se u svijet izvozi prekoMinneapolisa.6) GENERAL FARMING (mijeane kulture)-kukuruz, penica i duhan. Sjeverna i Juna Carolina, Virginia,Georgia i dio Floride su orijentirani na duhan za cigarete, a dio Conneticuta na duhan za cigare.7) COTTON BELT(pamuk)-u ovom prostoru temperature su ljeti oko 25C, a vegetacijski period traje vie od200 dana. Minimalno 250 mm padalina. Ovaj se pojas premjeta prema zapadu preko Arizone i Nevade doKalifornije.

8) SUPTROPSKE KULTURE-rastu uz Meksiki zaljev (agrumi, eerna trska, ria).9) EKSTENZIVNO STOARSTVO-ovo stoarstvo je orijentirano na uzgoj goveda. Uzgaja se baby beef(nastaje spajanjem danskog i brahmanskog ivota). Razvija se i ovarstvo od Montane do Texasa. U Texasu seuzgaja angora koza zbog tekstilne industrije (moher koa), a u Kaliforniji angora zec. Postoje dva tipa:9a ekstenzivno stoarstvo s penicom,9b poljoprivreda uz navodnjavanje, ozima penica na prostoru od Texasa do Sjeverne i June Dakote.10) MEDITERANSKE KULTURE-Kalifornija.Uzgajaju se narane (od Los Angelesa do San Diega) i limuni(od Los Angelesa do Santa Barbare).11) MLIJENO STOARSTVO-u dravama Oregon i Washington.

RIBARSTVOUlovi se oko 800 mil tona ribe na dodiru hladne Labradorske i tople Golfske struje te hladne Kalifornijske i tople

Alaska struje. 80% ribe ulovi se od svibnja do listopada. Najznaajnije ribolovno podruje je oko San Francisca (skue, haringe, bakalari). Drugo je podruje zaljeva Chesapeake i Delaware (raii, jastozi, kampi). Tree je podruje uz Meksiki zaljev i Floridu (plava riba, raii, spuvice, tune). etvrto podruje je uz Pacifik: juni dio je uz San Diego i San Pedro (plava riba), sjeverni uz Alasku

(lososi).Najvei ulov su kampi 21%, losos 18%, raii 13%, tuna 7%.

RUDARSTVO I ENERGETIKAAmerikanci troe najvie energije na svijetu (30% svjetske energije). Dominiraju klasini izvori energije(nafta,ugljen,plin). U porastu je iskoritavanje alternativnih izvora energije (nuklearna energija). Prirodni plin jeu SAD-u na drugom mjestu po vanosti, a u Kanadi na treem. Nafta je jo uvijek dominantna.

Opskrba energijom 1960-90. u %IZVOR 1960. 1970. 1980. 1990.HE,solarna,geotermalna 3.7 3.9 4.2 5.7NE - 0.3 3.4 7.9Ugljen 21.9 18.0 20.9 24.5Plin 29.7 33.6 26.9 21.8Nafta 44.7 44.2 44.6 40.1


18/22

Uz Rusiju i Saudijsku Arabiju SAD je najvei proizvoanafte(New Mexico, Louisiana, California, Oklahoma,Texas, Wyoming, Kansas i od 70ih Alaska). Nafta je glavni energetski izvor u SAD-u.U Appalachianu i Alligheny gorju ima ugljena(antracit na istoku, lignit i treset na zapadu). SAD su glavni poproizvodnji ugljena na svijetu (757 mil tona/god), a zalihe su vee od 200 mrd tona (Kentucky, West Virginia,Illinois, Virginia). U Kanadi su najvei proizvoai British Columbia, Alberta i Saskatchewan. 90% ugljena seproizvodi istono, a 90% nafte zapadno od Mississippia.SAD su najvei svjetski proizvoaprirodnog plina(35% svjetske proizvodnje). Najvei dio prirodnog plina se

eksploatira na jugu te oko Brooksova gorja na sjeveru i na sjeveroistoku Labradora.Hidroelektraneine 4% ukupne energije u SAD-u, ali su u Kanadi vrlo znaajne. Churchill Falls opskrbljujeOntario i sjeverni prostor SAD-a (New England, New York). Quebec daje 40% hidroenergije Kanade.

Sedam hidroenergetskih zona SAD-a:1. Fall Line2. Tennessee3. St.Lawrence4. Niagara5. Mississippi-Missouri6. Columbia7. Colorado

U novije vrijeme sve je vanija nuklearna energija. U SAD-u ima oko 90 nuklearnih elektrana i 240 nuklearnihreaktora. Sve se vie koriste spalioniceotpada kao izvori energije. U Californiji, New Mexicu i Arizoni koristise geotermalna energija. Najpoznatija elektrana je Geysers u Californiji. Izgraene su elektrane na bazirazlike izmeu plime i oseke (Fundy Bay, James Bay u Kanadi te na Hawaima).Sljedei tip alternativne energije je solarna energija. Postoji jedna velika elektrana - Solar One kod mjestaBarstow snage 10 MW elektrine energije.Posljednji alternativni izvor je energija vjetra-moderne vjetrenjae. 1941-45. koristila se vjetrenjaa kod mjestaGrandpas Knob u Vermontu, a 70ih je NASA otvorila novu elektranu u mjestu Sandusty u dravi Ohio.

9. REGIONALNI PREGLED SAD-a

1.NEW ENGLANDOvo je prostorno najmanja cjelina. U reljefno-klimatskom pogledu dosta je slinosti sa sjevernim dijelovimaVelike Britanije. Tla su kisela i podzolasta, a rastu mijeane listopadne i crnogorine ume. Englezi su se prvoovdje naselili. Prevladava engleska kultura i nain ivota. Glavne grane zanimanja su brodogradnja, ribolov(haringe i bakalari), lov na krznae i obrada koe (tekstilna, koarska i industrija obue). Zahvaljujui izgradnjiprvih elektrana na rijekama Connecticut i Merrimac poela se razvijati i prva industrija (tekstilna, metalna,strojna). New England je bio vodei centar tekstilne industrije. Odavde se industrija irila prema ostalimpodrujima. Obuhvaa drave: Maine, Connecticut, Rhode Island, New Hampshire, Massachussetts, Vermont.Glavno sredite ovog prostora je Boston gdje se nalaze Harvard i MIT. Boston je prvo politiko sredite.Uglavnom se preorijentirao na tercijarni i kvartarni sektor te je danas jedan od glavnih industrijskih centara(elektronska i industrija preciznih mehanikih instrumenata). Elektronska industrija je vezana uz krunu cestu128 (elektronic parkway).

Ostali gradovi su: Providence(Rhode Island) i New Haven (Connecticut).Ovo podruje je znaajno i kao turistiko podruje. Tu su nacionalni park Acadia, planine Vermonta iConnecticuta te grad Dorchester gdje se nalazi knjinica J.F.Kennedyja.


19/22

2.NEW YORKGranice ove regije se podudaraju s granicama drave New York. Granice poinju u gradu New Yorku, slijedetok rijeke Hudson do Montreala, a zatim kanalom Erie do Buffala.Danas ui gradski prostor New Yorka ima 8 mil stanovnika. Sam New York je nastao na junom dijeluManhattana 1623. kada su nizozemske obitelji formirale New Amsterdam. 1664. preuzimaju ga Englezi inazivaju New York. New York se sastoji od pet dijelova:1. BRONX

2. MANHATTAN3. QUEENS4. STATEN ISLAND5. BROOKLYNU sreditu Manhattana je Central Park, na jugu su Wall Street, SOHO (South of Houston Street), GreenwichVillage. Podruje Manhattana, Staten Islanda i istoni dio Queensa su zone elitnog stanovnitva. Brooklyn jevana zona industrije i stanovanja. U Queensu su dva aerodroma: JFK i La Guardia.Ostali centri su Albany, Schanectady (proizvodnja elektrine energije), Syracuse (kemijska industrija),Richmond (Kodak).Prostor New Yorka je vano turistiko sredite (Finger Lakes, Lake Placid).

3.ATLANTSKA RAVNICA

Ova se cjelina prua se od New Yorka na vrhu Fall Linea prema JI i zavrava povijanjem prema Floridi.Razlikuju se dva dijela: 1. sjeverno i juno2. istono i zapadno

Zapadni dio je Piedmont-prostor koji je vii i ocjeditiji. Istoni dio je nii, movaran.Cijelo ovo podruje je ispresijecano dinama i sprudovima na jugu. Na sjevernom dijelu rijena ua su 200 i viekm udaljena od mora (Delaware, Chesapeake, Potomac). Stvoreni su veliki industrijski centri sve do Richmonda.Juno od Richmonda je agrarni prostor (pamuk i duhan). Nekadanji vlasnici velikih plantaa su imali po dvijekue-jednu na imanju i jednu u gradu te su se tako razvili gradovi Charleston i Savannah. Grad Savannah jeznaajan jer se tu nalazi glavni centar za proizvodnju hidrogenske bombe.Juno od Richmonda na rijeci James nalazi se Jamestown. Na sjeveru je najvaniji grad Philadelphia (5 milstanovnika). Razvijena je teka metalurgija. Tu se nalazi i Sveuilite Princeton te Gallupov institut (zaistraivanje javnog miljenja). Junije od Philadelphije je Baltimorekoji je osnovan kao luka za izvoz duhana, a

razvio se zahvaljujui rudama. Betlehem Steel Corporation je najvea eliana na svijetu i nalazi se uBaltimoreu. U Baltimoru je i Institut John Hopkins (za medicinska istraivanja). Atlantic Cityje grad s vie od1 000 hotela i kockarnica.Izmeu Baltimorea i Philadelphije je Dupont, najvei proizvoakemijskih materijala. Juno od Richmonda uzobalu ima nekoliko znaajnih luka od kojih je najvanija Norfolk. Sjeverni dio Floride je vezan uz eksploatacijufosfata (najvei proizvoafosfata na svijetu). Uz Tampu i St.Petersburgje prostor najveeg uzgoja agruma.Jugozapadno od jezera Okeechobee su plantae eerne trske, a na jugoistoku i istoku stvorio se niz pjeanihsprudova te su tu nastala brojna zimovalita Palm Beach, Miami. Razvoj turizma je poeo sredinom 19.st. kadje Henry Flagery izgradio prvi hotel. Na Floridi ive Seminole.

4.APPALACHIAN GORJEOvo je podruje Cf klime. Podruje Alligheny platoa i udolina je zona general farminga-kukuruz, penica i

duhan, a juna regija je jedno od najsiromanijih dijelova SAD. Podruje Appalachian gorja je jedan od najve

ihproizvoaa kamenog (Kentucky) i antracitnog ugljena (sjeveroistok Pennsylvanie i Tennessea). Ovo je glavna

regija po eksploataciji bakra i cinka.etiri su glavne industrijske zone razvoja:1) PODRUJE PENNSYLVANIJE-orijentirano je na proizvodnju i obradu kamenog ugljena te eliane sasreditem u Pittsburghu.2) KNOXVILLE u Tennesseeju i FIRMONT u Georgiji (crna metalurgija) te OAK RIDGE koji je poznat kaocentar gdje se provodio Manhattan projekt.3) BIRMINGHAM, EASTON i BETLEHEM u Alabami-eliane i eljezna ruda.4) DOLINA TENNESEEJA-znaajan grad je NASHVILLE, zatim JOHNSON CITY, HARRISBURG.


20/22

5.SJEVERNA UNUTRANJA INDUSTRIJSKA REGIJA (MIDWEST)Protee se od rijeke Ohio do Velikih jezera. U tom prostoru poljoprivreda ima sporedno znaenje. Francuzi suovom podruju dali prva naselja, razliite misije i trgovaka uporita. 1764. osnovali su Detroit kao trgovakupostaju, a 1765. na ovaj prostor dolaze Englezi i to uglavnom kao farmeri. Otkad su doli Englezi povean jebroj naselja. Osnovan je Fort Dearborne, a etiri godine kasnije i Chicago, zatim Toledo, te 1840., Milwaukee,St.Paul, Minneapolis i Kansas City.Poljoprivreda u ovom podruju ovisi o klimatskim uvjetima. Voe i vinogradi su uz Velika jezera, zapadno je

pojas penice, a na istoku duhana. Glavne kulture su kukuruz i duhan u sjevernom Kentuckyju i Tennesseeju.Oko jezera Michigan su leita bakra, a na podruju Ohia, Michigana i West Virginije su leita soli. Zapadno isjeverozapadno od Gornjeg jezera (Mesabi Range) pronaene su rezerve eljezne rude to je potaklo razvojmetalurgije u zoni od Chicaga do Appalachian gorja te su nastala nova naselja: Gary, Toledo, Cleveland, ErieiBuffalo. Razlog tome je to to je bilo jeftinije dopremiti rudu iz Mesabi gorja nego iskoritavati rudu izAppalachian gorja. Duluthje postao najznaajnija luka za prekrcaj eljezne rude na Gornjem jezeru.Glavni centar je Chicago (vie od 10 000 tvornica) koji je ujedno i glavna unutranja luka SAD-a, najveamesna i itna burza svijeta, a uz to ima najvei aerodrom na svijetu (do 70 mil putnika), najveu industrijskueljezniku lokomotivu Pallman i jednu od najveih svjetskih kola arhitekture. Osnovali su ga Joliet i Marquetna uu rijeke Chicago na povratku s istraivanja gornjeg toka Mississippija. 1830. Chicago je imao 50stanovnika, a 1837. 4 000. Grad je rastao do 1871. kada ga je zahvatio katastrofalni poar. U obnovi gradasudjelovali su svi moderni arhitekti.

140 km sjeverno od Chicaga je Milwaukee. Razvio se kao luka na Gornjem jezeru i centar pivarske industrije.Detroit je centar Fordove automobilske industrije. Poeo se razvijati kao mali grad za izradu kola i tozahvaljujui umama.Akronu blizini Detroita je poznat kao najvei centar za proizvodnju automobilskih guma.Gradovi koji su nastali na rijekama, Minneapolis, St.Paul i St.Louissu vani jer su se razvili kao prometnasredita i sredita za stoarske proizvode.Kansas City i Omaha su nastali na rijeci Missouri. Cincinati je vaan centar prehrambene industrije(proizvodnja pakiranog mesa-Pork City).

5.B SJEVERNA UNUTRANJA POLJOPRIVREDNA REGIJAObuhvaa prostor juno od rijeke Ohio i sjeverno od Ozark platoa. Ovo je prostor intenzivne komercijalnepoljoprivrede. Glavna kultura je penica jer su temperature i koliina padalina povoljniji (1000 mm na istoku do

700 mm na zapadu). To su drave: Iowa, Illinois, Ohio, Indiana. Jugozapadno od Corn Belta je zona ozimepenice, a sjeverozapadno jare penice. etva se obavlja koritenjem sezonske radne snage. Istono od ovogpojasa je pojas mlijenog stoarstva-Minnesota, Michigan i Winsconsin.

6.JUNA UNUTRANJA REGIJAUzgaja se pamuk i prerauje nafta. Cotton Belt se iri od srednjeg Texasa do juga Appalachian gorja i uski diopriatlantske ravnice. Postoji 7 glavnih pamunih pojaseva:1. zapadni Texas i juna Oklahoma2. centralni Texas3. JZ Texas4. dolina rijeke Mississippi5. dolina rijeke Tennessee

6. Piedmont7. unutranja obalna ravnica na istokuOd Corpus Christija do Pensacole je pojas kemijske i petrokemijske industrije. Houston-Galveston jenajznaajnija luka koja je orijentirana na naftu. Ima snanu kemijsku industriju i eliane.New Orleansje stari francuski kolonijski grad iz 1718. Razvio se 160 km od ua rijeke Mississippi i uglavnomje centar prehrambene industrije (eerne) i vana vojna baza.Baton Rouge je grad brodograevne industrije. Texas i Lousiana daju vie od 90% amerike proizvodnjesumpora.Oklahoma City ima razvijenu naftnu industriju, Fort Worthje centar vojne industrije, a u Dallasuje razvijenaprerada pamuka i stoarskih proizvoda.


21/22

7.VISOKI RAVNJACI (CENTRAL ROCKIES)Visoki ravnjaci obuhvaaju prostor podgorja Stjenjaka do Texasa, New Mexica, Montane i Dakote. Zime susuhe i hladne (-20C). Kie se uglavnom javljaju u obliku ljetnih pljuskova. Ovo je vrlo siromana regija(Badlands).1969. ovuda prolazi eljeznica Chicago-Denver-San Francisco. Glavna gospodarska aktivnost je stoarstvo.1870ih ovdje su doli koti i Nijemci. Black Hills je izvorno podruje Dakota (Sioux) Indijanaca. Tu su i velikirudnici zlata.

Glavno znaenje ima grad Denver (1600 m nadmorske visine) koji je najvei grad Srednjeg Zapada. Ostaligradovi su: Pueblo, Helena iButte.

8.ROCKY MOUNTAINSRocky Mountains zauzimaju 2,5 mil km2 i proteu se do meksike granice na jugu. Nastali su alpskomorogenezom. Ovo je prostor konano oblikovan u pleistocenu. Dijeli se u tri cjeline:1. SJEVERNI DIO-Montana2. SREDINJI DIO-Wyoming, Idaho3. JUNI DIO-Colorado, Utah, New Mexico

Prvi doseljenici su doli kao kopai zlata. etiri su vodea rudnika:1. LEADVILLE u Coloradu srebro,zlato,olovo,bakar,cink

2. COEUR DALENE srebro,zlato,olovo,bakar,cink3. BUTTE u Montani olovo,cink4. COTTONAY u British Columbiji olovo,cinkOvaj prostor je znaajan po nacionalnim parkovima: Glacier u Montani, Yellowstone u Wyomingu, RockyMountain u Coloradu, Dinosaur National Monument izmeu Colorada i Utaha, Badlands National Park,Cheyenne Mountain, Cave of the wind, East of Eden, Seven Falls.

9.VELIKA ZAVALAVelika zavala je podruje koje se meusobno razlikuje nadmorskom visinom i prostranstvom. Ovo su suha iaridna podruja. Uzgajaju se krmne kulture, itarice, voe, ali uz navodnjavanje. Najvee znaenje ima regijaVelikog bazena koja obuhvaa prostor Utaha, prostor izmeu Sierra Nevade i Stjenjaka. Ovdje dominiraju slanajezera. glavni centri su: Salt Lake City, Ogden, Provo, Reno, Las Vegas. Grad Toeele je najvei deponij i

spalionica kemijskog oruja. Dugway Soilje najvee polje za testiranje biolokog oruja.Phoenixje jedan od najvanijih centara okolne regije za uzgoj pamuka te turistiki grad.Moabje najvee leite uranove rude.Dva su nacionalna parka na ovom podruju: Mramorni i Grand Canyon.

10.SJEVEROZAPADNA REGIJAZauzima podruje drava Washington,Oregon i Idaho. Dijeli se na tri cjeline:1. PRIMORSKE PLANINE2. SREDINJE DOLINE S RIJEKOM ?WILAMETTE3. STJENJAKPrvi doseljenici u 19.st.su bili lovci na krznae i ribari. Dolina rijeke Wilamette je vana za navodnjavanje.Najvaniji grad je Seattle (sjedite Boeinga, Microsofta), a ostali gradovi su Tacoma, Bellingham. Ovu regiju

obiljeava bogatstvo uma-guste etinarske ume.

11.CALIFORNIAObuhvaa 406 000 km2i ima 30 mil stanovnika. To je danas najrazvijenija industrijska regija Amerike i velikivonjak. Sastoji se od dva planinska lanca:1. obalne planine2. Sierra NevadaDvije najvanije rijeke su Sacramento i San Joaquin. Prva naselja su osnovali panjolci kao katolike misije.Prvo je osnovan San Diego koji je danas poznato turistiko sredite, a zatim San Francisco u zaljevu GoldenGate. San Francisco zajedno s Richmondom, Oaklandom i Berkeleyem ini sjevernokalifornijski megapolis. USonorije sjedite obitelji Haratezi koja je uzgajala vinovu lozu.


22/22

Juno od San Francisca je Silicon Valley-podruje duine 33 km i irine 15 km koje je najrazvijeniji dio svijeta(20% svjetske proizvodnje kompjutera). Hewlett i Packard su ovdje osnovali prvu elektronsku firmu. Njima seprikljuio William Shockley koji je izumio tranzistor. U Palo Altuje sveuilite Stanford.Junije se nalazi Los Angeles (sjever-jug 30 km, istok-zapad 80 km) koji se danas razvija zahvaljujui naftnimpoljima Long Beach, Wilmington i Huntington Beach. Los Angeles je i veliko turistiko sredite.Industrijska sredita su: Fontana, Pasadena, Glendale, Anahaim, Pomona. Zalee Los Angelesa postajeznaajno nakon izgradnje vodovoda od rijeke Colorado. Tu se nalaze vonjaci i plantae pamuka.

12.ALASKAAlaska je povrinom najvea savezna drava s 1,5 mil km2. Naziva se jo pusta zemlja i zemlja ledenjaka imedvjeda. Doseljavanje poinje nakon otkria zlata. Razlikuje se:1. OBALNI DIO2. SREDINJI DIO3. SJEVERNI DIONajnaseljeniji su juni i jugoistoni dio. Najvanije su djelatnosti eksploatacija ume i ribe. Glavno naselje biloje Sitkakoju su osnovali Rusi u 19.st. Kasnije sredite postaje Juneau kojeg su osnovali Skandinavci i do kojegje mogue doi jedino zranim putem. Vano naselje je i Petersburg kojeg su osnovali Norveani. To je srediteeksploatacije lososa i tune. Najvee grad je Anchorage.Unutranjost je bogata rudama (platina, bakar, eljezna ruda, ugljen, zlato). Grad Nome je osnovan 1899. kao

naselje kopaa zlata. U unutranjosti najvee znaenje ima Fairbanks.Krajnji sjever je najrjee naseljen. Izmeu Beafurtova mora i Brooksova gorja (North Slope) pronaene suvelike koliine nafte i zemnog plina. Iz zaljeva Rudolph vode naftovodi do luke Valdez na jugu. Rezerve uRudolph Bayu su 17 mrd barela nafte.Naselje Barrowna krajnjem sjeveru je najsjevernije naselje Eskima i najvanija luka za lov na kitov.

13.HAWAIIZauzimaju povrinu od 16 900 km2 i imaju 1,1 mil stanovnika rasporeenih na osam veih i stotinjak malihotoka. Proteu se u smjeru jugozapad-sjeveroistok. Vie od 5% je polinezijsko stanovnitvo, 2/3 su Azijci, 18%su mjeanci izmeu Azijata i domorodaca, 5% su bijelci.Vei otoci su: Niihau, Oahu, Molokai, Lanai, Maui, Hawaii, Kauai, Nikani, Kahoolawe. Glavno znaenje imaotok Oahus vie od 50% stanovnika otoja. Ime mu znai sastajalite. Luka Honolulu se poela razvijati kao

najvanija pacifika zrana luka.Kauaije najstariji otok i ima 12-13 000 mm padalina. Niihauje jedini privatni otok.

anglo amerika

Documents